Protekli politički tjedan u Hrvatskoj, izbor nove ministrice kulture Nine Obuljen u HRT-ovoj emisiji “Iza zavjese” Tihomira Dumovića komentirali su publicist i povjesničar Josip Jurčević i novinar Denis Kuljiš.
Kuljiš je rekao da ministrica Obuljen ima neke natruhe liberalizma ali misli da je ona nacionalist. Smatra da će funkcioniranje Vlade najmanje ovisiti o ministarstvu kulture.
Govorili su o istrazi u HAVC-u te prosvjedu za bivšeg ministra Zlatka Hasanbegovića koji je podržalo 150 ljudi.
Kuljiš je spomenuo da vodi dugotrajni spor protiv HAVC-a, “izgubio sam prvostupanjski jer sam u novinama napisao da se u Ministarstvu kulture vode različite istrage u vezi sa nepravilnostima u djelovanju HAVC-a. Prije dva mjeseca, kad se zaključivao taj slučaj, iz Ministarstva kulture s potpisom Hasanbegovićeve zamjenice došlo je na sud uvjerenje da se glede HAVC-a u ministarstvu ne vode nikakve istrage. Da bi se malo kasnije pokazalo da su neke činjenice, neka saznanja iz navodno nepostojećih istraga predočene USKOK-u. To naravno nema veze s ministrom, to je posljedica djelovanja državnog aparata, iz koga svašta izlazi. Ako će biti ozbiljne istrage u HAVC-u, ja vjerujem da će je provesti Nina Obuljen, Hasanbegović je imao dovoljno vremena da nešto o tome učini, a jedini rezultat koji sam ja vidio, na svojoj koži, je to uvjerenje iz ministarstva koje je došlo na sud, dok sam osobno bio u posjedu nekih dokumenata koje nisam mogao priložiti jer sam spriječen uvjerenjem iz ministarstva.”
Podsjetimo da je bivši ministar Hasanbegović objavio 19. listopada 2016., tj. zadnjeg dana svog mandata, na internetskim stranicama ministarstva dokumente o upravnom nadzoru HAVC-a iz srpnja 2016.
> Ministarstvo kulture objavilo dokumente o upravnom nadzoru HAVC-a
Jurčević je rekao “da je ekipa iz HAVC-a pokušala javni govor, odnosno podizanje prijave za kriminal i nepravilnosti i protuzakonitosti koje se u HAVC-u događaju već godinama, prikazati kao potporu ministru Hasanbegoviću. Ja sam to više puta demantirao, i ovdje u vašoj emisiji, međutim ostao je taj stereotip, jer oni imaju medijsku moć i pokušavaju prijave za kršenje zakona svesti na politički sukob, na sukob lijevog i desnoga; dok smo mi iz braniteljske populacije išli isključivo protiv kriminala, protuzakonistosti i svega drugoga što ne valja, što se događa u HAVC-u, kao dijelu ministarstva kulture. To je većina ljudi shvatila kao tako.”
> Što je sve HAVC financirao hrvatskim novcem?
Dujmović je dodao: “Onda ćete doći na svoje, jer i Plenković je najavio istragu u HAVC-u.”
Jurčević nije tako siguran.
“To je dosta upitno budući se ona (Obuljen) javno očitovala i kazala ono što je Denis (Kuljiš) rekao, a što je netočno, naime obavljen je upravni nadzor u HAVC-u i utvrđene su nepravilnosti i to je proslijeđeno dalje. Usprkos tome Nina Obuljen je izjavila da je tamo (u HAVC-u) sve sjajno”, izrazio je skepsu Jurčević.
“To je Državna revizija pokazala“, podsjetio je Dujmović.
Hrvatski povjesničar zabrinut je glede kriminala u HAVC-u, upozoravajući da taj kriminal nije bezazlen.
“Zadnje su vijesti proteklih dana da je g. Hribar uputio službeni zahtjev da se stavi izvan snage nalaz upravnog nadzora koji je obavilo ministarstvo kulture, a Denis (KUljiš) to očito nije znao, kao zainteresirana strana, pa bi mu to možda pomoglo na sudu. Utvrđene su nepravilnosti, sa svime time bio je i premijer (Orešković) upoznat, međutim držim da će se ići na razvodnjavanje cijelog problema i da je Nina Obuljen štićena na razne načine, bilo da joj se hvalospjevi pišu preko kontroliranih medija i novinara financiranih iz HAVC-a, također za razvoj scenarija i slično. Također je otvoren drugi slučaj, ministra Barišića, što je isforsirano tako da bi se fokus maknuo s onoga što je ključno, što bi opterećivalo novu ministricu. Držim da će to imati golemog odjeka, pričekajmo 4-5, odnosno do svibnja 2017., kad budu lokalni izbori, to bi moglo teško koštati HDZ na tim izborima, po reakcijama javnosti, budući da kriminal u HAVC-u nije bezazlen”. naglasio je Jurčević.
Nova afera – Croatia Airlines
Govorili su također o trenutnim razlikama o vođenju politike HDZ-a i SDP-a. Jurčević smatra da je hrvatsko društvo mafijaško. “U njemu je nemoguće primjenjivati kriterije liberalnog kapitalizma”, naglasio je.
Govoreći o privatizaciji, Kuljiš je rekao da se korupcija pojavljuje u državnom, a ne privatnom sektoru. Jurčević je dodao da privatni sektor ne postoji bez državnog.
“Hoće li privatizacija značiti rasprodaju? Rasprodaja je skonto (uz veliki popust). Odnosno, hoće li ulazak Hrvatske u društvo bogatih zemalja značiti da se za kikiriki prodaju najbolje hrvatske tvrtke?”, upitao je Dujmović.
Kuljiš smatra da je situacija daleko ozbiljnija.
