Poražavajuća stopa prirodnog priraštaja koja je u 2023. iznosila -5,0 ili -19.105 osoba, a što se nastavilo i u ovoj godini upalila je alarm na svim razinama hrvatskog društva. Tako je po prvi puta od osamostaljenja hrvatska Vlada u ovoj godini ustrojila posebno Ministarstvo demografije i useljeništva s ciljem da se uhvati u koštac s „bijelom kugom“ koja je poharala Hrvatsku. U odnosu na 2022., u prošloj se godini rodilo manje 1.713 djece. Jasno je da demografske mjere moraju iz sfere socijalne prijeći u sferu ekonomske politike.
Manje rođenih zabilježeno je u svim hrvatskim županijama, a najveći negativni prirodni priraštaj bio je u Primorsko-goranskoj. Iako su gotovo sve brojke u minusu tračak nade su 43 grada/općine u kojima je bilo više rođenih negoli umrlih, te da je negativni prirodni priraštaj ipak nešto manji negoli je to bio u zadnjih četiri godine.
Ključno je da mjere demografske politike pređu iz sfere socijalne u sferu cjelokupne gospodarske politike
No, neovisno o tome hoće li to oscilirati dva ili tri posto više ili manje ovisno o godini, u stvarnosti je vidljiva dugoročna tendencija pada živorođenih, što je vrlo zabrinjavajuće. Da u Hrvatskoj nedostaje mladih i radne snage zorno svjedoče i dva ključna podatka – slobodna mjesta koja ostaju prazna pri upisima na fakultete i iz godine u godinu povećanje broja dozvola za strane radnike. Problemi s demografskom slikom su ogromni i neće se moći riješiti preko noći, ali ključno bi bilo da mjere demografske politike pređu iz sfere socijalne u sferu cjelokupne gospodarske politike, mišljenja je hrvatski demograf prof. Anđelko Akrap.
> Dobiva li demografska revitalizacija Hrvatske novi smjer?
Nedavno je hrvatska Vlada predstavila prijedlog Državnog proračuna za 2025., a ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić nije krio zadovoljstvo što je njegov resor dobio povećanje od 202 posto ili 687 milijuna eura . Najavio je povećanje naknada za drugih šest mjeseci roditeljskog dopusta od 1. ožujka iduće godine, koje će iznositi do 3000 eura umjesto dosadašnjih 995. „Time želimo dati jasnu poruku da je sigurnost obitelji najvažnija, omogućiti majkama da primaju svoju punu plaću, da pokrivaju svoje životne troškove i da se godinu dana mogu posvetiti svojoj djeci“, rekao je Šipić.
Naveo je i povećanje naknade za novorođeno dijete s 309 na 618 eura te produljenje očinskog dopusta s 10 na 15 dana za jedno dijete, odnosno s 20 na 30 dana za blizance ili više rođene djece. Najavio je i analizu aktualnog Zakona o dječjem doplatku. Inače, taj je Zakon po mnogima nepravedan te omogućava da roditelji s višim plaćama imaju i više porezne olakšice što ne pridonosi društvenoj pravednosti.
>Hrvatska u demografskom slomu, a broj pobačaja nažalost ne opada
Sve spomenute mjere koje su već određene Državnim proračunom poput povećanja naknade za novorođeno dijete na 618 eura s povećanjem za svako iduće, bit će detaljno predstavljene na sjednici Vijeća za demografsku revitalizaciju početkom prosinca.
U Ministarstvu demografije i useljeništva svakodnevno se „bruse“ i nove, među kojima su i one za povratak hrvatskih iseljenika, a što će se osmisliti u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. Njima su obuhvaćena otvaranja novih radnih mjesta, zajmovi za poduzetnike, sufinanciranje troškova njihova preseljenja.
Kroz mjeru „Biram Hrvatsku“ vratilo se 631 osoba; daleko od cilja, ali svaki je povratak dragocjen
Ovdje valja spomenuti i već postojeću mjeru „Biram Hrvatsku“ kojoj je cilj potaknuti povratak aktivnog radnog stanovništva iz država Europskog gospodarskog prostora i od siječnja 2023. iz osam prekooceanskih država u kojima žive pripadnici hrvatskog iseljeništva. Cilj je bio vratiti oko 4.000 hrvatskih iseljenika, no po raspoloživim podacima iskoristilo ju je 631 osoba. Neki će zbog mršavih rezultata reći da je mjera potpuno promašena, ali valja razmišljati i o tome da je svaki povratak hrvatskih ljudi dragocjen i da je stoga treba ostaviti otvorenom, odnosno nadograđivati.
>Demografski problemi gotovo isti u svim članicama EU – europsko stanovništvo nestaje
Sigurno će i ta kao i niz drugih demografskih mjera koje su na snazi ili su najavljene biti sadržana u strateškom Zakonu o demografskoj obnovi, čije je donošenje ministar Šipić najavio u roku godine dana.
Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će važna suradnja s akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje, poručio je Šipić.
Iz Ministarstva demografije i iseljeništva također doznajemo da će biti strukturiran po uzoru na Zakon o obnovi od potresa, a u kojem u članku 3. uz ostalo stoji da je „provedba zakona u interesu Republike Hrvatske i javnom interesu, te da su sva tijela i sudionici provedbe toga Zakona dužni hitno postupati”.
