“Naša vanjska politika je svojevrsna refleksija i unutarnje stabilnosti i demokratske zrelosti koju je pokazao hrvatski narod. Vidimo da u nekim dijelovima Europe i svijeta raste radikalizam i populizam. To nije slučaj u Hrvatskoj. Mi smo dobili i ove izbore na euroatlantskoj platformi. To nam daje legitimitet i snagu na našem vanjskopolitičkom djelovanju i na jugoistoku Europe i u srednjoj Europi”, rekao je gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a o glavnim smjernicama vanjske politike novi potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier.
> Stier: Prioritet je europski put BiH, ali i europeizacija Srbije
“Naglasio sam da Vlada odgovara Saboru i da je moja intencija intenzivirati suradnju s Hrvatskim saborom. Uvjeren sam da će kolega Kovač biti vrlo aktivan saborski zastupnik i da će imati istaknutu ulogu u Hrvatskom saboru”, rekao je Stier u subotu na Hrvatskom radiju.
Odgovarajući na pitanje što će zadržati iz mandata bivšeg ministra Kovača te planira li u kadrovskom ili strukturnom smislu kakve promjene, Stier je istaknuo da je proveo dosta godina u Ministarstvu vanjskih poslova.
“Mogu reći da imamo iznimno kvalitetne ljude koji rade u službi vanjskih poslova. Naravno, uvijek novi ministar izabere najbliže suradnike s kojima želi surađivati. S obzirom na kvalitetne ljude u ministarstvu, odmah smo počeli s radom”, rekao je Stier.
Dijete hrvatskih iseljenika, rođen u Buenos Airesu
Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu, kao dijete hrvatskih iseljenika. Živio je u četvrti Flores koju uglavnom nastanjuje srednji stalež. Zanimljivo je da je i papa Franjo iz iste četvrti.
“Drago mi je da je iz Argentine, ali još i draže da je uzeo ime Franjo. Mislim da je to poruka da je došao Crkvu okrenuti onima koji su na margini društva te je vratiti korijenima i tako obnoviti. Poruka je to skromnosti i podsjetnik katoličkim vjernicima, uključujući i kler, da vjerujemo u kralja, ali da se kralj rodio u štali”, rekao je Stier za Večernji list nakon što je argentinski kardinal izabran za poglavara Katoličke crkve.
Stierova obitelj podrijetlom je iz Samobora. Potomak je političkih emigranata koji su došli u Argentinu nakon Drugog svjetskog rata. Stierov otac bio je liječnik, a majka Marija Lukač-Stier profesorica filozofije na Katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu i poznaje papu Franju dugi niz godina, što je opisala za Jutarnji list.
Davor Ivo Stier diplomirao je politologiju i međunarodne odnose na Katoličkom sveučilištu u Argentini. Na istom sveučilištu diplomirao je i novinarstvo. U Zagrebu završava Diplomatsku akademiju, a na World Politics Institute u Washingtonu poslijediplomski tečaj o upravljanju krizama.
Prije povratka u Hrvatsku bio je aktivan član hrvatske iseljeničke zajednice u Buenos Airesu. Bio je i predsjednik Hrvatskih katoličkih sveučilištaraca u Argentini i član Međudruštvenog odbora hrvatskih organizacija u Buenos Airesu. Kao novinar napisao je više članaka o Hrvatskoj u argentinskim medijima. U svibnju 1990. intervjuirao je dr. Franju Tuđmana za dnevni list La Nacion, a 1991. i 1992. kao dopisnik dnevnika El Cronista i radija America izvještavao je o agresiji na Republiku Hrvatsku.
U hrvatskoj diplomaciji služio je preko petnaest godina. Od 1998. do 2002. bio je u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Sjedinjenim Američkim Državama, a od 2003. do 2008. u Stalnoj misiji Republike Hrvatske pri NATO. Kao savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku, a kasnije kao posebni izaslanik predsjednice Vlade za euroatlantsku suradnju radio je na završetku pregovora za punopravno članstvo Republike Hrvatske u Sjevernoatlantskom savezu i Europskoj uniji.
U prosincu 2011. izabran je za zastupnika u Hrvatskome saboru. Bio je potpredsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, član Odbora za europske integracije te član Izaslanstva Hrvatskog sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a.
U jesen 2012. Stier je zatražio od Vlade Zorana Milanovića odustanak od ratifikacije ugovora o državnoj granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, tvrdeći da bi time Hrvatska pristala na politiku ucjene i ulazak u Europsku Uniju vezala uz granična pitanja. Optužio je bosanskohercegovačkog ministra prometa Damira Hadžića za ucjenu Vlade RH jer je izjavio da Bosna i Hercegovina neće dopustiti izgradnju Pelješkog mosta ako se ne ratificira granični sporazum, prenosi Bljesak.info.
