Oko zatvorene plaže između Rijeke i Opatije, opravdano, digla se velika medijska buka i uključili su se svi pozvani, međutim kada je Tomislav Tomašević u Zagrebu za 5800 korisnika i 20.000 djece tih roditelja ukinuo iznimno važnu demografsku mjeru roditelj odgojitelj, sudovi su presudili u korist Možemovske odluke. Zbog ukidanja mjere roditelj odgojitelj udruga U ime obitelji podnijela je nekoliko tužbi, a zahtjev je predala i Europskom sudu za ljudska prava čija se presuda čeka.
Slučaj Costabella prerastao je u širu raspravu o zaštiti pomorskog dobra, stečenim pravima i dosljednoj primjeni zakona. Dok Most inzistira na potpuno slobodnom pristupu plažama za sve građane, Ministarstvo brani pravnu sigurnost koncesijskih ugovora sklopljenih po starim pravilima.
Zašto za plažu Costabella vrijedi stečeno pravo, a roditelji odgojitelji ga nisu imali?
Možda će vas zanimati
UiO o odluci USUD-a o ukidanju mjere roditelj odgojitelj: Evo koje će daljnje korake poduzeti
Predstavnici udruge U ime obitelji i roditelja odgojitelja održali su konferenciju za medije ispred zgrade Ustavnog suda na Markovom trgu.
Slučaj Costabella
Saborski zastupnik Mosta Marin Miletić već je nekoliko puta presjekao lokote i lance na ulazu u plažu riječkog Hilton Costabella Resorta, poručujući da ne će odustati dok plaža ne bude otvorena za javnost. Investitor i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture potvrdili su da hotel ima stečeno pravo na ograđivanje plaže, unatoč novom Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama iz 2023. koji to zabranjuje.
Tvrtka JTH Costabella koncesiju je dobila još 2015. godine, za vrijeme SDP-ove Vlade Zorana Milanovića i SDP-ovog ministra Siniše Hajdaša Dončića. Tadašnji zakon dopuštao je ograđivanje plaže (bez naplate ulaza), što je bilo predviđeno i prostornim planovima Grada Rijeke. Koncesija vrijedi do 2045. godine, a Ministarstvo poručuje da se radi o stečenim pravima iz ugovora sklopljenog po tada važećim propisima.
“Plaža Costabella simbol je svih hrvatskih otetih plaža i mi ćemo ti bitku dobiti!”, poručuje Mostov zastupnik Marin Miletić
„Neovisno o novom zakonu koji ne dopušta ograđivanje, u konkretnom slučaju radi se o stečenim pravima koncesionara“, navode iz Ministarstva. Prema njihovim podatcima, u Hrvatskoj postoji ukupno 15 plaža s koncesijom koje koriste slično pravo na ograđivanje ili naplatu.
> Miletić i Mandić: Dokument Ministarstva dokazuje da Hilton nema pravo građanima zatvoriti plažu
Miletić i riječka gradska vijećnica Mosta Petra Mandić tvrde suprotno. Pozivaju se na očitovanje Ministarstva iz svibnja 2023. upućeno Primorsko-goranskoj županiji, prema kojem potpuno isključenje javnosti mora biti izričito predviđeno svim dokumentima – od prostornog plana do koncesijskog ugovora. Smatraju da to u slučaju Costabelle nije ispunjeno te optužuju HDZ-ovog ministra Olega Butkovića za kontradiktorna tumačenja.
Mandić ističe da građani i dalje nemaju slobodan pristup, jer se ulaz uvjetuje kupnjom wellness paketa ili boravkom u hotelu, što smatraju prikrivenom naplatom. Most je podnio kaznene prijave protiv nadležnih, uključujući županiju i SDP, te najavljuje daljnje akcije.
Što su stečena prava?
Stečena prava subjektivna su prava za koja se smatra da ne mogu biti derogirana, ograničena ili ostavljena bez pravne zaštite. To je temeljno pravno načelo koje osigurava pravnu sigurnost i štiti građane od retroaktivnog djelovanja.
Praktično značenje pojma stečenih prava najsnažnije je izraženo kod problema retroaktivnoga važenja pravne norme. Prema klasičnoj teoriji stečenih prava, retroaktivno važenje pravne norme, i kad se kao iznimka dopušta, ne smije dirati u stečena prava, odnosno ne smije ograničavati ili derogirati subjektivna prava stečena po prije važećoj normi.