“Ne za kikiriki, puno je ozbiljnija situacija. Proučavao sam konkretne privatizacijske procese u Srbiji, BiH, Hrvatskoj itd. Imate velika, potpuno disfunkcionalna poduzeća u koje nitko ne želi uložiti. Primjer je Croatia Airlines. Sada Croatia Airlines prodaje svoje slotove, to je najdragocjenija imovina koju ima, koju je stjecala 25 godina. To ne možete dobiti, to se plaća zlatom. O tome ovisi vrijednost kompanije“, upozorava Kuljiš.
Zamoljen da pojasni što su slotovi, Kuljiš kaže da su to termini sletanja na zračnim lukama na kojima je ogromna potražnja za sletanjem, npr. Heathrow u Velikoj Britaniji, “to nije moguće nikako kupiti jer se to zapravo ne smije ni prodavati.”
“Zašto se onda prodaje?”, zapitao je Jurčević.
“Da se napumpa bilanca na kraju godine, da uprava dobije bonuse, i da se sakrije činjenica da je Croatia Airlines zapravo propala u mandatu prošle Vlade RH, da njen (CA) broj putnika stagnira od 2013. godine”, procjenjuje Kuljiš.
“Jesu li oni nesposobni, jesu li išli upropaštavati jednu tvrtku, jesu li je opljačkali da bi ju onda prodali?”, zapitao je ponovno Jurčević.
“Ne, naprotiv. Privatizacija je izlaz iz toga, imali smo potpuno isti slučaj (srbijanski) 2013. godine kad je bivši JAT prodan Etihadu, kad je država skupo platila Etihadu da kupi JAT. Srbija je Etihadu zalijepila lovu na čelu da bi prodala JAT. Nakon toga je Etihad utrostručio promet, povećali su zaposlenost, digli su godišnji promet beogradske zračne luke na razinu dva i pol puta veću od zagrebačke zračne luke, a bio je puno manji”, kazao je Kuljiš.
“Upravo ste vi, Kuljiš, ovo ljeto pisali tekstove o financiranju zagrebačke zračne luke. To vam je priča o ulaganju stranog kapitala, liberlanoj ekonomiji…”, podsjetio je Dujmović.
Kuljiš kaže da to nije priča o ulaganju stranog kapitala. To je dogovor dvije Vlade. “Mi smo zapravo prepustili zagrebačku zračnu luku, koja je bila državna, državi Francuskoj. Tu nema nikakvog poštenog biznisa. Ja ne vjerujem u poslove države s državom. U strukturi vlasništva zagrebačke zračne luke imate dvije tvrtke, jedna je Bouygues, koja je vodi autocestu Istarski ipsilon, ona je vodeća, druga je Charles de Gaulle, pariška zračna luka, koji je većinski u vlasništvu Francuske. Bouygues ima veliki paket, mislim da je oko 30 % državnog vlasništva, i još 30 % drže sindikati, koji su opet pod kontrolom, ne baš države, ali …”
“Što je sporno u tom ugovoru, vi ste pisali da je brojka od 150 milijuna eura narasla na …”, zapitao je Kuljiša Dujmović.
“Oni su napuhali tri puta cijenu, ali najspornija stvar je ta da strani partner koji je to preuzeo ne preuzima nikakav rizik, Znači, jamstva daje (hrvatska) Vlada. Kredit daje Vlada, ako nema dovoljno putnika, to će se kompenzirati Francuzima iz budžeta RH. Ukratko, to je ono što se na ulici zove – pušiona”, slikovito je opisao kolumnist.
“To je jedan od primjera modela hrvatske privatizacije”, mišljenja je Jurčević.
Kuljiš dodaje: “To nije privatizacija, u tome je stvar, to je pljačka.”
Jurčević se također složio: “To je pljačka.”
“Radi se o poduzeću ili firmi koja je ostvarivala …(Croatia Airlines) dakle ona je pozitivno poslovala, usprkos velikog broja zaposlenih, ja sam u to upućen jer sam radio elaborat o mogućnosti postojanja minsko-eksplozivnih sredstava, koji je bio nužan da bi se uopće ušlo u financiranje, pa sam to usput saznao”, ističe Jurčević.
Kuljiš je opisao kako se upropaštava tvrtka.
“Ona je (Croatia Airlines) poslovala pozitivno ako joj se ne uračuna kapital u avionima, koje je stekla po fabuloznim cijenama, koje su kupili flotu po otprilike dvostruko, trostruko većim cijenima od realne vrijednosti, iako je te pregovore vodio ‘nepotkupljivi’ g. Šarinić. Otplata tih aviona je bila takva da to nitko nije mogao otplatiti, onda je to država otpisala, i onda su se oni održavali na površini tako da svake godine kad dođe završni račun, kad se mora napraviti bilanca i podijeliti bonusi, onda oni prodaju avion, pa ga uzmu natrag u najam, u leasing. I tako si upropaštavaju tvrtku. Umjesto da se odmah prodalo, ali ne za novac, ako hoćeš prodati takvu tvrtku, koja je duboko problematična, i ona ima razne funkcije (državne) koje mora obavljati, mora održavati (putničke) linije za koje nitko drugi nije komercijalno zainteresiran, npr. nijedna unutardržavna linija nije komercijalna. Mora se dati neki novac ako se želi da netko kupi takvu tvrtku.”
Gosti su također govorili o Goranu Mariću – ministru bez portfelja, izboru ministra obrazovanja Pavi Barišiću, aferi o vjetroelektranama, o Lex Vlahušiću, o migrantskom valu i novim ogradama koje podiže Slovenija te odlasku bivšeg premijera Tihomira Oreškovića.
Cijelu emisiju možete pogledati na HRT-u:
