Analiza prof. dr. sc. Nenada Pokosa: Evo koliko je mjera roditelj odgojitelj učinkovita

Foto: snimka zaslona, fah, montaža narod.hr

Visoki upravni sud (VUS) početkom prosinca donio je odluku kojom obustavlja izvršenje Odluke o roditeljima odgojiteljima gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Možemo) iz rujna 2022. Obustava izvršenja nastupa s 12. prosincem. Prof. dr. sc. Nenad Pokos još je u listopadu za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja izradio stručno mišljenje o učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Nastavno na Presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2022. (Poslovni broj: Usoz-8/22-68), a kao autor Stručnog mišljenja od 8. siječnja 2022. koji sam izradio za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelj osjećam potrebu ponovno iskazati nekoliko činjenica i novih pokazatelja demografskih kretanja, a što nije bilo poznato pri pisanju Stručnog mišljenja. Kako ne bi ponavljao već izrečeno u Stručnom mišljenju, analizu sam ovaj put prikazao na malo drugačiji način.

> Novi Tomaševićev poraz: VUS donio privremenu mjeru za roditelje odgojitelje!

1. Jedan od temeljnih dokumenata ukidanje mjere Roditelj odgojitelj bio je dokument „Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“ u kojima autorice između ostaloga ističu kako se 2019. i 2020. u Gradu Zagrebu rodilo manje djece u odnosu prema 2016. godini odnosno da mjera nije pridonijela ukupnom povećanju broja živorođene djece. Da su autorice pričekale s objavom podataka o broju živorođenih za 2021. uvidjele bi da je te godine njihov broj gotovo identičan onome iz 2019. tj. tek 0,4 % manji. U Stručnoj analizi (siječanj 2022.) navodim kako se podatci za 2020. nisu smjeli uspoređivati s prethodnim godinama zbog dva razloga. Prvi je bolest COVID-19, a drugi je zagrebački potres, a u navedenom Stručnom mišljenju između ostalog navodim: „Naime, 25. veljače 2020. u Hrvatskoj je, i to upravo u Zagrebu, zabilježen prvi slučaj zaraze, a Zagreb i okolicu potres je pogodio 22. ožujka iste godine. Oba događaja imala su izuzetno nepovoljne posljedice za sklapanje brakova te planiranja odnosno proširenja obitelji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djeca začeta krajem veljače i tijekom ožujka uglavnom su rođena u studenome i prosincu te godine, a upravo je smanjenje broja rođenih u ta dva mjeseca uvelike utjecalo da je u 2020. zabilježen najmanji broj rođenih u Hrvatskoj od kada se prati vitalna statistika, a to je posljednjih 140 godina.“ Što je to značilo za broj živorođene djece u Gradu Zagrebu, pokušat ću objasniti drugačije nego u Stručnom mišljenju iz siječnja 2022. Naime, u studenome i prosincu 2020. u Gradu Zagrebu živorođeno je ukupno 1213 djece dok je u istim mjesecima 2017. živorođeno 1374 djece, 2018. njih 1361, a 2019. broj je iznosio 1340 djece. Prosječno je u te tri godine u studenome i prosincu živorođeno 1358,3 djece što je 145,3 djece više nego što ih je živorođeno 2020.

Zbog navedenih razloga tj. bolesti COVID-19 i potresa smatram da je u studenome i prosincu 2020. rođeno manje djece od očekivanoga broja te da bi praćenjem trenda broja živorođenih u studenome i prosincu iz prethodne tri godine, u Gradu Zagrebu 2020. bilo rođeno oko 8010 djece umjesto 7865. Time bi broj živorođenih u odnosu na 2019. bio manji tek 0,6 % što je dosta drugačije odnosno neznatno manje od službeno iskazanog smanjenja između 2019. i 2020. od 2,4 %.

>Dr. Markić o odluci VUS-a: Čestitam roditeljima koji ne pristaju na Tomaševićev bullying

U tablici 1. vidljivo je kako je u odnosu na 2011. broj živorođene djece u Gradu Zagrebu 2012. i 2013. bio manji dok je u ostatku Hrvatske on čak povećan. Samo taj podatak mogao je biti alarm kako se u Gradu Zagrebu moraju donijeti neke demografske mjere kako bi se smanjilo daljnje zaostajanje za ostatkom Hrvatske. Premda se već 2014. i 2015. uočava promjena, tj. Grad Zagreb počinje u odnosu na 2011. manje zaostajati (2014. čak je zabilježen i malo veći broj živorođenih nego 2011.) u odnosu na ostatak Hrvatske, tek se od 2016. nadalje vidi znatno manji pad broja živorođenih u Gradu Zagrebu nego u ostatku Hrvatske. Tako je npr. 2017.; u prvoj (punoj) godini provedbe mjere Roditelj odgojitelj, broj živorođene djece u Gradu Zagrebu bio tek 4 % manji u odnosu na 2011. dok je u ostatku Hrvatske zabilježeno 13,1 % manje živorođenih nego 2011. Već ranije spomenute 2020., koju autorice „Javne podloge..“ uzimaju kao referentnu godinu, a nisu trebale, u Gradu Zagrebu bilo je 6,5 % manje živorođenih nego 2011., a u ostatku Hrvatske to smanjenje iznosilo je čak 14,7 %. Naposljetku, posljednji dostupni podatci tj. oni za 2021. (relevantniji od onih za 2020.), kazuju kako je u Gradu Zagrebu broj živorođenih u odnosu na 2011. manji za 4,5 % dok je u ostatku Hrvatske zabilježeno 13,0 % manje živorođenih 2021. nego 2011. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tablica 1. Broj živorođene djece u Gradu Zagrebu i u ostalom dijelu Hrvatske 2011.-2021.

