Je li moguće da je u Hrvatskoj u kojoj je demografska tragedija već dulje vrijeme vidljiva po svakom novom demografskom podatku od kojih je i najnoviji da se u lipnju ove godine rodilo samo 2384 beba, odnosno 258 ili 10 posto manje nego u lipnju prošle godine, prosječna cijena vrtića 294 eura po djetetu, a da su samo u devet gradova i 25 općina vrtići besplatni?
> Demografski slom nacionalni je problem broj 1: Što u izbornim programima predlažu političke stranke?
Valja istaknuti da tu prosječnu cijenu vrtića roditelji ipak ne plaćaju sami jer se dio sredstava za rad vrtića osigurava iz Državnog proračuna dok gradovi i općine često pokrivaju veći dio troškova, ali i na činjenicu da je mnogima ta stavka često itekakav uteg u kućnom budžetu.
Prema podacima Središnjeg državnog ureda za demografiju koje su za 2022. dostavili sami gradovi, cijene su različite za prvo, drugo i treće dijete iz obitelji koje pohađa vrtić i uglavnom se značajno snižavaju već za drugo dijete, dok je vrtić za treće dijete iz obitelji besplatan u 71 gradu. Kada je riječ o cijeni za prvo dijete najskuplji su po podacima iz 2023. bili u Krapinsko-zagorskoj županiji u prosječnom iznosu od 117 €, zatim na području Varaždinske, Zagrebačke, Međimurske i Brodsko-posavske županije dok su najniže bile u gradovima i općinama Virovitičko-podravske županije u prosječnom iznosu od 55 €. Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija imaju najviše besplatnih dječjih vrtića.
Besplatni vrtići neće riješiti problem, ali mogu pomoći
Prvi veliki hrvatski grad koji je donio odluku da će od ove jeseni vrtići biti besplatni za svu djecu je Velika Gorica, a to su najavili i u Dubrovniku. Mnogi te odluke stavljaju u kontekst lokalnih izbora koji će se održati u slijedećoj godini, pa ako je i to razlog valja ga podržati i nadati se da će pridonijeti većem rađanju i demografskom oporavku.
Svakako, to je jedna od mjera koja ne može riješiti problem dramatičnoga pada novorođene djece, kao što to, nisu uspjele ni dosadašnje pojedinačne mjere na razini države od poreznog rasterećenja, podizanja rodiljnih i roditeljskih naknada, subvencioniranih stambenih zajmova za mlade obitelji itd .
S toga se s razlogom postavlja pitanje, što ne valja s poduzetim mjerama tim više kada se stave u odnos s pozitivnim rastom hrvatskog BDP-a koji bi trebao potaknuti njihovo ostvarenje.
Dramatični demografski podaci potiču na razmišljanje o proglašavanju izvanrednog stanja
Odgovor na to pitanje sadržan je u istupima demografa koji jedinstveno zagovaraju cjeloviti model demografske obnove s hitnim mjerama posebno za ona hrvatska područja koja su poput Slavonije i Like doživjela najveću depopulaciju stanovništva. Danas u čitavoj Lici živi oko 35000 stanovnika, dok ih je 1991. živjelo oko 85000, a daleke 1900. gotovo dvjesto tisuća.
Dramatični demografski podaci dolaze iz gotovo svakog hrvatskog područja što je znak za uzbunu i poticanje demografske revitalizacije na svim razinama, zapravo proglašavanje izvanrednog stanja za obranu države od izumiranja.
Hrvatska bi morala ulagati barem dva posto od svog godišnjeg BDP-a
Mnogi sadašnje alarmantno stanje s pravom uspoređuju s opstojnošću nacionalnog identiteta u 90-im godinama prošlog stoljeća kada je prvenstveno opredjeljenje tadašnjega hrvatskog vodstva, ali i više od 90 posto hrvatskih građana bilo – od srbo-četničke agresije obraniti i stvoriti samostalnu hrvatsku državu. Prioritet je tada bio stvoriti hrvatsku vojsku koja je i danas zalog za čuvanje hrvatske državnosti i njezinog teritorija.
Nikada u 34-ogodišnjoj povijesti mlade hrvatske države, nitko, osim šačice onih koji je nikada nisu željeli, nije bio protiv ulaganja u razvijanje hrvatske vojske. Tako bi i sada, u vremenu najcrnje hrvatske demografske slike, valjalo razmišljati u tom pravcu i jednostavno zaključiti da u demografsku revitalizaciju Hrvatska mora godišnje ulagati barem dva posto od svog godišnjeg BDP-a, a kako je to inače određeno i standardima NATO-a za njegove članice. U Hrvatskom slučaju to je oko 1,6 milijardu eura.
Sudeći po napisanom u Strategiji demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. koju je hrvatska Vlada usvojila u veljači ove godine koja ima dva strateška cilja – izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnoteženu mobilnost stanovništva, predviđen iznos je oko 9,6 milijardi eura, što godišnje iznosi nešto više od milijardu eura, dakle manje od dva posto BDP-a. S druge strane koalicijski partner vladajućem HDZ-u, Domovinski pokret, a kojem je u Vladi pripao i sektor demografije, u svom izbornom programu predlaže da se godišnje za demografsku revitalizaciju izdvaja od 4 do 4,5 posto BDP-a. Ostaje nam vidjeti i nadati se da će ustrajati u tom planu.
* Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
