U Hrvatskoj se povećava stopa nezaposlenosti žena, iako su obrazovanije od muškaraca često se susreću s diskriminacijom pri traženju posla, kada ga nađu slabije su plaćene, gotovo ih nema u upravljačkim tijelima, a u političkom su životu, unatoč zakonskim odredbama, još uvijek daleko podzastupljene, rečeno je na današnjoj tribini o problemima žena na tržištu rada.
Na skupu koji je organizirala Udruga “ZG” – za promicanje proizvodnih djelatnosti, turizma i samozapošljavanja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić rekla je da se 61 posto svih pritužbi koje stižu u njezin ured odnose na područje rada i zapošljavanja.
U zadnje dvije godine više od 90 posto sklopljenih ugovora o radu su ugovori na određeno vrijeme, a među njima je najviše žena, upozorila je Ljubičić.
I podaci o obiteljskom nasilju su zabrinjavajući jer, iako je lani zabilježeno osam posto manje slučajeva, brojka od 16.500 prekršajno prijavljenih osoba, a posebice 40 žena koje su ubijene od 2009. do 2013. godine, zahtijeva posebnu pozornost i napor čitavog društva da se to promijeni.
Ljubičić kaže da se kod nas ravnopravnost spolova još uvijek percipira kao žensko pitanje, a moralo bi biti pri vrhu prioriteta Vlade i drugih državnih institucija, pogotovo jer postoji zakonski okvir za osiguranje ravnopravnosti.
Također je napomenula da je lani u EU uloženo oko tri milijarde eura u vrtiće i jaslice, a rezultat toga je znatno povećanje stope zapošljavanja žena.
Ivana Šimek iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje navela je da se broj nezaposlenih žena smanjuje, ali je još uvijek njihova ekonomska aktivnost daleko ispod prosjeka zemalja EU-a.
S obzirom na podatke da su žene poduzetnice marljivije i manje sklone koruptivnim poslovima, a njihova poduzeća uspješnija, nameće se pitanje zašto ih je manje u poduzetništvu. Uzrok je, smatra Šimek, u predrasudama i nedostatku društvene podrške.
Svojim primjerom žene poduzetnice, direktorica tvrtke Biovega Jadranka Boban Pejić svedoči da se ipak može uspjeti i kao žena koja osim posla brine o obitelji. No, za to je potrebno razumijevanje poslodavca i obitelji.
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova zagrebačke Gradske skupštine Margareta Mađerić, inače gradska zastupnica u trećem mandatu, istaknula je kako možda ne bi uspjela ostvariti takvu karijeru bez potpore obitelji.
Žene moraju dobiti podršku, kazala je, od toga da djecu mogu ostaviti u jaslicama ili vrtiću, do prilagodbe njihova radnog vremena zaposlenim majkama.
Posebna savjetnica zagrebačkog gradonačelnika Biserka Butković izvijestila je da će Zagreb s 8,6 milijuna kuna sufinacirati privatne dadilje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