> Mjera roditelj-odgojitelj godinu dana na Europskom sudu u Strasbourgu; čeka se epilog
>Novosel ekskluzivno za Narod.hr o roditeljima odgojiteljima na EU sudu: ‘Prešli smo prvu stepenicu’
Prema većini motrišta u njih se ubrajaju ona subjektivna prava koja se izravno zasnivaju na temeljnim ljudskim pravima utvrđenima u međunarodnim dokumentima ili ustavnim načelima: pravo vlasništva, pravo na nasljeđivanje, prava vezana uz brak i obitelj, osobna neimovinska prava, pravo na sudsku zaštitu, pravo na državljanstvo i dr.
Iznimno se ipak dopušta ograničenje i derogacija stečenih prava, ali samo prema zakonom određenim uvjetima i postupku.
Ukidanjem mjere roditelj odgojitelj Tomašević uništio demografsku obnovu Zagreba
“Radi te potpore nije bilo straha od novog života. Tu je bio nekakav ‘backup’ što se financija tiče, ne presudno, ali svakako hvalevrijedno. Doma njegujemo obiteljske vrijednosti, djeca nisu asocijalna, svakodnevno se susreću s realnim životnim situacijama, imaju prijatelje, druže se. Dakle samo u našoj obitelji za vrijeme potpore od početka su stigla tri odnosno četiri člana”, istaknula je za Narod.hr Irena Reina, majka petero djece nakon ukidanja mjere.
“Nije mi jasno kako će konkretno grad uštedjeti s ukidanjem ove mjere? Tvrde da smo teret proračunu. Taj isti proračun puni i moj suprug koji ima iznadprosječnu plaću, ovako se dio vraća k našoj obitelji, a zauzvrat imamo buduće porezne obveznike, buduću radnu snagu. Natalitet u RH je toliko loš da bi se s mjerom trebalo ići na državnu razinu. Ili barem povećati porodiljine naknade i dodijeliti ih svima po uzoru na Austriju i Njemačku.”, poručila je Reina.
> Što je Tomaševiću sporno u mjeri koja je pomagala nezaposlenim roditeljima s troje i više djece?
> Plenković se hvali izdvajanjima za demografiju, a odbija povećanje doplatka za djecu
> UiO: Roditelj odgojitelj – hvalevrijedna demografska mjera koja treba zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj
Gotovo odmah po preuzimanju vlasti u Zagrebu 2021. godine Tomislav Tomašević i njegova lijeva skupštinska većina koju su tada činili (a i čine i danas) Možemo i SDP pokazali su svoje pravo ideološko lice.
Umjesto razvojnih projekata koje su najavljivali u kampanji ukinuli su, iako su u kampanji obećavali da je ostaviti, vrlo uspješnu mjeru roditelj odgojitelj.
Možda će vas zanimati
Ukidanje mjere roditelj odgojitelj ustavno? Dr. Markić: Ustavni sud informacije daje novinarki umjesto strankama
U njemu piše kako je Ustavni sud (USUD) odlučio dati zeleno svjetlo odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Možemo o ukidanju mjere roditelj odgojitelj.
Mjera je omogućavala roditeljima troje ili više djece, koji žele ostati kod kuće s djecom, novčanu naknadu. Uveo ju je pokojni gradonačelnik Milan Bandić 2016.
Udruga U ime obitelji zbog ukidanja mjere podnijela nekoliko tužbi
Udruga U ime obitelji zbog ukidanja mjere podnijela je nekoliko tužbi. Nakon što su hrvatski sudovi stali na stranu ekstremno lijeve zagrebačke vlasti prilikom ocjene ustavnosti odluke, udruga UiO zahtjev je predala i Europskom sudu za ljudska prava čija se presuda čeka.
Tomašević je ukidanje opravdavao tvrdnjom da mjera predstavlja velik trošak za gradski proračun te da njezin demografski učinak nije dovoljno vidljiv.
>Irena Klarić postala je roditelj odgojitelj s troje djece, a danas ih ima šestero; evo njezine priče
S njime se ne slažu stručnjaci, a znanstvenom je analizom to i dokazano.
