Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatska je 2023. godine zbog razlike rođenih i umrlih izgubila 19.105 stanovnika. Broj umrlih iznosio je 51.275, a broj rođenih tek 32.170. O ovoj temi koja već desetljećima razara RH razgovarali smo s dvojicom cijenjenih demografa: Stjepanom Štercom i Anđelkom Akrapom. Oni su tijekom cijelih svojih profesionalnih karijera sustavno upozoravaju na demografski problem RH koji posljednjih godine postaje vidljiviji nego ikad.
Šterc i Akrap za Narod.hr komentirali su porazne podatke iz 2023. godine, otkrili nam što očekuju u daljnjem razdoblju te što je po njima ključno za promjenu negativnog trenda.
Šterc: Ovi podaci svakog racionalnog trebaju zabrinuti
Stjepan Šterc je na početku komentirao službene podatke DZS-a za 2023. godinu prema kojem je razlika između rođenih i umrlih negativna i iznosi čak 19.105.
“Ovo je već peta godina od kako RH ima prosječan prirodni pad od oko 20 tisuće stanovnika, toliko više ljudi umre nego što se rađa. Radi se o dužem razdoblju koje treba zabrinuti svakog racionalnog u ovoj zemlji. S obzirom na silinu iseljavanja mladih i prosječne starosti ukupne hrvatske populacije projekcije su pokazivale da će broj rođenih biti i u 2023. manji nego godinu ranije. Daljnje projekcije govore da će kroz dvije godine Hrvatska pasti na samo oko 30 tisuća rođenih”, kaže Šterc.
Osvrnuo se se i na smrtnost te rekao što je po njemu ključna strateška problematika RH.
>Šterc: U zadnjih pet godina izgubili smo nevjerojatnih 260 tisuća ljudi
“Smrtnost ukupne populacije je standardna i kreće se između 52 i 55 tisuća. To je nešto što treba svakog racionalnog zabrinuti i to potvrđuje da je demografija ključna strateška problematika hrvatske sadašnjosti i budućnosti.”
Što možemo očekivati u roku 5 do 10 godina?
Šterc je jedan od savjetnika ministra demografije Ivana Šipića koji je nedavno prezentirao prve demografske mjere.
“S obzirom da je formirano novo ministarstvo i da su neke mjere već donesene, i to one za koje se nije moralo mijenjati zakon, očekuje se zaustavljanje negativnih trendova. U 2025. nadam se da ćemo usvojiti Zakon o demografskoj obnovi, nadzakon koji će biti tzv. Lex specialis koji će pokrivati cijelu demografsku problematiku. Kad se on donese, onda resori koji moraju provoditi tu politiku ne moraju mijenjati svoje zakone”, kazao je Šterc.
Sve zabrinute građane zanima u kojem će roku broj rođenih i umrlih doći na ‘pozitivnu’ nulu. Šterc kaže da je to dugoročan proces koji može početi selektivnom imigracijom.
“S obzirom na prirodno kretanje stanovništva to je dugoročni proces, ali revitalizacija stanovništva može početi s jednim drugim procesom, a to je selektivna imigracija. Zašto? Zato što kroz migracije uglavnom sudjeluje mlado stanovništvo i mlade obitelji s djecom. I kad vi razvijete poticajne modele selektivnog useljavanja u RH i ako usmjerite tu populaciju u demografski ispražnjena područja, tada revitalizacija započinje odmah. Mi moramo upotrijebiti sve revitalizacijske modele i primjere svih zemalja koje su dosad to učinile”, naglasio je Šterc.
Šterc: Ne mogu poslodavci voditi migracijsku politiku
Šterc još jednom naglašava selektivnu migracijsku politiku bez koje je moguće ono što mnoge brine, a to je da Hrvati kroz nekoliko desetljeća postanu manjina u RH.
>U Hrvatskoj raste broj stanovnika, no i dalje je manje rođenih nego umrlih
“Zato se to i zove selektivna imigracija koju mi dosad nismo provodili. S obzirom na migracijski potencijal sjeverne Afrike i jugozapadne Azije, kada bi postojale slobodne migracije, u prostoru bi nastala anarhija. Posebno to vrijedi za malobrojne populacije kao što je RH. Ne može se raditi stihijsko migriranje gdje poslodavci vode migracijsku politiku, nego to mora biti temeljna strategija države jer mogućnost toga da Hrvati postanu manjina postoji”, rekao je Šterc.
Šterc: Važno je poticati mlade na stupanje u brak
Šterc naglašava da je hrvatsko društvo još uvijek tradicionalno te se najveći broj djece rađa u brakovima. Prema tome, jedno od rješenja je poticanje mladih na ulazak u brak.
“Razvit ćemo poticajni model stupanja mladih u brakove. Zašto? Zato što se još uvijek, bez obzira na modernizam, velika većina djece rađa u brakovima. Prema toma razvijamo poticajni model kao što je to npr. napravila Mađarska gdje se kroz rješavanje stambenog pitanja i kroz kredite za kupnju stan potiče mlade na stupanje u brak, a ovisno o broju djece u tom braku, vraćate dio kredita ili ga uopće ne vraćate”, tvrdi Šterc.
Šterc: Optimist sam
“Mi ćemo u novi zakon koji sam spominjao uključiti sve modele, klasičnu populacijsku politiku vezanu za rađanje, selektivnu imigracijsku politiku, poticajne modele ostanka mladih u RH kroz stambeno rješavanje i sigurnost zapošljavanja i usmjeravanje mlade populacije na demografski ispražnjena područja raznim poticajnim modelima”, odgovorio nam je Šterc na pitanje koje još mjere priprema Ministarstvo demografije.
