(FOTO) Ovako je izgledao prvi Nacionalni Hod za život, pod geslom “Za život, obitelj i Hrvatsku”

Foto: Narod.hr

Nakon što je Marš za život ispunio Washington D.C. stotinama tisuća zagovornika zaštite života od začeća do naravne smrti, što smo jučer i uživo prenosili, podsjetimo kako je prošloga proljeća, 21. svibnja 2016., u Hrvatskoj održan prvi Nacionalni Hod za život. Pod geslom „Za život, obitelj i Hrvatsku“ hodalo se od Trga kralja Tomislava do Trga bana Jelačića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hod je organizirala građanska inicijativa „Hod za život“ koju čine brojni pokreti, udruge poput SKAC-a, U ime obitelji, Molitvene zajednice Srce Isusovo, Neokatekumenski put te brojne obitelji i pojedinci. U povorci je, prema procjeni policije, sudjelovalo više od 15 tisuća ljudi.

Uz Zagrepčane na Hodu za život sudjelovali su i stanovnici drugih hrvatskih gradova koji su autobusima ili privatnim prijevozom stigli iz svih dijelova Hrvatske: Dubrovnika, Rijeke, Zadra, Siska, Vodica, Karlovca, Osijeka, Vukovara, Slavonskoga Broda, Varaždina, Ogulina, Splita, Šibenika…

U povorci je bilo mnogo obitelji s malom djecom koja su nosila balone, a vidjele su se i brojne hrvatske zastave i simpatični transparenti koje su pripremili sami sudionici povorke.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Moje je srce, na primjer, počelo kucati samo tri tjedna nakon začeća, prije nego je moja majka uopće znala da je trudna. I to isto srce i danas kuca u mojim grudima. Ove iste noge kojima smo danas hodali i ruke kojima smo nosili ove divne zastave, počeli smo pomicati sa samo 6 tjedana, mjesec i pol dana nakon začeća. Hodom za život dijelimo sa ljudima oko nas znanstvene istine o životu svakog čovjeka i tražimo da društvo pomogne svakoj ženi u prihvaćanju i brizi o njezinom sinu ili kćeri. 75 posto žena koje su imale pobačaj, kao razlog navode ekonomske razloge i pritisak okoline. To smatramo potpuno neprihvatljivim u jednom razvijenom društvu.“ naglasila je Hajdi Begović.

„Istraživanja pokazuju da žene, kad izađu iz dobi za rađanje, žale da, u prosjeku, nisu imale jedno dijete više. Dakle, u prosjeku – žena koja ima jedno dijete žali da nije imala dvoje, a žena koja ih ima dvoje, žali da nema troje djece, rekla je Marija Burazin te pojasnila: „U Hrvatskoj ima puno ljudi koji vole djecu i žele ih imati – iskustva brojnih zemalja pokazuju da uvođenje konkretnih mjera obiteljske i populacijske politike – koje Hrvatska u ovom trenutku nema – daju već unutar 4 godine prve rezultate.“

„Naši očevi i mnogi branitelji žrtvovali su svoje zdravlje i živote da bismo mi danas mogli živjeti kao slobodni ljudi u našoj Domovini. Moj muž i ja želimo ovdje, u Hrvatskoj, podizati obitelj i odgajati djecu. Ulaganje u djecu i obitelj najbolja je i najisplativija investicija. Želim da hrvatsko društvo, na svim razinama i kroz sve institucije – počne prepoznavati i priznavati da svako dijete nije samo najveća radost i ljubav svojih roditelja, već je i objektivno, pa ako hoćete i ekonomsko dobro cijelog naroda. Ako se slažemo da je čovjek najveće bogatstvo onda i žena koja ga nosi devet mjeseci pod svojim srcem, rađa, njeguje, čuva i odgaja uz podršku i ljubav svog muža ima pravo i na podršku cijelog društva“, rekla je Ana Marija Marković te zaključila: „Nadam se da ćemo za godinu dana, kad se nađemo na Drugom nacionalnom hodu za život moći nabrojati mnoge konkretne mjere za djece, ženu i obitelji u Hrvatskoj!“

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.