Prijedlogom Državnog proračuna za 2025. godinu proračun Ministarstva demografije i useljeništva iznosi 687 milijuna eura što je dvostruko više od sredstava u ovoj godini, ali i daleko manje od 4 posto BDP-a koliko je u svom izbornom programu za ublažavanje demografskog sloma i potrebe pronatalitetne politike izračunao Domovinski pokret iz čijih je redova u novu Vladu, na čelo novog Ministarstva demografije i useljeništava imenovan Ivan Šipić.
Iznos od 4 posto BDP-a iznosio bi godišnje nešto više od 3 milijarde eura, pa je 687 milijuna eura daleko ispod te svote. No, tom, „rekordnom iznosu“, za demografiju, kako je istaknuto na predstavljanju prijedloga Državnog proračuna za 2025., valja pridodati i sredstva planirana kroz druga ministarstva.
Tako je primjerice na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih za izgradnju i opremanje vrtića osigurano 192 milijuna eura, te povećanje sredstava u iznosu 90 milijuna eura za besplatne udžbenike i školske obroke u osnovnim školama.
Demografska revitalizacija
Takvih pozicija koje su vezane za demografsku revitalizaciju u prijedlogu Državnog proračuna ima još, a jedna je i osiguravanje provedbe Nacionalnog plana stambene politike do 2030. kojoj su glavni ciljevi priuštivo i održivo stanovanje, što je u resoru Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.
>Hrvatska u demografskom slomu, a broj pobačaja nažalost ne opada
Demografska revitalizacija dobiva zakon?
„Povećanje proračuna Ministarstva demografije i useljeništva od 202 posto jasna je poruka da želimo preokrenuti negativne demografske trendove. Uz podršku obiteljima, stvarat ćemo bolje uvjete za povratak naših iseljenika“, istaknuo je ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić 14. studenoga na sjednici Vlade na kojoj je usvojen prijedlog Državnog proračuna za 2025.
Poručio je da su „proračunom Ministarstva demografije i useljeništva predviđena sredstva za: unaprjeđenje okvira za upravljanje demografskom revitalizacijom, unaprjeđenje podrške roditeljstvu, izgradnju poticajnog okruženja za obitelji i djecu, revitalizaciju područja pogođenih depopulacijom – poticanje ostanka, povratka i useljavanja stanovništva te poticanje povratka i useljavanja hrvatskih iseljenika.
>Mađarska jedina zemlja u EU s povećanjem stope nataliteta
U novom proračunskom razdoblju značajno će se povećati naknade plaće za vrijeme roditeljskog dopusta, udvostručiti jednokratna novčana naknada za novorođeno dijete, produljiti trajanje očinskog dopusta, provoditi programi podrške roditeljstvu, programi poticanja ulaganja hrvatskih iseljenika, programi poticaja zapošljavanja u područjima s izraženim depopulacijskim trendovima i dr“.
Povratak iseljenika
Ranije u listopadu najavio je da će Vladi i Hrvatskom saboru predložiti donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi, koji bi mogao biti usvojen u roku godine dana. „Za donošenje tog ključnog dokumenta bit će važna suradnja sa akademskom zajednicom, gospodarstvenicima, lokalnom i regionalnom samoupravom i svima kojima je interes dobro naroda i budućnost ove zemlje“, poručio je sa Znanstvenog sabora Slavonije i Baranje, održanom u Osijeku u organizaciji Zavoda za znanstveni i umjetnički rad HAZU.
Privržen naporima da u demografskoj revitalizaciji veliku ulogu moraju imati hrvatski iseljenici, odnosno osmišljene politike njihova povratka, ministar Šipić smatra da sveobuhvatna useljenička politika objedinjuje cijeli spektar drugih javnih politika koje su od važnosti za povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva, počev od zapošljavanja, obrazovanja, studiranja, znanosti, gospodarstva, poreza, socijalne politike, zdravstvenog osiguranja, kulture, sporta kao i svim drugim vidovima od životnog interesa, koje moraju djelovati sinergijski.
>Demografski problemi gotovo isti u svim članicama EU – europsko stanovništvo nestaje
Ministarstvo demografije i useljeništva u suradnji s drugim nadležnim tijelima užurbano radi na izradi posebnih programa i politika za poticanje useljeništva, a podloga mu je Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. u kojoj je kao prioritetno područje povratak i useljavanje hrvatskog iseljeništva koji su u inozemstvu boravili između 5 i 15 godina.
Za tu je skupinu reintegracija brža i potpuna, uzimajući u obzir da imaju hrvatsko državljanstvo i povezanost s Hrvatskom, što im olakšava cijeli proces povratka, a istovremeno su donositelji novih znanja i vještina stečenih u inozemstvu.
Prof. Jurić: „Pobjeda kapitala nad kulturnim i nacionalnim identitetom uzrok je negativnih demografskih posljedica“
Sudeći po planiranim proračunskim sredstvima za iduću godinu i projekcijama za 2026., najavama iz hrvatske Vlade i ministra Šipića može se zaključiti da je rješavanje demografske problematike konačno postalo prioritetno pitanje te je sada ključno kojim smjerom trasirati ispravljanje politika koje su dovele do demografskog sloma i to ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi. Niz je uzroka koji su doveli do negativnih demografskih posljedica, a jedan od njih je i dominacija kapitala nad kulturnim i nacionalnim identitetom, smatra prof. Tado Jurić, posebni savjetnik ministra Šipića.
>Prof. Jurić: Dominacija kapitala rezultirala je nizom demografskih negativnih posljedica
U nedavno objavljenom članku „Dominacija kapitala rezultirala je nizom demografskih negativnih posljedica“, prof. Jurić ocjenjuje kako „suština demografskog sloma u Europi leži u pobjedi kapitala nad kulturnim i nacionalnim identitetom. Odnosno, riječ je o lošem pokušaju kopiranja SAD-a tamo gdje to nije moguće (ali i gdje je nepoželjno). U suštini demografskog sloma riječ je o neuspjehu EU da pomiri dva različita principa: 1) anglo-saksonski neoliberalni model i 2.) kontinentalni europski koncept vezanosti za tlo i teritorij, odnosno tradiciju nacionalne države.
Anglo-saksonski neoliberalni model može funkcionirati u SAD-u gdje ljudi ne izražavaju teritorijalni identitet kao ključni, ali nikako u EU kojoj su nacionalni identitet, socijalna pravda i jednaka regionalna razvijenost ključni principi“.
Ostaje nam za vidjeti hoće li budući koraci te sadržaj najavljenog cjelovitog strateškog zakona o demografiji sadržavati pozitivne politike i mjere za potporu i razvitak nacionalnog identiteta i jednake regionalne razvijenosti koji su uvjet demografske revitalizacije?
*Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
