Premijera dokumentarnog filma Romana Leljaka „Huda jama, strogo čuvana tajna“ pobudila je iznimno zanimanje Zagrepčana. Zbog jako velik interesa građana, poslije prve projekcije u 19, bila je još jedna u 20 sati.
Projekciji su nazočili i mnogi poznati iz javnog života: Bruna Esih, generalski zbor HV, Josip Jurčević, Karolina vidović Krišto, Mate Granić, Vladimir Šeks, piše Dnevno.hr
Huda Jama naselje je u sastavu općine Laško u Sloveniji. Blizu naselja nalazi se rudnik Huda jama u čijem sklopu je rudarsko okno Barbarin rov, mjesto na kojem je počinjen jedan od najvećih zločina u svijetu neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Jugo-komunistička vojska (partizani – I. bataljun KNOJ-a pod vodstvom Benjamina Žižmana) likvidirala je oko 3000 nedužnih ljudi među kojima je bio veliki broj civila – djece, žena i staraca.
Kako se za ovaj zločin ne bi saznalo pristup grobnoj jami zazidali su sa deset pregrada između kojih su nasuli sipinu i zemlju. Prema podatcima do kojih je došao publicist, istražitelj arhiva UDB-e i masovnih zločina jugo-komunističke vojske Roman Leljak, u ovom stratištu okončalo je život u stravičnim mukama oko 2000 Hrvata, 700 Slovenca i 300 Nijemca. Bili su živi zazidani.
Istražitelj Udbinih arhiva iz Slovenije, publicist Roman Leljak u razgovoru za Narod.hr rekao je da je njegova knjiga ‘Huda jama – strogo čuvana tajna’ ipak otvorila neko posebno pitanje poslijeratnih žrtava i Huda jama jedan je od dosad najstrašnijih zločina.
Ovo je samo jedno od mjesta na kojima se nalaze žrtve poslijeratnih masovnih ubojstva jugokomunista, ubijenih nakon Drugog svjetskog rata. U Hudoj jami slovenska je državna komisija do kraja 2009. pronašla posmrtne ostatke 726 ubijenih bez prostrijelnih rana, koji su po pretpostavci živi zakopani. Kasnije se pokazalo kako je broj žrtava puno veći, čak nekoliko tisuća, oko 10 posto žrtava su žene. Pretpostavke kažu kako je u prvom rovu dubokom 48 metara oko 3000 tijela.
(VIDEO) Velika zagrebačka premijera dokumentarnog filma Huda jama – strogo čuvana tajna
“U Hudoj jami među onih 800 žrtava našlo se i stopalo koje je bilo manje od 12 cm, znači da se radi o djetetu, tako da će djece u Hudoj jami biti. Pokop ljudi iz Klimske jame na području Logateca, Postojna, bio je 9. rujna. Tamo smo našli dvoje djece jedno staro tri godine i jedno dijete staro tri mjeseca. Partizani nisu mnogo birali. Svi oni koji su se našli s poraženim vojskama koje su tada prolazile kroz Sloveniju, zadesila je ista sudbina, nije bilo bitno jesu li to djeca, unuci, sve je to na neki način likvidirano”, rekao je Roman Leljak za Narod.hr.
Najveća grobišta u Sloveniji su Tezno pokraj Maribora, zatim rudnik Pečovnik pokraj Celja, Dolina Sv. Janeza u Žicama kod Slovenskih Konjica, rudnik Huda jama i mnoga druga od kojih ni u jednome nema ispod tisuću žrtava. Još je 16 živih nekadašnjih partizana iz jedinice koja je ubijala ljude bez suđenja.
“U Sloveniji je 1945. izabrano, na žalost, 15 rudnika za te zločine. Rudnici su tada bili najpovoljniji. I inače, nalaze se u nepristupačnim krajevima, gdje nema velike naseljenosti. Za partizane to je bilo vrlo jednostavno, nije trebalo velikoga kopanja, na brzinu su to mogli odraditi, noću… To su bili razlozi…”, rekao je Roman Leljak u razgovoru za Hrvatski tjednik od 20. listopada.