Za kraj nam je otkrio da je optimist i da vjeruje u okretanje negativnih trendova.
“Optimist sam, zato sam i pristao biti suradnik novog ministra i pomoći mu u svemu ovome jer politika ne može donositi odluke na temelju političkog osjećaja nego mora donositi odluke na temelju znanstvenih zakonitosti i projekcija”, zaključio je Šterc.
Akrap: Bez sinergije svih ministarstava nema ništa
“Pad je bio za očekivati, on je posljedica velikog broja mladih ljudi koji su iselili iz RH počevši od 2008., a taj se trend samo ubrzao 2013.”, započeo je svoj komentar Anđelko Akrap.
Akrap u nastavku upozorava da se Hrvatska mora probuditi jer ostaje bez glavnog strateškog resursa – stanovnika.
“Hrvatska treba shvatiti da mora po pitanju demografije dosta toga učiniti. Urušava se obrazovni sustav, ostaju prazne škole diljem RH, pada broj studenata… Nestaju ljudi, a oni su nositelji društvenog razvoja”, rekao je Akrap.
Akrap, baš kao i mnogi drugi demografi, spas vidi u sinergijskom strateškom radu više ministarstava.
Možda će vas zanimati
Šterc o demografskim mjerama: Bitno je pokazati da obitelj ima sigurnost
Šterc ističe kako se konačno shvatilo da je demografija ključna problematika o kojoj ovisi uređenost i sigurnost zemlje
“Hrvatsko društvo je u tom pogledu dosta zapušteno. Još uvijek dio stanovništva misli da ne treba intervenirati ništa, da je to briga onih koji rađaju… Međutim, to je problem čitavog društva… Veliki dio mjera koje se provode i koje se najavljuju su socijalne mjere da bi se zadržao standard obitelji koji podižu djecu. Da bi se to sve skupa barem zadržalo od daljnjeg propadanja, od daljnjeg pada broja živorođenih, to se treba uklopiti u ekonomski razvoj. Nije to samo problem Ministarstva demografije, to je problem i Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja… Svih ministarstava se to tiče i ukoliko ne bude sinergija između ministarstava, ništa od toga”, rekao je Akrap.
“Naprimjer kako zadržati stanovništvo u Ličko-senjskoj županiji?“, pita se Akrap.
U odgovoru na vlastito pitanje Akrap naglašava važnost uloge jedinica lokalne samouprave. Po njegovu mišljenju, njihov odgovoran rad jedan je od izlaza iz demografskog ponora.
“To je bez intervencije Ministarstva financija, koje će pružiti porezne olakšice, nemoguće. Ima ovdje još jedan problem. Veliki dio jedinica lokalne samouprave misli da je demografija problem središnje vlasti. To je istina, ali to je i njihov veliki problem.
Kad gledamo općine, gradove i županije… Tu su velike rezerve… Ne može sve riješiti samo Ministarstvo demografije. Sve dok se uspjeh lokalne zajednice, između ostalog, ne bude mjerio kroz demografske pokazatelje, dotad od toga nema ništa”, rekao je Akrap.
Akrap: Županijama treba dati veće ovlasti, ali i odgovornost
Akrap je naglasio važnost županija koje moraju voditi računa o obnavljanju stanovništva na svojem području.
“Županijama treba dati ovlasti, ali i odgovornost. I to shvatiti kao velike općine. Ne da one imaju formalno status županija, a ne vode računa o obnavljanju stanovništva. Ministar demografije ima dobre savjetnike koji poznaju problematiku. Prema tome očekujem da će ustrajati u rješavanju ovog problema”, kazao je Akrap.
Akrap: Otpor prema uvođenju demografskih mjera konstanta su od 90-ih godina
“Otpori uvođenju demografskih mjera konstanta su još od 90-ih godina.
Ljudi ne razumiju problematiku. Ljudi vrhunski u nekim drugim područjima “ubace se” u područje demografije i nastoje arbitrirati”, kaže Akrap na pitanje zašto naše društvo nije bolje reagiralo na problem demografskog pada te je ustvrdio da je posebno važno oblikovati pozitivno društveno ozračje:
“Treba oblikovati pozitivno ozračje, tu je velika uloga i Katoličke crkve…. Upozoriti nositelje političke vlasti, koji dolaze i odlaze, da je to krucijalno. Niti jedna vlast dosad nije dobila ili izgubila vlast na demografskoj politici. Društvo kao cjelina, čini mi se, nema svijesti o tom problemu”.
Za kraj Akrap se dotaknuo problema zamjene hrvatskog stanovništva strancima iz trećih zemalja. U tom procesu, tvrdi Akrap, gubimo obrazovano stanovništvo koje nastojimo nadoknaditi uvozom manje obrazovanih stranaca.
“Razvijene zemlje vode selektivnu migracijsku politiku, njihovo tržište radne snage s obzirom na plaće privlači radnike koji su im potrebni. Hrvatska nije u toj situaciji. Mi gubimo svoje obrazovano stanovništvo i nadoknađujemo ga manje obrazovanim. To je taj odnos razvijenih i manje razvijenih zemalja. Na taj način mi gubimo ljudski kapital koji je vrlo skup. Koliko se samo ulaže u ljude od djetinjstva preko obrazovanja, a oni na kraju odlaze u razvijenije zemlje? Na isti način je primjerice Zagreb “dužan” onim krajevima iz kojih su ljudi desetljećima doseljavali”, zaključio je Akrap.
>Šipić o novim demografskim mjerama: Stalo nam je do cijele obitelji
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
