Gostujući u emisiji Bujica, Zlatko Hasanbegović (HDZ) govorio je o nekoliko aktualnih tema, kao što su stanje u Hrvatskom audiovizualnom centru, prijedlog Mosta za otvaranjem svih arhiva iz razdoblja koje je prethodilo hrvatskoj državnosti, ali i služenju vojnoga roka te svojem sutrašnjem posjetu BiH.
Nakon što je u u vodu emisije svoje gostovanje nazvao “medijskim epilogom burnog današnjeg dana”, Hasanbegović je smjenu Hrvoja Hribara ocijenio “jednom vrstom moralne zadovoljštine” jer je i sam, kao što Hribar tvrdi za sebe, posljednjih mjeseci prolazio kroz difamacijsku kampanju koja se i kod njega može opisati “gebelsovskom”. Ta se kampanja, ustanovio je Hasanbegović, prenijela i na međunarodno područje, posebno jako u Francuskoj, gdje ga se lažno prikazivalo kao “fašista ili negacionista”.
“U sjeni današnjega događaja ostaje činjenica da je Državna revizija prvi puta ušla u HAVC tek prošle godine”, ističe Hasanbegović. “Gospodin Hribar je tek ‘vrh sante leda'”, nastavio je, razjašnjujući kako se ovdje radi o “sofisticiranoj klijentelističko-interesnoj mreži koja živi od poreznih obveznika” i pritom je “na neki način ozakonjena”. Ovo nije iznimka, naglašava bivši ministar kulture, nego tek “logična posljedica lošim zakonom uspostavljena sustava” koji naposljetku “sukobe interesa čini pravilom, a ne iznimkom”.
“Gospodina Hribara ne smije naslijediti netko tko pripada njegovoj interesnoj mreži”, nadodaje Hasanbegović, objašnjavajući kako se ovaj problem ne može riješiti samo smjenom jednoga čovjeka. Sve ovo se ne događa “da bi se uništio HAVC, nego zato da bi se ojačao i služio svojoj svrsi”.
Na pitanje o odgovornosti Nine Obuljen, Hasanbegović je kazao kako “ne treba cijelu ovu problematiku svesti na relaciju bivši ministar – sadašnja ministrica”, već da je pravi problem što se danas ponavljaju “floskule o sjajnom sustavu koji inače nema niti jedan nedostatak, a činjenice iz izvješća se relativiziraju kao proizvod nejasnoća iz samoga zakona”. No, zaključuje Hasanbegović, “taj sustav nije idealan kako se tvrdi i njegovi se problemi mogu riješiti samo korjenitim zahvatima”.
“HAVC se ponaša kao nezavisna agencija”, nastavio je, nadodavši da je HAVC-u, kojeg je Ministarstvo kulture i osnovalo, isto to ministarstvo “služilo kao bankomat”, dok bi se svaki upit tumačio kao “udar na Hrvatski audiovizualni centar”.
Osvrnuvši se na današnju izjavu ministrice kulture kako je i on djelomice odgovoran za ono što se događa u HAVC-u jer je za njegova mandata došlo do “nedostatka dijaloga”, Hasanbegović je odgovorio kako je to “prvorazredni cinizam, jer se odgovornost prebacuje na onoga tko je od prvoga dana ukazivao na probleme”.
Kao detalj koji predstavlja ilustraciju cjelokupnog Hribarova odnosa prema HAVC-u, Hasanbegović je izdvojio slučaj u kojemu je osobnom intervencijom Hribaru onemogućio “promjenu pravilnika u kojoj je stajalo da će on sam dobivati novčanu naknadu i nakon što prestane biti predsjednikom HAVC-a”.
Na upit kako izgleda dijalog s Hribarom, Hasanbegović je odgovorio kako je riječ o “jednoj vrsti arogancije i podcjenjivačkog stava”, no da o tome iz prve ruke može posvjedočiti i aktualna ministrica “koja je pribivala tim razgovorima”.
“Upravni je odbor HAVC-a”, zaključio je Hasanbegović, umjesto da se brine o zakonitosti poslovanja, “djelovao kao neka vrsta neformalnog fan-kluba gospodina Hribara”.
Na pitanje o sličnom funkcioniranju institucija kao što su HNK u Rijeci i Zagrebu, gost emisije je naveo kako je on i završio svoj “razmjerno kratak mandat” simboličkim objavljivanjem izvješća o poslovanju tih kazališta, otklanjajući pritom nametnutu tezu da se u svim tim slučajevima prvenstveno radilo o “ideološki uvjetovanim obračunima”.
“Te su analize ukazale na iste probleme kao i u HAVC-u”, potvrdio je Hasanbegović, istaknuvši kako će biti zanimljivo vidjeti kakav će sud o svemu donijeti Državna revizija.
Najavljujući svoj sutrašnji službeni posjet Sarajevu, Hasanbegović je upozorio na one u BiH koji još uvijek, u mirnodopskom razdoblju, teže “ostvarivanju svojih starih, dobro nam znanih ciljeva”, dok je za prijedlog Bože Petrova o otvaranju arhiva iz doba komunizma rekao kako “snažno podržava tu inicijativu, koja se nadovezuje na on što sam začeo kao ministar kulture”.
Taj potez bio bi “prvi korak i preduvjet za suočavanje, koje je nažalost do danas izostalo, s baštinom jugoslavenskoga komunizma koja ima poguban utjecaj i na današnjicu”.
Na završetku emisije voditelj je upitao gosta je li služio vojni rok i gdje, na što je Zlatko Hasanbegović odgovorio da ga je služio nakon završetka fakulteta, kao profesor povijesti, “u 9. gardijskoj brigadi na Otočcu i Velebitu s 1999. na 2000. godinu, kao običan pješak”, nazvavši to lijepim iskustvom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
