Prema Izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je u prošloj 2023. godini evidentirano 7.807 pobačaja među kojima najveći udio čini kategorija legalno induciranih pobačaja njih 3.015 odnosno 38,6 posto. Po tim podacima prosječna stopa namjernih pobačaja u Hrvatskoj iznosi 380,6/100.000 žena generativne dobi, što predstavlja gotovo jednaku vrijednost u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 382,3/100.000 žena.
Brojke su porazne, a gotovo nevjerojatno zvuči podatak da su najviše induciranih pobačaja njih 635,7/100.000 zatražile žene u dobi od 30 -34 godine. Kod maloljetnica je evidentiran 61 pobačaj dok su kod mladih djevojaka od 18 do 20 godina evidentirana 144 pobačaja što zajedno čini 6,8 posto ukupno induciranih pobačaja.
> Demografski slom nacionalni je problem broj 1: Što u izbornim programima predlažu političke stranke?
Alarmantni podaci oko pobačaja
Podaci nadalje pokazuju da je među ženama kod kojih je prijavljen legalno inducirani pobačaj najviše bilo onih bez živorođene djece (28,9%), Također su značajni udjeli žena s dvoje živorođene djece (25,0%) i jednim živorođenim djetetom (18,4%). Žene s troje živorođene djece čine 10,9%, a žene s većim brojem živorođene djece čine 6,9% ukupnog broja. Slična raspodjela zabilježena je i prethodnih godina.
To su alarmantni podaci koji mogu upućivati i na lošu materijalnu situaciju zbog kojega se žene ne mogu odlučiti na drugo, treće ili četvrto dijete.
Prema dostupnim podacima od 1.674 prijavljenih legalno induciranih pobačaja na zahtjev žene u 1.217 slučajeva (72,7%) prije začeća nisu bile korištene metode kontracepcije, a 28,9 posto ih je bilo u braku.
> U Hrvatskoj su vrtići besplatni u samo u devet gradova i 25 općina
Najviše legalno induciranih pobačaja bilo je u Karlovačkoj i Međimurskoj županiji, dok ih je najmanje zabilježeno u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije i Statističkog ureda Europskih zajednica (Eurostat), Hrvatska ima nižu stopu prijavljenih legalno induciranih pobačaja na 1.000 živorođenih od susjednih zemalja i prosjeka Europske unije. Mada se, navodi se u Izvješću, trend smanjenja stope uočava i u većini europskih zemalja. Usporediva situacija postoji i s obzirom na stopu legalno induciranih pobačaja kod žena u dobi ispod 20 godina, a podaci govore da je ona u Hrvatskoj značajno niža negoli u većini susjednih zemalja i Europskoj uniji. To je itekako optimističan podatak po kojem se može zaključiti da su mlade hrvatske djevojke, kada su u pitanju spolni odnosi i planiranje trudnoće svjesnije od svojih sugrađanki u zrelijoj dobi.
> Demografski kolaps: Mlade osloboditi poreznih davanja ako se odluče na zasnivanje obitelji i rađanje djece
Hrvatski zavod za javno zdravstvo u Izvješću navodi da su izvor za prikazane i analizirane podatke o pobačajima u Republici Hrvatskoj u 2023. isključivo bolnice jer se prema zakonskim propisima pobačaji mogu obavljati samo u stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Prijave svih vrsta pobačaja dostavljaju se u Nacionalni javnozdravstveni informacijski sustav (NAJS).
Dramatični podaci tjeraju na hitno mobiliziranje svih
Uz opredjeljenje da život treba čuvati od začeća podaci iz Izvješća dodatno izazivaju žaljenje i zbog poražavajuće činjenice da je po najnovijim podacima u prvih devet mjeseci zabilježen dramatičan pad novorođene djece. Po podacima Državnog zavoda za statistiku u tom je razdoblju rođeno manje od 24.000 djece te se prognozira da će do kraja godine novorođenih vjerojatno biti i manje od 32 tisuće, koliko ih je bilo lani. Po podacima pad prirodnog prirasta zabilježile su gotovo sve županije. Najlošija situacija je u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najbolja u Međimurskoj županiji. Za usporedbu, 1997. u Hrvatskoj se rodilo 55.500 djece, nakon čega taj broj kontinuirano pada.
Ovako izneseni podaci tjeraju na hitno mobiliziranje svih u društvu, iznalaženje mjera za zaustavljanje demografskog sloma koji nas je zadesio i jačanje svijesti o vrijednosti svakog novog života.
*Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
