Šterc: Demografija je pitanje opstanka, nema kalkulacija

Šterc
Izvor: Fah

Hrvatska je u posljednjih 15 godina prema zadnjem popisu izgubila čak 9,25 posto stanovnika. U našoj državi prema zadnjem popisu živi 3,88 milijuna ljudi – gotovo 400 tisuća manje. Slikovito kao da su nam nestala dva Splita. Novu Vladu bilo tko da je sastavi čeka ključni problem kako zaustaviti demografski slom koji može biti poguban za Hrvatsku. O ovoj temi smo razgovarali s demografom, Stjepanom Štercom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Argumenti HKR-a: Koje stranke imaju dobre demografske programe

– Kad gledamo prirodni pad koji je na godišnjoj razini od 25.000 ljudi, apsolutno to treba svakog zabrinuti zato što je to temelj svih planiranja u zemlji, dodao je Šterc.

Šterc se osvrnuo na paradoks da je preko 80 tisuća kućanstava manje, a broj stambenih jedinica porastao je za 4,5 posto:

– Vrlo vjerojatno ćemo postati i odredište starije populacije koja je u mirovini i koja će između ostalog, u ovom našem prostoru provesti dio života. Mi nismo svjesni onoga što nas čeka, bez obzira na to što nam stručnjaci jasno ukazuju na činjenicu da smo mi među najstarijim populacijama u svijetu, rekao je demograf Stjepan Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Tado Jurić: Hrvatsku je zahvatio demografski paradoks  imamomalo djece i iseljavamo se

Osvrnuo se i na demografsku politiku u Hrvatskoj i njene prioritete:

– To je pitanje opstanka i tu nema više nikakvih kalkulacija, nema ideoloških razilaženja, svjetonazorskih, političkih… To bi trebalo apsolutno sve političke opcije, koje se dijele u Hrvatskoj, shvatiti kao strateški koncept i stratešku potrebu jer će nam se dogoditi nastavak demografske destrukcije koja će utjecati na uređenosti i ukupnu razvoj i na nacionalnu sigurnost, objašnjava Šterc.

Otkrio je i koje konkretne mjere su potrebne i ima li se novčanih sredstava za pronatalitetnu politiku:

Tekst se nastavlja ispod oglasa

– Mi smo jedna od tri zemlje u svijetu koja ima više intenzitetske populacije izvan državnog prostora nego u njemu i da je to naše bogatstvo i da se zapravo u svim razvojnim koncepcijama mora računati na taj potencijal koji oni potvrđuju godišnjim doznakama i to mora biti koncept, govori Šterc.

>Šterc: Hrvatska umjesto neuspjelih koncepata treba identitetsku imigraciju

Šterc: Već postoje poticajni modeli koji su se pokazali učinkoviti

Rekao je i kako su strategije koje su do sada pisane zapravo politički dokumenti.

– Strategija mora biti vrlo jasno definirana po poticajnim modelima za koje je jasno potreban novac. E sad, ima li ga? Mi smo analizirali državni proračun, stavku po stavku i došli smo do brojke dok su još bile kune u iznos od 14 milijardi kuna koja se može usmjeriti u ovu revitalizaciju koja je temelj opstanka, ističe Šterc.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šterc smatra kako Hrvatska treba slijediti neke druge europske države koje su dobro riješile pitanje demografije u svojoj zemlji, piše HRT.

– Ono što se između ostaloga treba reći, već postoje poticajni modeli koji su se pokazali kao učinkoviti, koje Hrvatska treba slijediti. Ovo što se događa u Danskoj, za Dansku nitko ne može reći da je to neuređena zemlja. Danka je shvatila da demografski nestaje i počela je usmjeravati poticajne modele prema mladoj populaciji, zaključio je Šterc.

>Dr. Šterc: Vlada treba ograničiti useljavanje ilegalnih migranata

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.