Broj osnovnoškolaca u Hrvatskoj posljednjih godina znatno se smanjuje, a početak prijava za upis u prvi razred srednjih škola za školsku godinu 2026./2027. jasno pokazuje zabrinjavajuću sliku hrvatske demografije.
>Šterc i Akrap za Narod.hr analizirali nove katastrofalne podatke o broju rođenih
> Održana 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju RH; Pokos: Zadani su samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera
> Plenković u osam godina nije uveo niti jednu učinkovitu demografsku mjeru: Evo što bi trebao kopirati od Mađarske
Ove godine osnovnu školu završilo je samo 38.005 učenika. Gotovo 10.000 osmaša manje nego prije dvadeset godina, kada je osnovnu školu završavalo oko 48.000 djece.
Manje djece znači manje učenika, manje razreda i sve manje mladih koji će u budućnosti ulaziti na tržište rada. Taj trend već je vidljiv u brojnim dijelovima Hrvatske, osobito u područjima koja se godinama suočavaju s iseljavanjem i starenjem stanovništva.
Posljedice demografskog pada osjećaju se daleko izvan školskih klupa – pogađaju tržište rada, lokalne zajednice i dugoročni razvoj Hrvatske.
Počeli upisi u srednje škole – Ministarstvo otkrilo koliko je manje osmaša u Hrvatskoj
Za upis u srednju školu u školskoj godini 2026./27. planira se više od 47 tisuća slobodnih mjesta u nešto više od 2000 razrednih odjela, a prijave su počele 1. lipnja, istaknuto je u odluci o upisu u srednje škole za koju je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih otvorilo javno savjetovanje.
Ove školske godine osmi razred završava 38.005 učenika, što je oko 950 manje nego prošle godine, a u odnosu na prethodnu školsku godinu planirano je 558 slobodnih mjesta i 20 razrednih odjela manje, izvijestila je načelnica Sektora za srednjoškolski odgoj i obrazovanje odraslih Ivana Pilko Čunčić.
Manje učenika, a više učitelja
Nenad Bakić, poduzetnik, matematičar i investitor, objavio je ranije o tome grafikon koji pokazuje broj učitelja i učenika u osnovnim školama. Uz istaknuti naslov depopulacija upozorava da “moramo početi više graditi staračke domove”.
Broj osnovnoškolaca u Hrvatskoj posljednjih godina znatno se smanjuje, dok broj učitelja pada znatno sporije, zbog čega na jednog učitelja dolazi sve manje učenika. Tek osam osnovnoškolaca.
>Poziv na uzbunu: U Hrvatskoj je rođeno najmanje djece u posljednjih sto godina
>Demograf Strmota na okruglom stolu: Situacija je katastrofalna. Neprovođenje nikakve politike, isto je politika
> Raspudić: Ukidanje kvota za strane radnike bio je veleizdajnički čin
U posljednjih deset godina Hrvatska je izgubila oko 23 tisuće osnovnoškolaca, dok je broj učitelja porastao za gotovo četiri tisuće.
Broj učenika pao je s približno 317.000 na 294.227, a broj učitelja porastao je s približno 33.000 na 36.773, prema podatcima Državnog zavoda za statistiku, koje je Bakić prikazao u grafikonu.
Dugogodišnje iseljavanje mladih i obitelji s djecom te pad broja rođenih sve će više, nakon osnovnih škola, pogađati i srednje škole i visoka učilišta.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih morat će napraviti projekcije koliko će Hrvatskoj u srednjem roku biti potrebno učitelja i nastavnika te studijskih programa s obzirom na broj djece. Da će te projekcije biti nužne, potvrđuje i naš poznati demograf Stjepan Šterc za Večernji list.
Demografski slom, neučinkovite politike i ukidanje uspješne mjere roditelj-odgojitelj
Podatci pokazuju da demografska kriza ne usporava, nego se produbljuje. U dva desetljeća Hrvatska je izgubila više od petine generacije učenika koji završavaju osnovnu školu. Posljedice se ne odražavaju samo na obrazovni sustav, nego i na tržište rada, lokalne zajednice i ukupni razvoj Hrvatske.
Vlada HDZ-ovog Andreja Plenkovića ne pokazuje snažnu zainteresiranost za ove teme. Ako se s njima i bavi to je vrlo sporo i površno.
> Što donosi Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033.?
>Šipić o prvim ciljevima: Zaustaviti negativne demografske trendove i dati sigurnost roditeljstvu
>Šipić o novim demografskim mjeramaStalo nam je do cijele obitelji
Glavni grad Zagreb kao i cijela Hrvatska već godinama muku muči s demografskim problemima.
Kao odgovor da taj gorući problem bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić osmislio je i uveo mjeru roditelj-odgojitelj za roditelje troje ili više djece.
Bez obzira na dobre rezultate mjere Možemovski gradonačelnik Tomislav Tomašević ovu je mjeru odmah po preuzimanju vlasti 2021. ukinuo.
Takva odluka pokazala se katastrofalnom. Grad Zagreb već u razdoblju od 2019. do 2023. bilježi smanjenje broja prvorođene djece od čak 8,3 %!. A drugorođene djece 12,5 %. Dolazi i do drastičnog brojčanog pada broja treće i više živorođene djece čiji je broj u prethodnom periodu rastao.
> Nove statistike: Zagreb gubi stanovništvo, više je odseljenih nego doseljenih
Podatke o tom demografskom slomu analizirao je istaknuti demograf Nenad Pokos. On je i ranije izradio stručnu analizu za U ime obitelji i Hrvatsku udrugu roditelja odgojitelja koja je pokazala da je mjera roditelj-odgojitelj bila jako uspješna.
Tijekom prosvjeda i borbe protiv ukidanja mjere, udruge su slale dopise premijeru Plenkoviću, no s njegove je strane izostala konkretna intervencija kojom bi se stalo u obranu stečenih prava korisnika.
U pronatalitetne politike nije ulagano dovoljno političke volje i sredstava
Često ponavljana tvrdnja jest da pronatalitetne mjere ne daju rezultate te da demografska obnova nije moguća, upozorava Tado Jurić, profesor demografije, političkih znanosti i povijesti.
No pritom se zanemaruje činjenica da demografija u europskim zemljama nikada nije bila strateški prioritet usporediv s fiskalnom ili obrambenom politikom. Kritičari upozoravaju da dosadašnji neuspjesi nisu nužno dokaz da mjere ne funkcioniraju, već da u njih nije ulagano dovoljno političke volje i sredstava.
Primjerice, vrijednost jednog tenka dovoljna je za izgradnju šest vrtića ili financiranje dječjeg doplatka za svu djecu u Hrvatskoj tijekom cijele godine. Stoga neuspjeh dosadašnjih politika može biti argument za njihovo poboljšanje, a ne za odustajanje od demografske obnove, ističe izv. prof. dr. sc. Jurić.
> Tado Jurić: Hrvatsku je zahvatio demografski paradoks – imamo malo djece i iseljavamo se
> Demografske mjere lokalnih jedinica: Nagrada za sklopljeni brak, poklon paketi za novorođenčad…
Brojka od 38.005 osmaša nije samo obrazovna statistika. Pad broja učenika iz godine u godinu jasan je pokazatelj demografskog sloma i upozorenje na izazove s kojima će se Hrvatska uz sve starije stanovništvo suočavati u desetljećima koja dolaze.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.