Grad Zagreb Hrvatska bez Grada Zagreba
Godina Broj živorođene djece Bazni indeks 2011.=100 Broj živorođene djece Bazni indeks 2011.=100
2011. 8411 100 32 786 100
2012. 8394 99,8 33 377 101,8
2013. 8254 98,1 35 934 109,6
2014. 8452 100,5 31 114 94,9
2015. 8039 95,6 29 464 89,9
2016. 8120 96,5 29 417 89,7
2017. 8076 96,0 28 480 86,9
2018. 8235 97,9 28 710 87,6
2019. 8062 95,9 28 073 85,6
2020. 7865 93,5 27 980 85,3
2021. 8030 95,5 28 526 87,0

Izvor: Priopćenja o Prirodnom kretanju stanovništva u 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. 2020. i 2021. www. dzs. hr

2. Autorice „Javne podloge…“ , kao i Presuda Visokog upravnog suda između ostaloga navode kako mjera Roditelj odgojitelj nije utjecala na porast broja živorođene djece u Gradu Zagrebu gledajući samo ukupan broj živorođenih 2020. u odnosu na ranije godine. U tablici 2. prikazani su podatci o promjeni ukupnog broja stanovnika Grad Zagreba između 2011. i 2021. te podatci o promjeni broja i udjela žena u dobi između 20 i 39 godina. Naime, između 2016. i 2020. u Gradu Zagrebu 93,4 % od ukupnog broja živorođene djece rodile su žene koje su u trenutku poroda imale između 20 i 39 godina života pa su nam podatci o njihovom broju izuzetno važni. Kao što je iz tablice vidljivo, broj stanovnika Grada Zagreba između dva posljednja popisa smanjen je 2,9 %. Međutim, u istom razdoblju (2011.-2021.) broj žena u dobi između 20 i 39 godina, u kojoj rađa 93,4 % žena, smanjen je za 15,5 tisuća ili čak 13,5 % te se samo po tom podatku nikako ne bi mogao očekivati porast broja živorođenih u Gradu Zagrebu između 2011. i 2021. Ponavljam kako je između 2011. i 2021. broj živorođene djece u Gradu Zagrebu smanjen 4,5 %, a u ostatku Hrvatske 13 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istodobno su žene u dobi između 20 i 39 godine života smanjile svoj udio u ukupnom broju stanovnika Grada Zagreba sa 14,6 % na 13,0 % dok u ukupnom broju žena prema podatcima posljednjeg popisa sudjeluju sa samo 24,4 % dok su 2011. činile 27,3 % ukupnog broja žena u Gradu Zagrebu. S tako smanjenim apsolutnim brojem i udjelom žena u potencijalno najfertilnijem razdoblju, gotovo da ne postoji adekvatna mjera koja bi mogla povećati broj živorođene djece u Gradu Zagrebu, ali autorice „Javne podloge…“ to ne uzimaju u obzir.

> U ime obitelji očekuje brzu odluku ili privremenu mjeru Visokog upravnog suda!

Tablica 2. Broj stanovnika Grada Zagreba te broj žena u dobi 20-39 godina i njihov udio 2011. i 2021. 

Godina Broj stanovnika Grada Zagreba Broj žena u dobi 20-39 godina Udio žena 20-39 godina u uk. broju st. Grada Zagreba Udio žena 20-39 godina u uk. broju žena Grada Zagreba
2011. 790 017 115 032 27,3 14,6
2021. 767 131 99 534 24,4 13,0
Indeks promjene 2021./2011. 97,1 86,5

Izvor: Popisi stanovništva 2011. i 2021. www. dzs. hr

3. Kao što sam naveo i u Stručnom mišljenju iz siječnja 2022., u dokumentu „Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“ autorice su u obzir uzele samo razdoblje od 2016. nadalje (kada se počela provoditi mjera, i to u drugoj polovici godine) i nisu podatke uspoređivale s ostalim dijelovima Hrvatske. U odnosu na Stručno mišljenje osvježio sam podatke s podatcima za 2021. te sam radi usporedivosti dodao i 2006. pa su u tablici prikazani brojevi živorođenih po županijama u dva međusobno usporediva šestogodišnja razdoblja; 2006.-2011. i 2016.-2021. Iz tablice je vidljivo kako je na razini Hrvatske u dva promatrana razdoblja ukupan broj živorođenih smanjen čak 14,3 %.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Analizirajući smanjenje broja živorođenih po županijama, ono je bilo najmanje u Gradu Zagrebu (-2,8 %), a nakon toga u Ličko-senjskoj županija sa -6,2 % što je i pomalo neočekivano, ali tamo posljednjih godina broj živorođenih podiže Grad Novalja zbog relativno brojnih doseljenika.

