Stanovništvo je najvažniji resurs kojim neka država raspolaže, a ako se nalazimo u Hrvatskoj koja je u prošloj godini po svim pokazateljima ušla u demografski slom o čemu svjedoče službeni podaci po kojima smo imali 21.000 više umrlih nego rođenih, da su sve županije, 96 posto gradova i 92 posto općina zabilježile prirodni pad broja stanovnika, te da se godišnje iz Hrvatske iseli gotovo 30.000 mladog, radno aktivnog stanovništva, odnosno od 2013. od kada smo i službena članica EU-a gotovo 400.000, zvoni na uzbunu po kojoj bi aktualni nositelji političke vlasti svaku aktivnost, svaku sjednicu Vlade trebali posvetiti toj gorućoj i strateškoj problematici kako bi demografska revitalizacija postala politička, javna i medijska tema broj jedan, odnosno – uvjet bez kojega Hrvatska ne može dalje.
No, iako se o demografskoj katastrofi u proteklim mjesecima počelo razgovarati više nego inače, zahvaljujući i provedenim nacionalnim parlamentarnim i izborima za hrvatske zastupnike u parlament EU-a, svjedoci smo da na prvoj sjednici hrvatske Vlade nakon ljetne stanke, o demografskim temama nije bilo riječi.
>Šipić: Za rješenje demografskog problema nisu dovoljne samo ekonomske mjere
Kratko je došla u fokus, onako, usput, 20. kolovoza na sjednici saborskog Odbora za europske poslove na kojoj se predstavila Dubravka Šuica, koju je hrvatska Vlada nominirala za još jedan mandat za članicu Europske komisije, koja će se formirati ujesen i koja će voditi EU do kraja 2029. Šuica je i proteklih pet godina bila članica Europske komisije i njezina potpredsjednica zadužena za demokraciju i demografiju.
Od svih prijedloga s te sjednice, koji su vezano za mjere demografske revitalizacije „ostali u uhu“ je onaj da će se Šuica zauzimati za osnivanje europske agencije za demografiju kojoj bi sjedište bilo u Zagrebu, a gdje bi se zaposlili i Hrvati. „Demografija je tema možda i broj jedan. Kada idem na Vijeće, razgovaram s ministrima europskih poslova, a nemam ministre demografije s kojima mogu razgovarati.
Ministre demografije imaju Grčka i Italija, Hrvatska sad ima, ali većina zemalja nema, stoga bi bar jedna jedinstvena agencija zatvorila tu ‘rupu’ – rekla je Šuica za hrvatske medije još u svibnju ove godine.
>Kako apartmanizacija utječe na demografsku sliku RH?
Hrvatsko stanovništvo slamalo se kroz cijelo 20. stoljeće iseljavanjem i ratovima; ogroman val iseljavanja nakon ulaska u EU 2013.
Stanovništvo Hrvatske slamalo se kroz cijelo 20. stoljeće iseljavanjem i ratovima, a od ulaska Hrvatske u EU 2013. val iseljavanja posljedica je slobodnog kretanja i zapošljavanja potaknutih boljim ekonomskim uvjetima u zemljama članicama EU-a.
Pošteno je razmišljati da se Hrvatska borila da konačno i službeno postane dio Europe kojoj je oduvijek pripadala, i da njezini ljudi mogu ravnopravno s ostalima živjeti i raditi u zemljama članicama, no zbog niza razloga u Hrvatskoj, u prvom redu ekonomskih, nedostatku radnih mjesta, malih plaća i nemogućnosti rješavanja stambenog pitanja, izgleda da se ta stoljetna želja za pripadnošću Europi Hrvatskoj obila o glavu.
Rezultat mjera za povratnike? Više od 30 % grčkih iseljenika se vratilo u domovinu
Taj podatak najzornije oslikava usporedba povlačenja europskog novca i onoga što je Hrvatska drugim članicama EU-a dala i svakodnevno daje kroz svoje ljude koji su svoje stečeno obrazovanje i radni kapacitet stavili na raspolaganje nekoj drugoj državi. Hrvatski političari, u prvom redu oni na vlasti često ističu kako je članstvom u EU Hrvatska konačno ispunila desetljetni san spajanja hrvatskoj juga i sjevera, odnosno izgradnju Pelješkog mosta za što je od EU-a dobila bespovratnih 500 milijuna eura.
To je svakako hvale vrijedno i nitko dobronamjeran i domoljuban ne može reći ništa protiv toga, ali može iznijeti drugu činjenicu da je Hrvatska Europskoj uniji dala mnogo više. U tom kontekstu zapanjuje podatak da smo od 2013. samo Njemačkoj „isporučili“ 18 milijardi eura kroz obrazovanje mladih koji su se iselili i zaposlili u toj zemlji, a što je 36 peljeških mostova.
Hrvatska se nalazi u demografski najugroženijem području svijeta
Hrvatska se nalazi u demografski najugroženijem području svijeta uz populaciju od nešto manje od 4 milijuna stanovnika, a to, upozoravaju demografi nije isto kao za zemlje od 50 ili 80 milijuna stanovnika. Podaci statističkog ureda Europske unije, Eurostata, iz 2020. pokazuju da je Hrvatska druga zemlja po broju građana starosti od 20 do 64 godina koji rade u drugim članicama Europske unije. S udjelom od čak 17,6 posto odmah smo iza Rumunjske (18,6 posto).
Zbog svega toga potrebno je pronaći načine da se RH s tim suoči, da to postane politička, javna i medijska tema broj jedan i naravno uz konsenzus svih političkih aktera, jer demografska revitalizacija ne može i ne smije imati političke pridjeve „desno ili lijevo“, „naše i vaše“.
>Argumenti HKR-a: Koje stranke imaju dobre demografske programe
Obitelj kao rješenje za demografski slom
Ako je suditi po dosadašnjim izjavama upravo je na tragu takvim konsensualnim rješenjima ministar novoosnovanog Ministarstva demografije i useljeništva Ivan Šipić iz Domovinskog pokreta koji je u prvim izjavama pozvao pojedince i institucije koje mogu pomoći i dati doprinos u traženju najboljih primjera i najkvalitetnijih prijedloga za rješavanje gorućeg problema.
Uz to je poručio da „po njegovu mišljenju za rješenje demografskog problema nisu dovoljne samo ekonomske mjere“ jer kako je rekao „djecu neće roditi ni novac niti projekti, već je tu obitelj da radi na stvaranju jedne opće društvene slike i općih uvjeta za život”.
>Papa o demografskom slomu: Ne postoji nestašica malih pasa i mačaka, nedostaje djece
Zbog svih navedenih alarmantnih podataka Hrvati u zemlji i oni koji su iselili, cjelokupna hrvatska javnost s pravom očekuje da će hrvatska Vlada na svojim skorašnjim sjednicama među prvim točkama dnevnog reda imati demografsku problematiku i time pokazati jasno opredjeljenje u donošenju hitnih racionalnih mjera za rješavanje demografskog kolapsa, kao i racionalno i učinkovito zalaganje i doprinos svih oporbenih stanaka koje su redom u svojim izbornim programima, rješavanje demografske katastrofe koja nas je zadesila stavile na istaknuto mjesto.
*Članak je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
