Europa se suočava s jednom od najizraženijih demografskih tranzicija u svijetu

Europa se suočava s jednom od najizraženijih demografskih tranzicija u svijetu, s posljedicama koje će duboko utjecati na gospodarstvo, društvene sustave i životni standard građana.

McKinsey Global Institute (MGI) predstavio je najnovije istraživanje pod nazivom “Ovisnost i depopulacija: Suočavanje s posljedicama nove demografske stvarnosti“. Ono pruža detaljan uvid u izazove i prilike povezane s dramatičnim demografskim promjenama koje pogađaju svijet.

> Samo šest gradova ima više rođenih nego umrlih: Evo kakve su njihove demografske mjere

U izvješću se ističe kako pad nataliteta, produljenje životnog vijeka i starenje stanovništva mijenjaju društvene strukture, ekonomske modele i geopolitičke odnose.

Prema izvješću, čak dvije trećine svjetske populacije danas živi u državama gdje je stopa fertiliteta ispod razine potrebne za jednostavnu reprodukciju populacije.

Predviđanja do 2025. i 2100. godine

Očekuje se da će do 2100. godine populacije nekih od najvećih gospodarstava pasti između 20% i 50%.

Napominje se da će se do 2050. godine radno sposobno stanovništvo u razvijenim ekonomijama i Kini smanjiti na 59% s trenutnih 67%. Na globalnoj razini, broj radno sposobnih osoba na jednog umirovljenika past će s trenutnih 6,5 na manje od 4. Trenutno na globalnoj razini postoji 6,5 radno sposobnih osoba na jednog umirovljenika. No, do 2050. taj će omjer pasti na samo 3,9.

> Tado Jurić: Hrvatski demografski sat

Posljedica ovih promjena je ta da će, ako se produktivnost ne poveća za dva do četiri puta ili se radno vrijeme ne produži za 1 do 5 sati tjedno, gospodarstva bilježiti usporen rast BDP-a po stanovniku do 0,8% godišnje.

Pad nataliteta i starenje stanovništva

Pad nataliteta i starenje stanovništva stvaraju pritisak na postojeće ekonomske i socijalne sustave.

Mirovinski sustavi, zdravstvena skrb i tržišta rada bit će pod golemim pritiskom. A mlade generacije preuzet će veći teret skrbi za starije.

Također, tradicionalna međugeneracijska solidarnost slabi, dok dugoročne gospodarske posljedice uključuju smanjenu inovativnost, sporiji rast i veću nejednakost među regijama.

Očekuje se posebno drastičan pad stanovništva u nekim europskim državama

Zapadna Europa već desetljećima bilježi pad nataliteta. Prosječna stopa fertiliteta u regiji pala je na 1,4 djeteta po ženi. To je daleko ispod potrebne razine za održavanje populacije (2,1).

Središnja i istočna Europa suočavaju se s još bržim padom, uz istovremeni odljev mladih radno sposobnih ljudi u zapadnije države. Prema projekcijama, populacija Europe mogla bi se smanjiti za 20% do 2100. godine, uz posebno dramatičan pad u državama poput Njemačke, Italije i Poljske gdje se očekuje smanjenje za 30-50%.

> Šipić o novim demografskim mjerama: ‘Stalo nam je do cijele obitelji’

Demografska “populacijska piramida” u Europi sve više nalikuje “obelisku“, pri čemu se smanjuje udio mladih i radno sposobnih stanovnika, dok se broj starijih osoba povećava.

Manji udio radno sposobnog stanovništva

Do 2050. godine, udio radno sposobnog stanovništva (15-64 godina) u zapadnoeuropskim državama past će na 58%, u usporedbi s današnjih 67%.

Omjer radno sposobnih osoba prema umirovljenicima past će na 2:1 u većini europskih država. U nekim državama, poput Italije i Španjolske, taj omjer bit će i niži. Ovo znači da će dvije radno sposobne osobe morati financirati jednog umirovljenika, što predstavlja veliki teret za mirovinske sustave i javne financije.

Europa se već sada suočava s kroničnim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima poput zdravstva, obrazovanja i visokotehnoloških industrija. To će se dodatno pogoršati bez značajnih reformi. Države poput Hrvatske, Poljske i Mađarske suočavaju se s kombinacijom niske stope fertiliteta i emigracije mladih, obrazovanih ljudi prema zapadnoj Europi.

Ovo ne samo da smanjuje radnu snagu već i iscrpljuje intelektualni kapital potreban za dugoročni razvoj.

> Šterc o demografskim mjerama: Bitno je pokazati da obitelj ima sigurnost

Ekonomske posljedice i prilike za djelovanje

Promjena strukture populacije rezultirat će smanjenjem broja radnih sati po stanovniku, što će usporiti rast BDP-a po glavi stanovnika za 0,4% do 0,8% godišnje.

Mirovinski sustavi i zdravstvena skrb suočavat će se s eksponencijalnim rastom troškova jer će sve veći broj starijih osoba ovisiti o smanjenom broju radnika dok demografski pad u srednjoj i istočnoj Europi uzrokuje političke napetosti, uključujući povećanu potrebu za migracijama kako bi se popunila radna snaga, što često nailazi na otpor javnosti.

Izvješće predlaže niz mjera koje bi Europa mogla poduzeti kako bi ublažila demografski udar. Pa se prilike tako, primjerice, nalaze u povećanju radne participacije gdje posebnu pozornost treba posvetiti uključivanju žena, starijih radnika i imigranata u tržište rada te poticanju fertiliteta u smislu usvajanja inovativnih obiteljskih politika poput poreznih olakšica, subvencioniranja troškova brige za djecu i produljenja roditeljskog dopusta.

Europa i reforma mirovinskog sustava

Iako su migracije politički osjetljivo pitanje, upravljanje migracijama moglo bi pomoći u smanjenju manjka radne snage u ključnim sektorima. Ulaganja u digitalne tehnologije, umjetnu inteligenciju i automatizaciju mogu kompenzirati predviđeno smanjenje radne snage.

Ono što je za Europu posebno važno je reformiranje mirovinskih sustava postupnim podizanjem dobi za umirovljenje, povećavanjem doprinosa mirovinskim fondovima i uvođenjem fleksibilnih modela rada za starije osobe, omogućujući im da dulje ostanu ekonomski aktivni, a sve kako bi se osigurala dugoročna održivost.

> Šuica bi demografiju riješila privlačenjem ‘talenata’ s Bliskog istoka i Afrike

Izvor: narod.hr