U dokumentarnome filmu „Huda jama“ ističe se da su šefovi tih rudnika bili u partizanima koji su, dakle, poznavali teren i lokacije pa je i to razlog što su partizani žrtve relativno brzo „rješavali“.
“Na području Celja bilo je dosta tih rudnika i baš iz tih krajeva i naselja otišli su ljudi u partizane i u komuniste. Oni koji su postali komandanti, politkomesari itd., sjetili su se svojih nekadašnjih radnih mjesta u rudnicima kada je trebalo bacati žrtve, sjetili su se iskorištenih rudnika, tako je bilo i u slučaju rudnika Huda jama”, kazao je Leljak.
> Leljak: Nadam se da će Hrvatska pokrenuti traženje odgovornosti za genocid nad hrvatskim narodom
Od trenutka saznanja pa do danas Leljak i članovi njegovog istraživačkog tima nailazili su na čitav niz prepreka i problema. Najveće probleme pravili su mu upravo oni koji su taj zločin počinili pokušavajući na sve moguće načine zaustaviti ovo istraživanje i izbjeći zasluženu kaznu. Nailazio je na čitav niz administrativnih blokada, zabrana pa sve do prijetnji no to ga nije pokolebalo. Sve što je ova istraga pokazala i kroz sve što je proživljavao tijekom istrage Leljak je sažeo u šezdeset minutni dokumentarni film „HUDA JAMA, STROGO ČUVANA TAJNA“ kako bi istina o ovom monstruoznom zločinu ostala zabilježena.
Samo dva dana nakon premijere filma obavit će se polaganje žrtava HUDE JAME u zajedničku spomen kosturnicu u spomen parku na groblju Dobrava u Teznom. Oproštaj i pokop obavit će se pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije gospodina Borut Pahora. Program događanja će biti sljedeći:
27. listopada 2016. Tezno – Maribor
10,00 – 13 sati – poklon žrtvama na groblju Dobrava u Teznom
14,00 – – Sv. Misa zadušnica u katedrali u Mariboru
16,00 – – opraštanje od žrtava na groblju Dobrava
Sedamdesetijednu godina nakon ovog strašnog zločina žrtve će konačno biti pokopane na dostojanstven način. Kako će cjelokupni događaj biti pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Slovenije na njemu će biti nazočna i predsjednica Republike Hrvatske. Nadamo se da će događanju pribivati i drugu visoki dužnosnici Hrvatskog Sabora i Vlade Republike Hrvatske. Ne dopustimo da kojekakvi zlonamjerni napisi u tiskovinama umanje značaj ovog događaja i utječu na njegov tijek. Oni koji to čine žele unijeti razdor između naroda Slovenije i Hrvatske no to im neće poći za rukom. Zato dođimo u što većem broju i zajedno s našim predsjednicima ostanimo tijekom cjelokupnog događanja pokazujući tako na dostojansven način pijetet svim žrtvama kao i prijateljstvo naša dva naroda. Republika Slovenija i Republika Hrvatska su oduvijek u prijateljskim odnosima i to nikakva zlonamjerna ideologija neće promijeniti.
Dokaz tome je upravo to što je Republika Slovenija preuzela cjelokupnu brigu i financiranje ovog dostojanstvenog oproštaja sa žrtvama među kojima ima najveći broj Hrvata.
Hrvatski klub poziva da dođete i svojim prisustvom odate počast svim žrtvama na dostojanstven način, u skrušenoj molitvi s nadom da se ovakvi zločini nikada više ne ponove.
Početkom listopada počeo je prijenos posmrtnih ostataka žrtava masovnog poratnog grobišta iz napuštenog rudnika Barbarin rov, u selu Huda jama kod Celja, na mariborsko groblje Dobrava.
Prijenos više od 700 posmrtnih ostataka pripadnika vojski i civila u egzekucijama iz poratnih mjeseci 1945. odobrilo je vladino povjerenstvo.
> VIDEO nalazišta: Huda jama – jugokomunisti zakopali preko 3000 živih zarobljenika
Tekst se nastavlja ispod oglasa
