Ustavni sud ovih dana je dana, sudeći prema informacijama koje su dane Jutarnjem listu, ali ne strankama u postupku, dao zeleno svjetlo odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića o ukidanju mjere roditelj odgojitelj. S obzirom na to da je glavni argument gradske vlasti o ukidanju ove mjere bio da je ona demografski neučinkovita, podsjećamo na ekspertizu demografa prof. dr. sc. Nenada Pokosa s Instituta Ivo Pilar o demografskoj učinkovitosti roditelja odgojitelja u kojoj je pobio argumente zagrebačke vlasti.
Mjera roditelj odgojitelj, koju je 2016. uveo tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, otići će u povijest. Barem tako tvrde izvori s Ustavnog suda za Jutarnji list. Oni koji su prvi trebali dobiti informaciju, stranke u postupku – udruga U ime obitelji, HURO i 5800 obitelji koji brinu o više od 20 000 djece u gradu Zagrebu, tu informaciju još nisu službeno dobili.
Možda će vas zanimati
Evo što je Ustavni sud odgovorio za Narod.hr o curenju informacija u slučaju roditelja odgojitelja
Ustavni sud (USUD) odlučio je dati zeleno svjetlo odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Možemo o ukidanju mjere roditelj odgojitelj
>Tko ima pravo na informaciju o odluci suda? Tisuće roditelja odgojitelja ili Dolenec i Toma?!
Ukidanje mjere roditelj odgojitelj bilo je jedna od najvažnijih stavki mandata Tomislava Tomaševića i njegove stranke Možemo!.
Jedan od glavnih argumenata je da je mjera demografski neučinkovita, odnosno da nije doprinijela poboljšanju demografske slike u Zagrebu.
Tako su i zastupnice u Gradskoj skupštini Grada Zagreba Iva Ivšić, Daniela Širinić, Marija Brajdić Vuković i Ivana Kekin 2021. izradile „Podlogu za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj” i zaključile da: „zbog financijskih, pedagoških i socijalnih posljedica za Grad, korisnike i djecu obuhvaćenu mjerom, ali i stoga što nije pridonijela povećanju nataliteta u Gradu Zagrebu, mjera nije opravdana.“ To jasno tvrde iako su navele da su: “problemi pri pokušaju analize učinkovitosti mjere mnogostruki i umnogome nerješivi“.
Neadekvatni zaključci gradske vlasti
“‘Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj’ , autorica Ive Ivšić, Daniele Širinić, Marije Brajdić Vuković i Ivane Kekin neuspješan je i nestručan pokušaj prosuđivanja demografske učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj, koji ima ozbiljne metodološke nedostatke. Zaključak Podloge kako mjera s demografskog aspekta nije opravdala svoj cilj nije točan”, zaključio je demograf Nenad Pokos u svojoj stručnoj analizi mjere.
Njegovi zaključci, pak, temelje se na podacima Državnog zavoda za statistiku i Statističkom ljetopisu Grada Zagreba i imaju uporište crno na bijelo. Pokos ističe kako je evidentno da u izradi Podloge i Obrazloženja Prijedloga odluke o izmjenama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgajatelja Grada Zagreba nije sudjelovao stručnjak – demograf.
Možda će vas zanimati
Uhvaćen u laži: Što je Tomašević o mjeri roditelj odgojitelj govorio u predizbornoj kampanji?
Zanimljivo je prisjetiti se kako je gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević u predizbornoj kampanji rekao da će spriječiti nove prijave za ostvarivanje prava”roditelj-odgojitelj, ali da se neće dirati u one koji već imaju ostvareno pravo”.
>Odvjetnik Novosel o curenju informacija s Ustavnog suda: ‘To pokazuje potpunu pravnu nesigurnost’
“Vjerojatno je zato došlo do značajnih metodoloških pogrešaka u analiziranju mjere koje su posljedično uzrokovale neadekvatne zaključke o učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj na demografska zbivanja u Gradu Zagrebu”, istaknuo je.
“Važno je naglasiti kako ukupni broj stanovnika nekog naselja, grada ili područja ovisi o više čimbenika: broju rođenih, broju umrlih, broju doseljenih i broju odseljenih. Osim broja treće i više rođenih kao dijela ukupnog broja novorođenih, niti jedan od ostalih čimbenika nije izravno povezan s mjerom roditelj odgojitelj. Iz podataka o promjenama broja umrlih ili broja migracija u ili iz Zagreba, nije moguće dokazivati učinkovitost ili neučinkovitost mjere. Upravo to je učinjeno pri izradi ‘Podloge za javnu raspravu – mjere roditelj odgojitelj'”, navodi Pokos.