“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”, istaknuo je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi izrađenoj 2022. godine.
> Analiza prof. Pokosa: Roditelji odgojitelji – najuspješnija demografska mjera na nišanu Možemo!
Sudovi i odluka Ustavnog suda
Udruga U ime obitelji i stotine podnositelja Ustavnom sudu RH u travnju 2023. podnijeli su ustavnu tužbu odnosno zahtjev za ocjenu ustavnosti postupanja kako Visokog upravnog suda RH tako i Grada Zagreba. Visoki upravni sud odbio je argumentaciju udruge predane u zahtjevu za legalnost odluke Grada Zagreba i skupštinske većine o ukidanju mjere roditelj odgojitelj i kompenzacijskim mjerama.
Izmjenom odluke Tomislava Tomaševića dijelu korisnika mjere roditelj odgojitelj smanjena je naknada na 50% minimalne plaće RH, 280 eura, a drugom dijelu naknada je potpuno ukinuta čime su korisnici dovedeni u težak materijalni položaj.
Obzirom da je bilo više od pet tisuća korisnika i oko 20.000 djece riječ je o udaru na veliki broj višečlanih obitelji. Korisnicima također nisu osigurane obećane kompenzacije kroz upis u vrtić, jer su i dalje brojna djeca bez svog vrtićkog mjesta.
Odlukom Ustavnog suda RH prihvaćena je odluka Možemovske zagrebačke vlasti o izmjenama demografske mjere Roditelj odgojitelj. Ustavni sud odlučio je kako roditelji odgojitelji nisu dobili novčanu naknadu na osnovu pravne norme, već se radilo o financijskoj pomoći koja je proizašla iz pronatalitetne politike Grada Zagreba.
> Tomašević nakon pritiska digao subvencije privatnim vrtićima i to za samo 60 eura
> Demograf Pokos: Broj stanovnika porastao zbog stranih radnika. Hrvati se iseljavaju
No, nisu svi suci bili suglasni s ovom odlukom.
Iako je odluka donesena suglasnošću većine sudaca, neki suci su izdvojili svoje mišljenje po pitanju ovog predmeta.
Tako su primjerice suci Lovorka Kušan i dr.sc. Goran Selanec rekli da se slažu s većinom sudaca i sutkinja Ustavnog suda u dijelu odluke koji se odnosi na meritum spora te da podržavaju odbijanje ustavnih tužbi, ali da postoji dio odluke o kojem imaju drugačije shvaćanje od većine sudaca i sutkinja. Ono se odnosi na pitanje pristupa Ustavnom sudu u predmetima konkretne ocjene ustavnosti povodom ustavnih tužbi od strane udruga civilnog društva.
”Ne slažemo se sa stajalištem većine da udruge civilnog društva poput udruga ‘U djeci je budućnost’, ’Hrvatske udruge roditelja odgojitelja’ i udruge ‘U ime obitelji’ nemaju locus standi u predmetima konkretne ocjene ustavnosti poput ovog. Svoje shvaćanje prava na pristup sudu i učinkovitu sudsku zaštitu temeljnih prava i sloboda temeljimo na više razloga”, tvrde.
Sudac Miroslav Šumanović nije se složio s odlukom suda te je ocijenio da je stajalište većine sudaca ”duboko i flagrantno pogrešno”. On smatra da su odlukom Ustavnog suda narušene fundamentalne vrijednosti pravnog poretka koje proizlaze iz načela vladavine prava.
Sudac Šumanović: ‘Ovdje su fundamentalne vrijednosti pravnoga poretka očigledno narušene’
Sudac Šumanović istaknuo je da Institut pravomoćnosti upravnog akta, nedopuštenost retroaktivnosti i načelo zaštite stečenih prava stranaka predstavljaju okosnicu pravne sigurnosti pojedinaca naspram javne vlasti. Navedene vrijednosti izravno proizlaze iz načela vladavine prava kao jedne od najviših ustavnih vrednota koja obuhvaća i zahtjeve koji se postavljaju pred nositelje vlasti.
”Ovdje su te fundamentalne vrijednosti pravnoga poretka očigledno narušene”, ocijenio je Šumanović.
