U napuštenim industrijskim objektima na području Like godinama se gomilaju sumnje u nezakonito skladištenje i zbrinjavanje velikih količina otpada, a najnoviji slučaj iz Ličkog Osika ponovno je otvorio pitanje odgovornosti institucija i nadzora nad gospodarenjem otpadom u Hrvatskoj. Na problem je ponovno na društvenim mrežama upozorio saborski zastupnik Mosta Marin Miletić, tvrdeći da se u skladištu nalazi otpad za koji postoje sumnje da sadrži opasne tvari poput PFAS spojeva, poznatih kao “vječne kemikalije”, cijanida i teških metala te tražeći neovisne laboratorijske analize.
Dok se čekaju rezultati koji bi trebali utvrditi stvarni sastav uskladištenog materijala, slučaj ponovno upozorava na moguće propuste u sustavu kontrole otpada i otvara pitanje kako su velike količine potencijalno opasnog materijala uopće mogle završiti na lokacijama koje za to nisu predviđene.
Miletić: “Liku i Gacku očistit ćemo od otpada”
Osvrnuvši se na konferenciju za medije održanu u Ličkom Osiku, saborski zastupnik Mosta Marin Miletić poručio je da će “Liku i Gacku očistiti od otpada i sačuvati od onih koji joj ne žele dobro”.
Ustvrdio je kako se u napuštenom industrijskom objektu nalazi otpad za koji postoje ozbiljne indicije da sadrži izrazito opasne tvari poput PFAS-a, odnosno tzv. “vječnih kemikalija”, cijanida, olova i drugih otrovnih spojeva. Istaknuo je i da je pronađen donator koji je spreman financirati neovisne laboratorijske analize u europskim laboratorijima kako bi se utvrdilo što se doista nalazi u skladištu.
Miletić tvrdi da, ako su odgovorni uvjereni da posluju zakonito, nemaju razloga odbiti uzorkovanje. Ako se, pak, potvrdi da je riječ o opasnom otpadu koji ugrožava zdravlje ljudi i okoliš, smatra da odgovorni moraju kazneno odgovarati.
No slučaj Ličkog Osika tek je posljednje poglavlje afere koja posljednjih mjeseci otvara pitanje kako je moguće da se velike količine otpada godinama gomilaju na području Like, dok institucije reagiraju tek nakon što slučaj dospije u javnost.
Što je zapravo pronađeno?
Prema informacijama koje iznosi Miletić, u napuštenom industrijskom kompleksu u Ličkom Osiku nalaze se velike količine industrijskog otpada uskladištenog u balama i vrećama. Sumnja se da nije riječ o običnom komunalnom otpadu, nego o otpadu nastalom u industrijskim procesima koji može sadržavati niz opasnih kemijskih spojeva.
Najviše zabrinjava mogućnost prisutnosti PFAS spojeva, skupine sintetskih kemikalija koje se zbog svoje iznimne postojanosti nazivaju “vječnim kemikalijama”. Koriste se desetljećima u proizvodnji vatrogasnih pjena, tekstila, ambalaže otporne na masnoće, neprianjajućih premaza, elektroničke opreme i brojnih drugih industrijskih proizvoda. Problem je u tome što se gotovo uopće ne razgrađuju u prirodi. Jednom kada dospiju u tlo ili podzemne vode, mogu ondje ostati desetljećima te postupno ulaziti u prehrambeni lanac.
Brojna međunarodna istraživanja povezuju dugotrajnu izloženost pojedinim PFAS spojevima s povećanim rizikom od poremećaja rada štitnjače, oštećenja jetre, oslabljenog imunološkog sustava, hormonalnih poremećaja te određenih vrsta karcinoma. Upravo zbog toga Europska unija posljednjih godina značajno pooštrava regulaciju njihove uporabe.
Miletić upozorava i na moguće prisustvo cijanida, izrazito otrovnog spoja koji se koristi u pojedinim industrijskim procesima, te olova, teškog metala koji može izazvati ozbiljna neurološka oštećenja, osobito kod djece. Ako bi se takve tvari doista nalazile u nepravilno uskladištenom otpadu, postojala bi mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda, što posebno zabrinjava na području Like, koje obiluje krškim podzemnim vodama iz kojih se opskrbljuju brojni stanovnici.
Kako je nastala afera?
Afera ilegalnog odlaganja otpada nije počela u Ličkom Osiku. Posljednjih mjeseci otkrivene su brojne lokacije na kojima se sumnja da je godinama završavao otpad koji nije bio propisno obrađen ili zbrinut.
Prema sumnjama istražitelja, pojedine tvrtke preuzimale su industrijski otpad uz naknadu za njegovu obradu, no umjesto da ga recikliraju ili zbrinu na zakonom propisan način, velike količine završavale su u napuštenim halama, skladištima ili na drugim lokacijama koje za to nisu bile predviđene. Takav način poslovanja omogućavao je ostvarivanje velike financijske koristi jer je pravilna obrada opasnog otpada višestruko skuplja od njegova jednostavnog odlaganja.
Upravo zato ovaj slučaj nije samo ekološko nego i ozbiljno kaznenopravno pitanje. Istrage koje vode USKOK i druga nadležna tijela usmjerene su na sumnje da je kroz nezakonito gospodarenje otpadom ostvarena višemilijunska protupravna korist.
Zašto je Lika posebno osjetljivo područje?
Miletić upozorava da je riječ o području koje predstavlja jedno od najvrjednijih prirodnih bogatstava Hrvatske. Lika i Gacka obilježene su krškim terenom, zbog čega svako moguće onečišćenje vrlo lako može završiti u podzemnim vodama. Za razliku od nekih drugih područja, u kršu se onečišćenje može širiti znatno brže i na velikim udaljenostima.
Zbog toga su lokalni stanovnici posljednjih mjeseci više puta izražavali zabrinutost zbog mogućih posljedica za izvorišta pitke vode, poljoprivredno zemljište i rijeke koje predstavljaju temelj života u tom dijelu Hrvatske.
>Veliki prosvjed u Gospiću: Građani traže uklanjanje opasnog otpada i reviziju projekta litija
Kritike na račun institucija
Miletić smatra da su državne institucije predugo ignorirale upozorenja o mogućem ilegalnom odlaganju otpada te da su reagirale tek nakon snažnog pritiska javnosti i medija. Posebno upozorava da se ne smije dopustiti da odgovorni izbjegnu kaznenu odgovornost ili da cijeli slučaj ostane bez jasnog raspleta.
Upravo zato traži da se omogući neovisno uzorkovanje otpada u Ličkom Osiku. Prema njegovim riječima, jedino laboratorijske analize mogu nedvojbeno pokazati što se nalazi u skladištu. Ako analize potvrde da ondje nema opasnih tvari, kaže da će to biti najbolji odgovor na optužbe. No ako se potvrdi prisutnost opasnog otpada, smatra da više neće biti prostora za opravdanja te da bi odgovorni morali snositi kaznene posljedice.
Slučaj Ličkog Osika zato predstavlja puno više od lokalnog ekološkog problema. Riječ je o pitanju funkcioniranja sustava zaštite okoliša, nadzora nad gospodarenjem otpadom i odgovornosti institucija da spriječe moguće ugrožavanje zdravlja ljudi i uništavanje prirode radi financijske koristi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.