Kako bi procjena učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj bila objektivna Pokos je analizirao demografske podatke u razdoblju prije i nakon uvođenja mjere, uspoređujući Grad Zagreb, koji je 2016.g. uveo mjeru s ostatkom Hrvatske, koji nema ovakvu demografsku mjeru.
1. Usporedba broja rođene djece u Gradu Zagrebu između 2016. i 2020. godine
U 2019. broj rođene djece manji je za samo 58 ili 0,7 %, a u 2020. za 255 djece ili 3,1 % u odnosu na 2016. Istodobno, u ostalom dijelu Hrvatske smanjenje broja živorođenih u odnosu na 2016. iznosilo je 4,6 % za 2019. te 4,9 % za 2020. godinu. Iz ovoga je vidljivo kako po ovim pokazateljima Grad Zagreb ima relativno blaže smanjenje broja rođene djece od ostatka Hrvatske.
Možda će vas zanimati
Ukidanje mjere roditelj odgojitelj ustavno? Dr. Markić: Ustavni sud informacije daje novinarki umjesto strankama
U njemu piše kako je Ustavni sud (USUD) odlučio dati zeleno svjetlo odluci gradonačelnika Tomislava Tomaševića i Možemo o ukidanju mjere roditelj odgojitelj.
Međutim, autorice nisu to analizirale jer im takvi podatci ne idu u prilog pa to tumače krajnje tendenciozno, odnosno kako se 2019. i 2020. u Gradu Zagrebu rodilo manje djece u odnosu prema 2016. Osim toga, navodi Pokos, demografski podatci za Grad Zagreb za 2020. u „Dokumentu“ se nisu smjeli uspoređivati s prethodnim godinama zbog dva razloga. Prvi je bolest COVID-19, a drugi je zagrebački potres što su iznimne situacije.
2. Usporedba broja živorođene djece u Gradu Zagrebu s ostalim hrvatskim županijama za vrijeme provođenja mjere i nekoliko godina prije uvođenja mjere
U razdoblju 2007.-2011. u Hrvatskoj rođeno 214 798 stanovnika, a u razdoblju 2016.-2020. njih 14,8 % manje, odnosno 183 018. U prvom razdoblju u Gradu Zagrebu rođeno je 42 240, a u drugom 40 358 djece što je smanjenje od 4,5 %. No, unatoč smanjenju broja rođenih, Grad Zagreb je u odnosu na ostale županije zabilježio najmanje relativno smanjenje broja živorođenih u dva promatrana petogodišnja razdoblja.
Nakon Grada Zagreba, zbog relativno brojnih Roma, slijedi Međimurska županija sa smanjenjem od 7,5 %, a zatim pomalo neočekivano Ličko-senjska županija sa smanjenjem od 7,7 %, ali kojoj posljednjih godina broj živorođenih podiže Grad Novalja zbog relativno brojnih doseljenika. Na četvrtom je mjestu Dubrovačko-neretvanska županija sa smanjenjem od 11,5 %, također zbog doseljavanja stanovnika, ponajprije iz Bosne i Hercegovine.
>Udruga U ime obitelji pozvala Ustavni sud da prekine šutnju i donese odluku o roditeljima odgojiteljima
S druge strane, zbog intenzivnog odseljavanja u inozemstvo ili u druge hrvatske krajeve, ali i prirodnog pada, relativno najveće smanjenje broja rođene djece između 2007./2011. i 2016./2020. zabilježeno je u svih pet istočnohrvatskih županija. Na prvom mjestu je Vukovarsko-srijemska županija sa smanjenjem od čak 30,4 %. Nakon toga slijede Brodsko-posavska županija gdje je to smanjenje iznosilo 26,8 %, Požeško-slavonska županija sa smanjenjem od 24,0 %, Virovitičko-podravska županija u kojoj je rođeno 22,2 % manje djece te Osječko-baranjska županija sa smanjenjem od 20,6 %. Osim gospodarskog nazadovanja istočnohrvatskih županija, što je glavni razlog intenzivnog iseljavanja, treba istaknuti i da te županije nisu imale odgovarajuće mjere populacijske politike što je također utjecalo na drastično smanjenje broja rođene djece u tim županijama.
