Analiza prof. dr. sc. Nenada Pokosa: Evo koliko je mjera roditelj odgojitelj učinkovita

Visoki upravni sud (VUS) početkom prosinca donio je odluku kojom obustavlja izvršenje Odluke o roditeljima odgojiteljima gradonačelnika Tomislava Tomaševića (Možemo) iz rujna 2022. Obustava izvršenja nastupa s 12. prosincem. Prof. dr. sc. Nenad Pokos još je u listopadu za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja izradio stručno mišljenje o učinkovitosti mjere roditelj odgojitelj.

U nastavku ga prenosimo u cijelosti:

Nastavno na Presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske od 5. srpnja 2022. (Poslovni broj: Usoz-8/22-68), a kao autor Stručnog mišljenja od 8. siječnja 2022. koji sam izradio za Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelj osjećam potrebu ponovno iskazati nekoliko činjenica i novih pokazatelja demografskih kretanja, a što nije bilo poznato pri pisanju Stručnog mišljenja. Kako ne bi ponavljao već izrečeno u Stručnom mišljenju, analizu sam ovaj put prikazao na malo drugačiji način.

> Novi Tomaševićev poraz: VUS donio privremenu mjeru za roditelje odgojitelje!

1. Jedan od temeljnih dokumenata ukidanje mjere Roditelj odgojitelj bio je dokument „Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“ u kojima autorice između ostaloga ističu kako se 2019. i 2020. u Gradu Zagrebu rodilo manje djece u odnosu prema 2016. godini odnosno da mjera nije pridonijela ukupnom povećanju broja živorođene djece. Da su autorice pričekale s objavom podataka o broju živorođenih za 2021. uvidjele bi da je te godine njihov broj gotovo identičan onome iz 2019. tj. tek 0,4 % manji. U Stručnoj analizi (siječanj 2022.) navodim kako se podatci za 2020. nisu smjeli uspoređivati s prethodnim godinama zbog dva razloga. Prvi je bolest COVID-19, a drugi je zagrebački potres, a u navedenom Stručnom mišljenju između ostalog navodim: „Naime, 25. veljače 2020. u Hrvatskoj je, i to upravo u Zagrebu, zabilježen prvi slučaj zaraze, a Zagreb i okolicu potres je pogodio 22. ožujka iste godine. Oba događaja imala su izuzetno nepovoljne posljedice za sklapanje brakova te planiranja odnosno proširenja obitelji.

Djeca začeta krajem veljače i tijekom ožujka uglavnom su rođena u studenome i prosincu te godine, a upravo je smanjenje broja rođenih u ta dva mjeseca uvelike utjecalo da je u 2020. zabilježen najmanji broj rođenih u Hrvatskoj od kada se prati vitalna statistika, a to je posljednjih 140 godina.“ Što je to značilo za broj živorođene djece u Gradu Zagrebu, pokušat ću objasniti drugačije nego u Stručnom mišljenju iz siječnja 2022. Naime, u studenome i prosincu 2020. u Gradu Zagrebu živorođeno je ukupno 1213 djece dok je u istim mjesecima 2017. živorođeno 1374 djece, 2018. njih 1361, a 2019. broj je iznosio 1340 djece. Prosječno je u te tri godine u studenome i prosincu živorođeno 1358,3 djece što je 145,3 djece više nego što ih je živorođeno 2020.

Zbog navedenih razloga tj. bolesti COVID-19 i potresa smatram da je u studenome i prosincu 2020. rođeno manje djece od očekivanoga broja te da bi praćenjem trenda broja živorođenih u studenome i prosincu iz prethodne tri godine, u Gradu Zagrebu 2020. bilo rođeno oko 8010 djece umjesto 7865. Time bi broj živorođenih u odnosu na 2019. bio manji tek 0,6 % što je dosta drugačije odnosno neznatno manje od službeno iskazanog smanjenja između 2019. i 2020. od 2,4 %.

