Takozvano glasilo srpske manjine u Hrvatskoj – „Novosti“, redovito iznosi uvrede i neistine na račun hrvatske države, izrugujući nacionalnu povijest i tradicionalne vrijednosti hrvatskog naroda, a osobito napada i Katoličku Crkvu. Stoga, za očekivati je bilo i da će se netko iz redakcije ovog tjednika i portala osvrnuti na 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva koju obilježavamo ove godine. To je učinio Boris Postnikov u članku „Loša zmajebancija“. Postnikov problematizira to što ćemo kao društvo čitavu godinu „slaviti“ krunidbu kralja Tomislava „koja se nije dogodila“.
> Evo koliko novca Novostima daje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina
Postnikov problem vidi i u tome što će Vlada sve to financirati „milijunskim budžetom“ i uz „angažman svih važnijih naučnih, kulturnih i crkvenih institucija“. Ono što je posebno ironično jest to što Postnikov niže u tekstu navodi da će sve ovo ići na „naš račun“. Uz članak u kojem se obezvređuje ovaj događaj, stoji ilustracija Trga kralja Tomislava u Zagrebu na kojoj nedostaje kralj Tomislav na postolju ispred Glavnog kolodvora.
‘Istoričar’ iz Novosti: ‘Nije se zbilo uopće’
Toliko novaca i događaja, misa i skupova, za nešto „što ne samo da se nije zbilo 925. godine, već se nije zbilo uopće“, piše Postnikov.
> 27. svibnja 927. Kralj Tomislav – kako je hrvatski kralj spasio srbijanskog vladara Zahariju?
U uvodu tvrdi kako je krunidbu kralja Tomislava „ozbiljna historiografija odavno u nedostatku povijesnih dokaza odbacila kao tipični 19-vjekovni romantičarski mit“.
Posebno se u tekstu poziva na Katarinu Peović iz komunističke stranke, Radničke fronte, koja je u Saboru održala lekciju iz „nacionalne ideologije“ o „izmišljotina iz pretprošlog vijeka“, dok su ostali zastupnici, i s lijeva i s desna, podigli ruku za proglašenje 2025. godinom Tomislavove krunidbe. Potom se poziva i na još jednog “javnog intelektualca” – Juricu Pavičića.
Ukratko, sada istražujemo „prostranstva ludila u kojem se ovaj cirkus odvija“, piše Postnikov za „Novosti“ koje izdaje Srpsko narodno vijeće koje financira hrvatska država. U tekstu se naveliko bavi Maticom hrvatskom i Družbom „Braća Hrvatskog Zmaja“ koji su inicirali obilježavanje ove obljetnice. Naravno, nije izostalo i povezivanje ove udruge s ustaškim pokretom.
> Analiza sadržaja tjednika Novosti u 2023. godini pokazala: Financiranje treba biti obustavljeno
U zaključku, Postnikov piše kako nas očekuje „domoljubna patetika i pasatistička estetika, jeftina mitomanija i pseudopovijesna bižuterija, velike riječi i sitni lični interesi, svehrvatsko zajedništvo i neizbježni privjesak koljačkog ustašluka“. Podsjećamo, Postnikov plaću prima iz državnog proračuna.
Papa Ivan X. 925. Tomislava naziva – kraljem
Što je istina o krunidbi kralja Tomislava i uopće njegovom postojanju i kraljevanju?
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) navodi: „Tomislav iz vladarske kuće Trpimirovića smatra se prvim hrvatskim kraljem. Historiografija 19. stoljeća njegovu krunidbu povezuje s 925. godinom, iako mnogi moderni povjesničari to danas osporavaju pripisujući taj događaj izdanku pučke predaje. U povijesnim dokumentima Tomislav se ne pojavljuje često. Prvi put spominje ga Toma Arhiđakon, i to kao kneza (dux croatorum) koji je vladao 914. godine (u djelu Historia Salonitana Tome Arhiđakona piše: „Godine Gospodnje 914. u vrijeme kneza Tomislava…“), dok se kraljem (regi Crouatorum) naziva u pismu pape Ivana X. iz 925. godine. Kao kralj spominje se i u bilješci s crkvenog sabora u Splitu 925. godine (Tamisclao rege),pa je ta godina i prihvaćena kao godina početka njegove vladavine“.
Dakle, Tomislav jest postojao i iz povijesnih vrela saznajemo da je doista bio kralj.
Krunidba nakon pobjede nad Mađarima i Bugarima
„Iako se ni o njegovoj vladavini ne zna puno, u Tomislavovo doba zaustavljeni su prodori Mađara prema Jadranu (bitka na Dravi 917. godine), te se smatralo da je upravo pod Tomislavovom vlašću hrvatska država proširena ujedinjenjem Primorske i Posavske Hrvatske. Pripisuje mu se i pobjeda nad bugarskim carem Simeonom (bitka na Drini 925. godine), koji nakon pobjede nad Srbima i zauzimanjem Raške šalje bugarsku vojsku i na Hrvatsku. Konstantin Porfirogenet u svom djelu De administrando imperio tadašnju hrvatsku vojsku i mornaricu opisuje kao veliku i moćnu, a granice hrvatske države protežu se od Drave na sjeveru, Drine na istoku, Mirne i Raše na zapadu do mora na jugu, što je također interpretirano kao Tomislavova zasluga.
Tek u 19. stoljeću F. Rački i I. Kukuljević Sakcinski pišu o Tomislavu kao prvome hrvatskom kralju, koji se okrunio 925. nakon pobjeda nad Mađarima i Bugarima. Slobodno protumačivši podatke iz Ljetopisa Popa Dukljanina, Kukuljević je stvorio tezu o Tomislavovoj krunidbi na Duvanjskom polju. Hrvatski su povjesničari toga doba većinom prihvatili tu tezu, koja je općeprihvaćena i u narodu, pa je 1925. bila organizirana velika proslava 1000. godišnjice osnutka Hrvatskog Kraljevstva“.
> Stanić: Crkva u 21. stoljeću ponovno protagonistica narodnoga sjećanja i ponosa
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