Stier je pripadao najužem krugu povjerljivih suradnika predsjednice Vlade Jadranke Kosor te je bio njen savjetnik i izaslanik za euroatlansku suradnju. U razdoblju slovensko-hrvatskog diplomatskog zahlađenja, Stier je bio glavni sudionik tihe diplomacije i posrednik između Jadranke Kosor i slovenskog premijera Boruta Pahora, navodi Nacional. U vrijeme stranačkih izbora u svibnju 2012., Stier je podržao Tomislava Karmarka, međutim, zajedno s Dragom Prgometom bio je protiv stegovnog postupka protiv Jadranke Kosor u veljači 2013. godine, nakon što ju je stranka odlučila sankcionirati zbog njenih istupa u medijima, javlja Večernji list.
Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u travnju 2013. godine, Stier je dobio 14.005 glasova na listi HDZ-ove koalicije koju su činili još HSP AS i BUZ. Zahvaljujući tom rezultatu postao je jedan od prvih hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.
Hrvati u Bosni i Hercegovini moraju se prepoznati kao čimbenik europeizacije cijele države
Na sjednici Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta u srpnju 2013. godine, Stier je zatražio da Europska Unija snažnije podrži pravo hrvatskog naroda u BiH na jednakopravnost s ostalim konstitutivnim narodima te je na taj način internacionalizirao “hrvatsko pitanje” u BiH. U razgovoru za Večernji list u istome mjesecu, Stier je izjavio da su Hrvati u BiH nezaobilazan i odlučujući čimbenik u europeizaciji Bosne i Hercegovine te je rekao da je uloga Europske unije u Bosni i Hercegovini presudna, a da je suradnja s Rusijom i Turskom dobrodošla.
Iste godine zajedno s SDP-ovim europarlamentarcem Toninom Piculom lobira u Europskom parlamentu za jednak tretman naroda u BiH, navodi Večernji list. Stier ističe kako “političari BiH što prije trebaju prijeći s Daytonskog sporazuma na put koji će ovu zemlju odvesti u Europu”.
Vodstvo HDZ-a u godinu je dana tri puta Stieru “pokazalo zube” te ga potpuno marginalizirao u stranci iako je na Saboru HDZ-a, 17. svibnja 2014., pred europarlamentarne izbore, dobio nepodijeljenu potporu.
Na drugim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanim u svibnju 2014. godine, Stier je ponovno osvojio mandat s 26.432 glasa kao kandidat na listi HDZ-ove koalicije koju su činili HSS, HSP AS, BUZ, ZDS i HDS.
Ubrzo nakon tih izbora tadašnji predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko najprije je Stiera izgurao s mjesta međunarodnoga tajnika stranke uz nejasna obrazloženja da je prezauzet europarlamentarnim poslovima. Zatim je uslijedilo njegovo stopiranje u novome sazivu vanjskopolitičkoga odbora Europskoga parlamenta (EP) u kojem je bio u prethodnome mandatu i prebacivanje u manje eksponirani odbor za razvoj. Po informacijama, koje su prenosili dnevni mediji, Karamarko je zaustavio proceduru Stierova izbora u izaslanstvo EP-a za odnose s BiH i Kosovom u koji ga je Dubravka Šuica pismeno predložila europskim pučanima. Izvori bliski stranci, međutim, navodili su kako je predsjednik HDZ-a predbacivao Stieru da radi protiv interesa HDZ-a u BiH i da se vodstvo stranke ne slaže s njegovim pogledima u svezi s BiH, navodi Hrvatski tjednik.
“Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju”
Krajem 2015. objavljuje “politološki esej koji traži modernizaciju, demokratizaciju, svih političkih stranaka. Teza je da se moraju sve političke institucije u Hrvatskoj više otvoriti, da će se onda otvoriti i ekonomske institucije i bolje integrirati naše građane, treba nam inovativnost i potencijal naših građana da bismo mogli ići u jednu novu fazu razvoja”, rekao je u razgovoru za Novu TV.
Knjiga “Nova hrvatska paradigma: ogled o društvenoj integraciji i razvoju” u kuloarima je slovila kao smjernica za transformaciju Hrvatske demokratske zajednice. Tomislav Karamarko nije se pojavio na predstavljanju knjige. Ali zanimljivo, stigao je ondašnji predsjednik stranke HRID Drago Prgomet.
Stier je također u razgovoru za Novu TV, vođenom nakon parlamentarnih izbora, dodao da u svojoj knjizi zagovara da bez obzira kako bude formirana ta buduća parlamentarna većina, da se svi parlamentarni čimbenici moraju usuglasiti i definirati jednu novu razvojnu paradigmu, kojim smjerom će ići Hrvatska, bez obzira tko je na vlasti a tko u oporbi. Dodao je također da se zalaže za to da se disidente zakonom zaštiti od izbacivanja, te da se političkim liderima ograniči moć.
Po zatvaranju biračkih mjesta u ljeto ove godine na kojima su članovi HDZ-a glasovali za novog predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, njegov stranački kolega osvrnuo se na bivšeg čelnika te stranke. Davor Ivo Stier, na pitanje ima li mjesta na izbornim listama za bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, rekao je da treba respektirati instituciju bivšeg predsjednika i dodao: “Bivši su bivši.” Konkretnije o imenima na listama nije htio govoriti, a kazao je i da se ne bi vraćao na stare funkcije, navodi Tportal.
S obitelji, suprugom i troje djece, živi u Samoboru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
