U prošloj i pretprošloj godini u Hrvatskoj je zabilježen rast broja stanovnika, pokazuju podaci Eurostata.
Više je onih koji se useljavaju u našu zemlju od onih koji iz nje odlaze. No, pitanje nataliteta i dalje je nepromijenjeno – i dalje imamo 20-ak tisuća manje rođenih nego umrlih, izvijestio je HRT.
Novo Ministarstvo demografije i useljeništva najavljuje mjere usmjerene na hrvatske iseljenike, decentralizaciju i rješavanje stambenog pitanja mladih.
Primjeri dviju povratnica iz inozemstva
HRT navodi primjer dviju povratnica iz inozemstva, liječnice i medicinske sestre. Katarina Pomper je kirurginja, rođena u Austriji od roditelja Hrvata. Potkraj prošle godine odlučila je iz Beča doći raditi i živjeti u Požegu.
>Šterc: Demografija je pitanje opstanka, nema kalkulacija
“Tu kirurgija stvarno funkcionira i suradnja funkcionira izvrsno, tako da ne bih sad mogla pomisliti da promijenim radno mjesto ili bolnicu. Ja sam našla svoje mjesto”, kaže Katarina Pomper, specijalistica za plastičnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgiju.
Jedna od njezinih kolegica je Požežanka Josipa Tomić, medicinska sestra koja je tri godine radila u Njemačkoj. Kako joj se obitelj proširila, srce ju je vuklo kući.
“Ja bih preporučila svima koji imaju motiv probati nešto novo, kao neki izazov. Ali opet lijepo se vratiti jer više cijenimo ono što imamo kada isprobamo nešto drugo“, ističe Josipa.
Povećanje stanovnika za više od 11 tisuća, Hrvati čine petinu doseljenih
Njih dvije svojim odlukama o povratku pridonijele su popravljanju demografske statistike. U Hrvatsku se prošle godine uselilo 30 tisuća ljudi više nego što se iz nje iselilo. To je bilo dovoljno da se nadomjesti manjak nataliteta, pa tako se broj stanovnika u Hrvatskoj u godinu dana povećao za više od 11 tisuća.
Uz dio povratnika, najviše je useljenih iz susjednih zemalja poput BiH, ali i azijskih zemalja te Ukrajine.
“Nedostatak radne snage se mora nadoknađivati stihijskim useljavanjem radne snage. S tim da je počeo dijelom i povratak Hrvata iz iseljeništva, oni su otprilike na razini petine ukupno doseljenih”, kaže demograf Stjepan Šterc.
Hrvatska bi mogla slijediti primjere Irske i Slovenije
Ministarstvo demografije i useljeništva priprema paket mjera kojim želi potaknuti Hrvatima u inozemstvu da se vrate, ali i doskočiti problemu slabog nataliteta.
>DP prihvatio sklapanje sporazuma s HDZ-om, ciljevi demografija, obnova sela, samodostatnost
“Bitan dio je useljenička politika naših povratnika, olakšavanje svih uvjeta za povratak. Isto tako smo svoje mišljenje dali na stambenu politiku koja se priprema u ministarstvu graditeljstva. Porodiljne unaprijediti, uzeti ozbiljniji pristup prema radu na daljinu“, ističe Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.
Useljavanje ne može nadomjestiti negativan trend u kojemu Hrvatska prirodnim putem gubi 20-ak tisuća ljudi godišnje. Dobre prakse mogle bi se preuzeti od sedam zemalja u Europskoj uniji koje bilježe veći broj rođenih nego umrlih. Među njima su i za mnoge “obećana” Irska, ali i susjedna Slovenija.
Hrvatskoj bez demografskih mjera prijeti ubrzano starenje stanovništva
Slovenija “raspoređuje svoje stanovnike po cijelom teritoriju, nema takve koncentracije u glavnom gradu kao što je to u Hrvatskoj. I, naravno, nagrađuje poreznim sustavom one koji žive u ruralnim brdsko-planinskim područjima. Prema tome, kad vi njih usmjerite u neka područja, kao što su ova naša ispražnjena brdsko-planinska, tu revitalizacija počinje odmah”, kaže Šterc.
>Dijanović: Kad se vratimo pravim vrijednostima i demografija će doći u kategoriju rješivih problema
Hrvatska je spremna pratiti primjere drugih zemalja, tvrdi ministar, no za konkretna i vidljiva rješenja, smatra, važna je međuresorna suradnja.
“Mi želimo da još se intenzivnije svi resori bave demografijom, jer uzalud nam puste milijarde ako će to biti prostori gdje će nicati nova drača”, poručuje ministar Šipić.
UN predviđa da će u Hrvatskoj 2060. svaka druga osoba imati više od 50 godina – ako se demografske mjere ne počnu provoditi odmah.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