U svojem izdvojenom mišljenju ustavni sudac Šumanović oštro je kritizirao većinsku odluku Ustavnog suda kojom su odbijene tužbe roditelja odgojitelja protiv odluke Grada Zagreba o izmjenama mjere tj. ukidanju.
> Obitelji s troje i više djece očito nisu Plenkovićev prioritet: Zašto u tome ne kopira EU?
Prema Šumanoviću, Grad Zagreb uzurpirao je ovlasti zakonodavca kada je općim aktom (Odlukom/22) omogućio izvanredno ukidanje ili skraćivanje pravomoćnih upravnih akata kojima su roditelji stekli pravo na novčanu pomoć. Razlozi za takvo izvanredno interveniranje u pravomoćne akte mogu se propisati samo zakonom, a ne lokalnim općim aktom, što je suprotno Zakonu o općem upravnom postupku (ZUP) i Ustavu.
Sudac ističe da je Odluka/22 retroaktivno usmjerena jer mijenja već stečena prava definirana pravomoćnim pojedinačnim aktima. Činjenica da se pravo ostvaruje kroz duže razdoblje (do 15. godine djeteta) ne znači da nije stečeno – pravna situacija je definirana i zaštićena načelom zaštite stečenih prava (čl. 13. ZUP-a).
Šumanović upozorava da većinsko stajalište pogrešno tretira pomoć kao običnu “povlasticu“ ili akt solidarnosti koji se može lako opozvati. Radi se o imovinskom pravu zaštićenom Ustavom i čl. 1. Protokola 1. Europske konvencije o ljudskim pravima, s legitimnim očekivanjima korisnika. Vlast je mogla ukinuti mjeru pro futuro (za nove korisnike), ali ne i retroaktivno zadirati u stečena prava.
Možda će vas zanimati
Sudac Šumanović o presudi USUD-a: Stajalište većine je duboko i flagrantno pogrešno
”Nisam se priklonio izglasanoj odluci jer smatram da je stajalište većine duboko iflagrantno pogrešno”, napisao je Šumanović.
Sudac kritizira i obrazloženje legitimnog cilja. Promjena političke paradigme i ideološke procjene mjere kao “društveno negativne“ ne opravdava zadiranje u stečena prava.
Građani ne smiju snositi posljedice promjene vlasti. Također osporava argumente o demografskoj neučinkovitosti, pozivajući se na stručnu ekspertizu demografa prof. Nenada Pokosa koja pokazuje pozitivne učinke mjere.
> Vlatka Kalinić: Roditelj odgojitelj bio je najradikalniji društveni eksperiment koji je Hrvatska ikad provela – i ukinula
> Poraz Vladinih demografskih mjera: Veliki pad broja osnovnoškolaca
Prema tom stručnom mišljenju, analiza učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj od strane lokalne vlasti bila je nestručna i metodološki pogrešna, a na toj analizi je bazirana inicijativa da se predmetna mjera ukine kao nesvrsishodna i neučinkovita. Suprotno tome, ekspertiza prof. Pokosa, na osnovi stručne obrade demografski relevantnih podataka, pokazuje da je mjera roditelj odgojitelj, u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu (što je bio i cilj mjere), “polučila više no dobar rezultat”. Zbog gore navedenoga nisam siguran da se legitimnost cilja mjere zahvaćanja u stečena prava roditelja-odgojitelja može uvjerljivo braniti, sve kada bi se i bazirala na pravno valjanoj osnovi, ističe Šumanović.
Šumanović smatra da je Ustavni sud propustio priliku za “ustavnu naobrazbu“ političkih elita i jačanje vladavine prava umjesto da daje “vjetar u jedra“ samovolji lokalne vlasti.
“Ovo je nužno u svrhu sprječavanja štetnih procesa redukcije prava na instrument prevrtljive volje političke vlasti”, poručio je Šumanović.
> Plavi grad: Zbog Tomaševića, u Zagrebu je rođeno 1000 djece manje
Mjera je, podsjećamo, na razini Zagreba, imala konkretan, mjerljiv učinak. Neumoljiva statistika pokazala se sada, svega par godina kasnije, kada se bilježi pad nataliteta u Zagrebu.
Nakon ukidanja mjere, zabilježen je pad rođene djece, pri čemu je broj trećerođene djece manji za više od 30% u odnosu na godine kada je mjera bila na snazi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.