Tko je čovjek kojem Milanović želi povjeriti Pantovčak?

Tko je čovjek kojemu je bez ikakvog natječaja povjereno upravljanje državnom imovinom vrijednom 31,4 milijarde eura? Tko je Mladen Pejnović, čovjek koji upravlja državnom imovinom (DUUDI) i stručnjak koji za Josipovića i Milanovića i za nekoliko sati može izraditi kvalitetan elaborat za preseljenje Ureda Predsjednika u Visoku ulicu, da bi potom preuzeo na upravljanje cijeli kompleks na Pantovčaku?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

I prije nego se počnu nizati njegova zaduženja, sve se može sažeti u nekoliko riječi: u bivšem sistemu vjeran poslušnik Partije, tijekom Domovinskog rata nije bio previše u središtu pozornosti, ali se poslije pojavio i opet preuzeo ono što povjerljivi operativci sistema vole i znaju – kontrola državne imovine i novčanih tokova.

Omladinac i Radmanov prijatelj

Pejnovićev je životopis zanimljiv. Rođen je 27. svibnja 1953. u Sisku. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu. U svom životopisu za razdoblje 1974. – 1986. ističe da je bio na čelu Omladinske organizacije. Iz tog vremena potječe i njegovo prijateljstvo s današnjim glavnim ravnateljem HRT-a Goranom Radmanom, kako je napisano u intervjuu koji je Pejnović dao za Globus 2013. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pejnović je kao omladinski aktivist bio na rukovodnim funkcijama i pripreman za političkog radnika Saveza Komunista Hrvatske, 80-tih bio na funkciji Predsjednika omladine Hrvatske gdje uspostavlja i zadržava kontakte s Goranom Radmanom, Darinkom Kosorom, Nikicom Gabrićom, Ivicom Drpićem, Koljom Družićem, Duškom Ljuštinom, Ivom Družićem, Ninom Pavićem, Ivom Jelušićem i Stipom Oreškovićem.

Jedna od najznakovitijih funkcija koje je obnašao bila je – šef kabineta Mike Špiljka do 1986. godine, a koji je bio član predsjedništva CKSKH. U uredu Mike Špiljka Pejnović se profilirao kao pripadnik tvrde srpske struje u SKH, zapažen po unitarističkim stavovima. O svom radu kod Špiljka Pejnović je 2013.god. u društvu bliskih osoba iznio da je tek tada shvatio značenje INE. Špiljak je 1986. imao informaciju da hrvatski i slovenski političari žele razbiti INU i podijeliti je po republikama. U tom razdoblju ostvaruje prisan odnos sa Slavkom Malobabićem, koji radi jedno vrijeme s njm u kabinetu a kasnije ga nasljeđuje na čelu kabineta u mandatu Stanka Stojčevića.

Poslovnu karijeru započeo je od vodećih položaja kao pomoćnik generalnog direktora Zagrebačkog Velesajma 1986. godine. Od 1987. do 1991. generalni je direktor poduzeća Hospitalija (ranije Jugohospitalija).

1991.: Moskva i Astra international

Pejnović 1991. odlazi u Moskvu kao direktor komercijalne direkcije i direktor predstavništva Moskva, Astra international-Zagreb, gdje ostaje do 1995.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1995. do 1997. radi u Milicom int. Luxemburg, predstavništvo telekoma u Moskvi. Godine 1997. postaje direktor u Vladivostoku, stariji potpredsjednik kompanije i predsjednik nadzornih odbora šest GSM kompanija Sibira i Dalekog istoka; GTS (USD kompanija), do 2001 . Tada prelazi u Golden Telekom Ukraina (NASDAQ listing) kao generalni direktor i potpredsjednik korporacije. U razdoblju od 2004. do 2007 . potpredsjednik je za transformaciju korporacije i prvi zamjenik generalnog direktora Sovintela, međunarodne korporacije Golden Telekoma (NASDAQ listing), Moskva, Ruska Federacija. Od 2008. do 2011. radi na poslovima poslovnog konzaltinga za Nova-internacional Zagreb. Godine 2011. postaje direktor Gradske plinare Zagreb-Opskrba do odlaska na novo mjesto – predstojnika Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom 2012. godine.

Bio je predstavnik Vlade RH u Glavnoj skupštini INA-e, član Povjerenstva za privatizaciju Hrvatske poštanske banke, te Croatia Osiguranja, član Radne skupine za poslovnu klimu i investicije, glavni EU koordinator ispred DUUDI-ja., član Radne skupine za javne investicije, član Međuresornog povjerenstva za postupanje po zahtjevima stranih ulagača vezanim za sporove koji proizlaze iz dvostranih ugovora Republike Hrvatske iz poticanja i zaštite ulaganja, član Koordinacije za unutarnju politiku i upravljanje državnom imovinom, član Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, član Koordinacije za gospodarstvo, investicije i fondove EU, član Povjerenstva za provedbu intervjua i prijedloga odabira najbolje ocijenjenih kandidata za imenovanje članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave , član Pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske s društvom INA d.d.

DUUDI i INA

Na čelo DUUDI-a Pejnović je došao imenovanjem na zatvorenoj sjednici Vlade na prijedlog Zorana Milanovića u siječnju 2012. Dva mjeseca kasnije imenovan je članom Skupštine društva Ina koji će predstavljati Vladu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zbog zahtjeva Europske unije, u siječnju 2014. Vlada je konačno objavila Registar aktualne državne imovine.

Država danas ima 362.628 nekretnina

U Registar državne imovine ukupno je upisano 362.628 nekretnina, od čega je popisano 2109 građevina i građevinskih zemljišta, 2718 poljoprivrednih zemljišta, 298.236 šuma i šumskih zemljišta, 41.766 javnih vodnih dobara, 27.790 stambenih objekata, 8414 poslovnih prostora, 940 nekretnina koje koriste tijela državne uprave, 24 rezidencijalna objekta ili vile i 630 nekretnina koje se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH. Popisano je i 450 dionica u trgovačkim društvima te 240 poslovnih udjela u trgovačkim društvima.

Norveška 11 % BDP-a generira iz državne imovine – Hrvatska 0,7 %

Državna imovina procijenjena je na 31,4 milijarde eura što je čak 68 % domaćeg bruto proizvoda. Po vrijednosti državne imovine smo na visokome petome mjestu, odmah iza Norveške, Finske, Islanda i Švedske. No iz te imovine godišnje izvlačimo svega 0,7 % ili samo 300 milijuna eura. Tako za razliku Hrvatskog načina “upravljanja”, Norveška 11 % BDP-a generira upravo iz državne imovine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.