3. Relativni udio trećerođene te četvero i više rođene djece u Gradu Zagrebu te u ostalom dijelu Hrvatske u razdoblju 2011.-2019.
Po udjelu trećerođene djece između 2011. i 2016. Grad Zagreb znatno zaostajao za ostatkom Hrvatske. U Gradu Zagrebu u prosjeku je tih šest godina bilo 10,6 % trećerođene djece, a u ostalom dijelu Hrvatske 12,6 %. Mjera roditelj odgojitelj uvedena je u rujnu 2016. pa je već 2017. taj udio gotovo izjednačen (13,0 % naspram 13,2 %) dok je 2018. i 2019. u Gradu Zagrebu rođeno čak relativno više trećerođene djece nego u ostalom dijelu Hrvatske.
>Lovrić o akutnom nedostatku mjesta u vrtićima: Ukidanjem mjere roditelj odgojitelj urušen je sustav
Što se tiče djece koja su bila četvrta ili više od toga po redu rođenja, uočava se sličan trend. Između 2011. i 2016. njihov udio u Gradu Zagrebu iznosio je 4,0 % svih živorođenih dok je 2019. takve djece bilo već 6,2 %. Po tom pokazatelju Grad Zagreb se 2019. u potpunosti izjednačio s prosjekom ostatka Hrvatske iz razdoblja 2011.-2016. U ostatku Hrvatske također je povećavan udio četvrto i više rođene djece sve do 2019. (na 7,2 %), ali te je godine Grad Zagreb po udjelu „zaostajao“ svega jedan postotni bod. Ukupno gledajući udio treće i više rođene djece po redu rođenja, proizlazi kako je znatno smanjena razlika jer je Grad Zagreb u osam godina povećao udio te djece s 13,5 % na 20,4 %, a ostatak Hrvatske s 18,7 % na 21,0 %.
4. Apsolutni broj živorođene djece prema redu rođenja u Gradu Zagrebu i ostalom dijelu Hrvatske u razdoblju 2011.-2019. godine
U promatranom razdoblju, od 2011. do 2019. godine, broj živorođenih u Hrvatskoj, ne računajući Grad Zagreb, pao je za 14,4 %. Pri tome je broj prvorođenih pao za 17,8 %, broj drugorođenih za 17,3 % a broj trećerođenih za 4,6 %.
Kao što se može i očekivati, jednaki demografski čimbenici djeluju i na stanovništvo Grada Zagreba te je broj prvorođenih u Zagrebu i istom razdoblju pao za 15 %, a broj drugorođenih za 4,8 %. Ukupni broj živorođenih u Gradu Zagrebu također je u padu ali za svega 4,1 %, što je više nego trostruko manji pad u odnosu na ostatak Hrvatske.
>Selak Raspudić poručila Možemo: Razumna vlast ne ide u rušenje prethodnih mjera bez ostvarenja kompenzacijske mjere
Razlog za višestruko pozitivniju demografsku sliku Zagreba upravo je broj trećerođene djece, koji ne samo da nije u padu nego je u promatranom razdoblju porastao za ukupno 38,2 % i broj četvrto i više rođene djece koji je od 2011. do 2019. porastao za 65,4 %. Znakovito je i da su oba ova pokazatelja od 2014. do 2015. tj. u godinama neposredno prije uvođenja mjere, slijedila silazni trend ostatka države s padom od 7,5 % za treće i 8 % za četvrto i više rođeno dijete. Vrlo brzo po uvođenju mjere, oba pokazatelja bilježe snažan pozitivan rast i izdvajaju Grad Zagreb od poražavajućeg demografskog neuspjeha ostatka države.
>Majke odgajateljice: ‘Možemo udara direktno na djecu, a izjava Kekin je poziv na linč’
Pozitivan učinak mjere roditelj odgojitelj i dokaz njene učinkovitosti proizlazi i iz činjenice da ako se njeni rezultati u Gradu Zagrebu pribroje ostatku države, broj trećerođenih u Hrvatskoj više nije u padu od 4,6 % već je u porastu od 2,7 %! Osim postizanja svog primarnog cilja tj. povećanja broja trećerođene djece u Gradu Zagrebu, izgleda da je mjera roditelj odgojitelj postigla i brojne neizravne pozitivne ciljeve.