>Dr. Markić o odluci VUS-a: Čestitam roditeljima koji ne pristaju na Tomaševićev bullying

U tablici 1. vidljivo je kako je u odnosu na 2011. broj živorođene djece u Gradu Zagrebu 2012. i 2013. bio manji dok je u ostatku Hrvatske on čak povećan. Samo taj podatak mogao je biti alarm kako se u Gradu Zagrebu moraju donijeti neke demografske mjere kako bi se smanjilo daljnje zaostajanje za ostatkom Hrvatske. Premda se već 2014. i 2015. uočava promjena, tj. Grad Zagreb počinje u odnosu na 2011. manje zaostajati (2014. čak je zabilježen i malo veći broj živorođenih nego 2011.) u odnosu na ostatak Hrvatske, tek se od 2016. nadalje vidi znatno manji pad broja živorođenih u Gradu Zagrebu nego u ostatku Hrvatske. Tako je npr. 2017.; u prvoj (punoj) godini provedbe mjere Roditelj odgojitelj, broj živorođene djece u Gradu Zagrebu bio tek 4 % manji u odnosu na 2011. dok je u ostatku Hrvatske zabilježeno 13,1 % manje živorođenih nego 2011. Već ranije spomenute 2020., koju autorice „Javne podloge..“ uzimaju kao referentnu godinu, a nisu trebale, u Gradu Zagrebu bilo je 6,5 % manje živorođenih nego 2011., a u ostatku Hrvatske to smanjenje iznosilo je čak 14,7 %. Naposljetku, posljednji dostupni podatci tj. oni za 2021. (relevantniji od onih za 2020.), kazuju kako je u Gradu Zagrebu broj živorođenih u odnosu na 2011. manji za 4,5 % dok je u ostatku Hrvatske zabilježeno 13,0 % manje živorođenih 2021. nego 2011. 

Tablica 1. Broj živorođene djece u Gradu Zagrebu i u ostalom dijelu Hrvatske 2011.-2021.

Izvor: Priopćenja o Prirodnom kretanju stanovništva u 2011., 2012., 2013., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019. 2020. i 2021. www. dzs. hr

2. Autorice „Javne podloge…“ , kao i Presuda Visokog upravnog suda između ostaloga navode kako mjera Roditelj odgojitelj nije utjecala na porast broja živorođene djece u Gradu Zagrebu gledajući samo ukupan broj živorođenih 2020. u odnosu na ranije godine. U tablici 2. prikazani su podatci o promjeni ukupnog broja stanovnika Grad Zagreba između 2011. i 2021. te podatci o promjeni broja i udjela žena u dobi između 20 i 39 godina. Naime, između 2016. i 2020. u Gradu Zagrebu 93,4 % od ukupnog broja živorođene djece rodile su žene koje su u trenutku poroda imale između 20 i 39 godina života pa su nam podatci o njihovom broju izuzetno važni. Kao što je iz tablice vidljivo, broj stanovnika Grada Zagreba između dva posljednja popisa smanjen je 2,9 %. Međutim, u istom razdoblju (2011.-2021.) broj žena u dobi između 20 i 39 godina, u kojoj rađa 93,4 % žena, smanjen je za 15,5 tisuća ili čak 13,5 % te se samo po tom podatku nikako ne bi mogao očekivati porast broja živorođenih u Gradu Zagrebu između 2011. i 2021. Ponavljam kako je između 2011. i 2021. broj živorođene djece u Gradu Zagrebu smanjen 4,5 %, a u ostatku Hrvatske 13 %.

Istodobno su žene u dobi između 20 i 39 godine života smanjile svoj udio u ukupnom broju stanovnika Grada Zagreba sa 14,6 % na 13,0 % dok u ukupnom broju žena prema podatcima posljednjeg popisa sudjeluju sa samo 24,4 % dok su 2011. činile 27,3 % ukupnog broja žena u Gradu Zagrebu. S tako smanjenim apsolutnim brojem i udjelom žena u potencijalno najfertilnijem razdoblju, gotovo da ne postoji adekvatna mjera koja bi mogla povećati broj živorođene djece u Gradu Zagrebu, ali autorice „Javne podloge…“ to ne uzimaju u obzir.

