Demograf Stjepan Šterc, jedan od savjetnika ministra Ivana Šipića, komentirao je prvi paket mjera koje je u četvrtak predstavila Vlada, a kojima Ministarstvo demografije namjerava popraviti demografsku sliku države.
Ističe kako se prvo išlo na mjere za koje nisu potrebne promjene zakona.
“Mijenjanje zakona je kompliciranija forma, a mi idemo s nadzakonom lex specialis, odnosno Zakonom o demografskoj obnovi koji će omogućiti da pojedini resori ne moraju mijenjati svoje zakone”, pojašnjava Stjepan Šterc za N1.
>Paket demografskih mjera ‘težak’ 685 milijuna eura: Vlada objavila detalje
“Razradit će se modeli kliznog radnog vremena, razgovarati s poslodavcima. Njima je stalo da sudjeluju u tome i da imaju zadovoljne djelatnike/ce. Podržavaju da se žena ne kažnjava odlaskom na bolovanje zbog djeteta, ali očekuju da ih država kompenzira smanjenjem poreza”, navodi stručnjak.
Najavljuje i da će se promijeniti činjenica da je isplativije ići na bolovanje nego ga otvarati zbog djeteta.
>Ministar Šipić najavio nove demografske mjere: Raste porodiljni dopust, veća naknada za rođenje, dulji očinski
“Toga više neće biti”, govori Šterc i dodaje da je izuzetno bitno pokazati da obitelj ima sigurnost.
Bitno je istaknuti da se tu radi o javnom sektoru, odnosno da se navedeno odnosi na otprilike 200.000 ljudi.
Komentirajući privatni sektor, kaže da je njihov ključni stav da “država reagira prema njima smanjenjem poreza.” Šterc ističe da je to apsolutno logično.
Temelj sustava na kojem počiva država
Šterc ističe kako se konačno shvatilo da je demografija ključna problematika o kojoj ovisi uređenost i sigurnost zemlje. Temelj svakog društva uz demografiju je obrazovanje, znanost, pravni sustav, a sve ostalo je nadogradnja, dodao je.
Ističući pozitivne modele na koje bismo se mogli ugledati, jasno se izdvaja Danska. Dancima se godišnji odmori automatski vežu uz školske praznike.
>Demografske mjere moraju iz sfere socijalne prijeći u sferu ekonomske politike
“O tome ne bi trebalo ni raspravljati, to je potpuno logično. To su donijeli čak, rekao bih i bez bilo kakve rasprave”, tvrdi.
Dodaje da je pozitivna diskriminacija prisutna u slično visokorazvijenim zemljama – pozitivna. Zašto?
“Uzmite obitelj s petero djece; troškovi su veliki, energija koju ulažu u odgoj… Naravno da ti ljudi trebaju biti nagrađeni – sad. Zato što oni osiguravaju temeljne sustave na kojima počiva država – mirovinski, zdravstveni i slično. To je logična priča”, ocjenjuje stručnjak.
Četiri modela Zakona
Što se tiče međuresorne suradnje, Šterc se osvrnuo i na tržište nekretnina, odnosno stambene politike.
“Moraju se otvoriti ti modeli, a oni će se otvarati kroz ovaj zakon. U njemu će biti četiri modela – klasičnu populacijsku politiku – stimuliranje rađanja, selektivnu integracijsku politiku, zaustavljanje iseljavanja mladih i obrazovanih te naseljavanje napuštenih, slabo naseljenih područja poticajnim modelima”, pojašnjava.
>Jurić: Demografske mjere – faza ‘kontrole štete’
“Država u vlasništvu ima oko 30 tisuća stanova. Mladi ljudi koji žele živjeti u brdskim prostorima, otocima, moraju biti nagrađeni zato što tamo žive. Jer kako će do liječnika ako nema veću plaću? Te odluke su bile vezane za već neke postojeće zakone gdje je jasno da morate nagrađivati ljude koji tim prostorima daju funkciju”, kazao je i dodaje da se to u praksi nije provodilo.
To je u ingerenciji lokalne samouprave.
>Šterc za Narod.hr: Neću biti ministar demografije. Uloga znanstvenika je savjetodavna
“Konačno će se komplementarno spojiti lokalni i nacionalni interesi vezani uz problematiku demografije. Već postoje sredine u kojima se mladim obiteljima kupuju nekretnine. Ono što je izuzetno bitno je da se uz to potiče i gospodarstvo, njihovo zapošljavanje, to je čitav niz modela u kojem moraju sudjelovati svi resori”, navodi.
Zašto toliko dugo treba Hrvatskoj da donese strategiju o demografiji? Zadnjih nekoliko desetljeća se već nudi sličan model o kojem govori Šterc.
“Ništa se nije napravilo. Zato što se politički sustav nikad nije oslanjao na dokazane zakonitosti, odnosno modele koje imaju druge zemlje. Mi smo mogli već usvojiti niz modela kakve imaju Italija, Mađarska, Danska, Irska… Ne trebamo biti specijalno mudri”, zaključuje Šterc koji krivicu usmjerava na manjak političke volje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/N1
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.