Pružajući potporu roditeljima upravo u kritičnom trenutku odluke o prihvatu ili odbacivanju trećeg djeteta, mjera je obiteljima osigurala nužnu razinu sigurnosti i dugoročne stabilnosti. Kao neposredna posljedica, mnoge su se obitelji odlučile prihvatiti još djece te je broj četvrto i više rođenih u odnosu na godinu prije uvođenja mjere porastao za 54,7 %. Prema podatcima Ureda za demografiju Grada Zagreba, čak 53 % korisnika mjere je i nakon ulaska u mjeru imalo još barem jedno dijete.
5. Projekcija koliko bi djece bilo rođeno u periodu korištenja mjere roditelj odgojitelj da te mjere nije bilo
Ako mjera roditelj odgojitelj nije polučila željene demografske rezultate, kao što se mnogo puta moglo čuti, postavlja se pitanje kakvi bi bili demografski trendovi odnosno broj živorođene djece u Gradu Zagrebu da te mjere nije bilo, a na što autorice „Dokumenta“ nisu pokušale dati nikakav odgovor.
Naravno da bi se kao odgovor na to pitanje trebala provesti znatno opsežnija analiza, ali ako ćemo najjednostavnije, dolazi se do sljedećih podataka. U razdoblju 2013.-2016. (prije uvođenja mjere) u Gradu Zagrebu rođeno je u prosjeku 900,5 trećerođene djece dok je u razdoblju 2017.-2020. rođeno u prosjeku 1117 djece koja su svojim majkama bila treća po redu. Budući da je 900,5 X 4 = 3602, a 1117 X 4 = 4468, u četiri pune godine provođenja mjere rođeno je stoga 866 trećerođene djece više nego u razdoblju 2013.-2016.
>Palić za Narod.hr demantira Tomaševića i Dolenec: Mjera roditelj odgojitelj nije protuustavna
Mjera uvedena u rujnu 2016. pa su prva djeca čije su se majke odlučile na treće dijete upravo zbog te mjere, rođena tek u drugoj polovici 2017. Isto tako, 2020. godina je specifična i vjerojatno bilo rođeno nešto više trećerođene djece (kao i sve ostale) da nije bilo bolesti COVID-19 i potresa.
>Analiza prof. dr. sc. Nenada Pokosa: Evo koliko je mjera roditelj odgojitelj učinkovita
Razmatrajući broj djece koja su rođena četvrta i više po redu, proizlazi kako je u razdoblju 2013.-2016. u prosjeku rođeno 349 takve djece, a u razdoblju 2017.-2020. njih 463. Kako je 349 X 4 = 1396, a 463 X 4 = 1852, dolazi se do podatka kako je na taj način u posljednje četiri promatrane godine rođeno oko 456 djece više nego u prethodnom četverogodišnjem razdoblju, a koja su bila po redu rođenja četvrta ili više od toga.
Iz navedenoga se može zaključiti kako je kao treće po redu ili više od toga, u Gradu Zagrebu između 2017. i 2020. rođeno 1396 djece više nego u također četverogodišnjem razdoblju prije toga (2013.-2016.). Naravno da je i među prvorođenom i drugorođenom djecom, dio njih čiji su roditelji u budućnosti htjeli koristiti mjeru roditelj odgojitelj, ali koliko je takvih, uglavnom majki, vjerojatno nikad nećemo saznati. Naime, koliko je djece rođeno upravo zbog mjere roditelj odgojitelj pokazala bi tek detaljnija sociološko-demografska analiza koje se zagrebačke vlasti nisu niti potrudile naručiti tj. obaviti prije ukidanja te mjere, naveo je Pokos.
Ostvaren primarni cilj
Svojom stručnom analizom baziranom na statističkim podacima, Pokos je vrlo lako i jednostavno pobio glavni argument zagrebačke vlasti. Umjesto detaljne analize u suradnji sa stručnjacima, Tomašević i ekipa iz Možemo demografsku mjeru ukinuli su naprasno na temelju neadekvatnih analiza.
“Primarni cilj demografske mjere roditelj odgojitelj bio je pozitivno utjecati na broj stanovnika Grada Zagreba povećanjem broja trećerođene djece, a sekundarni cilj pozitivno utjecati i na povećanje broja četvrtorođene i više rođene djece. Nesporno je da je mjera u pogledu povećanja broja trećerođenog i svakog sljedećeg rođenog djeteta u Zagrebu polučila više no dobar rezultat”, zaključio je demograf Nenad Pokos u stručnoj analizi izrađenoj 2022.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