> U ime obitelji očekuje brzu odluku ili privremenu mjeru Visokog upravnog suda!

Tablica 2. Broj stanovnika Grada Zagreba te broj žena u dobi 20-39 godina i njihov udio 2011. i 2021. 

Izvor: Popisi stanovništva 2011. i 2021. www. dzs. hr

3. Kao što sam naveo i u Stručnom mišljenju iz siječnja 2022., u dokumentu „Podloga za javnu raspravu – mjera roditelj odgojitelj“ autorice su u obzir uzele samo razdoblje od 2016. nadalje (kada se počela provoditi mjera, i to u drugoj polovici godine) i nisu podatke uspoređivale s ostalim dijelovima Hrvatske. U odnosu na Stručno mišljenje osvježio sam podatke s podatcima za 2021. te sam radi usporedivosti dodao i 2006. pa su u tablici prikazani brojevi živorođenih po županijama u dva međusobno usporediva šestogodišnja razdoblja; 2006.-2011. i 2016.-2021. Iz tablice je vidljivo kako je na razini Hrvatske u dva promatrana razdoblja ukupan broj živorođenih smanjen čak 14,3 %.

Analizirajući smanjenje broja živorođenih po županijama, ono je bilo najmanje u Gradu Zagrebu (-2,8 %), a nakon toga u Ličko-senjskoj županija sa -6,2 % što je i pomalo neočekivano, ali tamo posljednjih godina broj živorođenih podiže Grad Novalja zbog relativno brojnih doseljenika.

Tablica 3. Broj živorođene djece u razdobljima 2006.-2011. i 2016.-2021. te indeks promjene između tih razdoblja, po županijama

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2007., 2008., 2009., 2010., 2011., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020. i 2021. Priopćenja Državnog zavoda za statistiku 2008.-2022. 

4. Naposljetku, ono najvažnije. U odnosu na Stručno mišljenje iz siječnja 2022., imamo i podatke o treće i četvrto i više rođenoj djeci po redu rođenja za 2020. godinu. Unatoč tome što je u Zagrebu zbog ranije navedenih razloga 2020. rođeno nešto manje djece nego ranijih godina, udio treće i više rođene djece gotovo je jednak npr. udjelu iz 2018. (s nešto više četvrto i više rođenih, a manje trećerođenih po redu rođenja). Još jednom ćemo ponoviti kako je Grad Zagreb sve do 2017. znatno zaostajao za ostatkom Hrvatske po udjelu treće i više po redu živorođene djece. Tako je npr. 2012. u Gradu Zagrebu njihov udio iznosio samo 13,1 %, a u ostalom dijelu Hrvatske 18,8 %. Već 2016., kada se uvodi mjera Roditelj odgojitelj taj je odnos 16,4 % naspram 19,9 % dok se 2018. i 2019. udio te djece između Grada Zagreba i ostatka Hrvatske gotovo izjednačio. Sagledavajući samo broj trećerođene djece, njihov je udio 2018. i 2019. u Gradu Zagrebu bio čak relativno viši nego u ostalom dijelu Hrvatske (14,5 % i 14,3 % naspram 13,9 % i 13,8 %).

> Odvjetnik Novosel: Roditelji odgojitelji moraju istovremeno podnijeti dva prigovora – da ne izgube svoja prava

Tablica 4. Udio (u %) treće te četvrto i više po redu rođenja živorođene djece u Gradu Zagrebu i ostalom dijelu Hrvatske 2011.-2020. godine

Izvor: Živorođeni prema starosti majke i redu rođenja djeteta, Podaci Državnog zavoda za statistiku; Živorođeni i mrtvorođeni prema starosti majke i redu rođenja, Ljetopis Grada Zagreba za 2018. i 2021.