Tablica 3. Broj živorođene djece u razdobljima 2006.-2011. i 2016.-2021. te indeks promjene između tih razdoblja, po županijama

Broj živorođenih Indeks promjene
Županija 2006.-2011. 2016.-2021. 2016.-2021./2007.-2011.
Zagrebačka 19 834 16 594 83,7
Krapinsko-zagorska 7421 6393 86,1
Sisačko-moslavačka 9318 7386 79,3
Karlovačka 6708 5591 83,3
Varaždinska 10 319 8540 82,8
Koprivničko-križevačka 6987 5888 84,3
Bjelovarsko-bilogorska 7091 5796 81,7
Primorsko-goranska 14 946 12 851 86,0
Ličko-senjska 2388 2239 93,8
Virovitičko-podravska 5067 3983 78,6
Požeško-slavonska 4866 3611 74,2
Brodsko-posavska 10 079 7323 72,7
Zadarska 10 412 9295 89,3
Osječko-baranjska 17 595 14 002 79,6
Šibensko-kninska 5717 4782 83,6
Vukovarsko-srijemska 11 345 7803 68,8
Splitsko-dalmatinska 29 211 24 837 85,0
Istarska 11 416 9945 87,1
Dubrovačko-neretvanska 8196 7264 88,6
Međimurska 7585 7015 92,5
Grad Zagreb 49 803 48 388 97,2
UKUPNO 256 244 219 526 85,7

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. Priopćenja Državnog zavoda za statistiku 2008.-2022. 

4. Naposljetku, ono najvažnije. U odnosu na Stručno mišljenje iz siječnja 2022., imamo i podatke o treće i četvrto i više rođenoj djeci po redu rođenja za 2020. godinu. Unatoč tome što je u Zagrebu zbog ranije navedenih razloga 2020. rođeno nešto manje djece nego ranijih godina, udio treće i više rođene djece gotovo je jednak npr. udjelu iz 2018. (s nešto više četvrto i više rođenih, a manje trećerođenih po redu rođenja). Još jednom ćemo ponoviti kako je Grad Zagreb sve do 2017. znatno zaostajao za ostatkom Hrvatske po udjelu treće i više po redu živorođene djece. Tako je npr. 2012. u Gradu Zagrebu njihov udio iznosio samo 13,1 %, a u ostalom dijelu Hrvatske 18,8 %. Već 2016., kada se uvodi mjera Roditelj odgojitelj taj je odnos 16,4 % naspram 19,9 % dok se 2018. i 2019. udio te djece između Grada Zagreba i ostatka Hrvatske gotovo izjednačio. Sagledavajući samo broj trećerođene djece, njihov je udio 2018. i 2019. u Gradu Zagrebu bio čak relativno viši nego u ostalom dijelu Hrvatske (14,5 % i 14,3 % naspram 13,9 % i 13,8 %).

> Odvjetnik Novosel: Roditelji odgojitelji moraju istovremeno podnijeti dva prigovora – da ne izgube svoja prava

Tablica 4. Udio (u %) treće te četvrto i više po redu rođenja živorođene djece u Gradu Zagrebu i ostalom dijelu Hrvatske 2011.-2020. godine

Grad Zagreb Hrvatska bez Grada Zagreba
Red rođenja djeteta
Godina treće četvrto i više Ukupno; treće, četvrto i više treće četvrto i više Ukupno; treće, četvrto i više
2011. 9,9 3,6 13,5 12,4 6,3 18,7
2012. 9,8 3,3 13,1 12,4 6,4 18,8
2013. 10,5 3,9 14,4 11,4 5,5 16,9
2014. 11,1 4,2 15,3 13,1 6,4 19,5
2015. 10,8 4,0 14,8 13,0 6,3 19,3
2016. 11,5 4,9 16,4 13,4 6,5 19,9
2017. 13,0 5,1 18,1 13,2 6,6 19,8
2018. 14,5 5,5 20,0 13,9 6,8 20,7
2019. 14,3 6,2 20,4 13,8 7,2 21,0
2020. 13,7 6,2 19,9 13,7 7,3 21,0

Izvor: Živorođeni prema starosti majke i redu rođenja djeteta, Podaci Državnog zavoda za statistiku; Živorođeni i mrtvorođeni prema starosti majke i redu rođenja, Ljetopis Grada Zagreba za 2018. i 2021. 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.