Hrvatski demograf doc. dr. sc Stjepan Šterc još je 2015. godine izjavio kako dolazak migranata treba gledati s oprezom. Naime riječ je o invaziji migranata, a ne o spontanom procesu, tada je izjavio. Danas se pokazuje da je Šterc bio u pravu. U Europi imamo pravu invaziju migranata koji dolaze iz određenog svjetonazorskog okvira potpuno različitog od onog europskog.
U kontekstu novog rata na Bliskom istoku, u EU i svijetu sve je više prizora slavljenja džihadističke skupine Hamas upravo od strane migranata. O opasnosti invazije migranata u Hrvatskoj i EU, za Narod.hr govorio je doc. dr. sc. Stjepan Šterc.
>Demograf Šterc za Narod.hr: Demografski potop s posljedicama kojih još nismo svjesni
Invazija migranata, a ne spontani proces
”Ako se vratimo na 2015. godinu, kad se analiziraju migracijski valovi u tom razdoblju i kad se napravi analiza migranata prema osnovnim demografskim obilježjima, onda se vidi da u tim valovima nisu bili samo migranti koji su, zbog ovakvih situacija kao što je danas, napuštali Sjevernu Afriku i Jugozapadnu Aziju nego da je tu bilo i između ostaloga usmjeravanih migracija.
To se pogotovo vidi kroz strukturu mlađe muške populacije koja je dominantno sudjelovala u migracijama. Tada se to i naslućivalo, a vezano za to mogle su se čuti i izjave iz tih područja koje su otprilike glasile: ‘poslat ćemo vam u Europu nekoliko milijuna migranata’ i slično. Tako da se to analitički jasno vidjelo i tada smo između ostaloga rekli da migracije neće stati s obzirom na veliki migracijski potencijal i nesređenost tih prostora”, rekao je Šterc.
EU je shvatila da je ilegalna migracija problem
U Europi vlada porast nasilja, silovanja, uništavanja imovine i slično, a sve mahom od strane ilegalnih migranata. Hrvatska sve više propušta ilegalne migrante preko granice, naizgled nekontrolirano. U naseljima i gradovima uz granicu već je bilo nekih incidenata što stvara sve veći strah kod lokalnog stanovništva. Sve su ovo činjenice koje potvrđuju da se i Hrvatska nalazi u opasnosti da upravo ono što se događa u Europi sutra postane i hrvatska stvarnost. No sve više činjenica potvrđuje i to da se Europa pomalo budi po pitanju migracijske politike. Samo je pitanje hoće li Hrvatska naučiti na greškama EU ili će najprije preslikati ono što je EU učinila loše.
Šterc kaže da je Europa konačno shvatila da ne može mirno promatrati te ”stihijske migracije”, pogotovo ne tzv. prisilne migracije. Shvatila je da se tom problemu treba posvetiti posebna pažnja. Migracije dakle, trebaju biti racionalne, planske, funkcionalne i u interesu obje strane – zemalja primateljica i migranata. Ovo što se sada događa nije bilo niti planski niti racionalno. Vidimo da iz Europske unije i to, od nekih čelnih ljudi, stižu poruke da se imigraciji mora posvetiti posebna pažnja.
>Dr. Šterc: Migranti s Bliskog istoka prognanici su s elementima planskog preseljenja
Vlada treba učiti iz pogrešaka drugih država
Čelnik njemačke stranke CSU uči pobjede na izborima u Bavarskoj, a vođen novim dominantnim trendovima u njemačkoj politici, rekao je da Njemačkoj treba nova migracijska politika prema kojoj bi se zaustavilo nekontrolirano useljavanja ilegalnih migranata. Na pitanje treba li Hrvatska vlada preuzeti jedan takav model koji bi ograničio useljavanje ilegalnih migranata, Šterc je potvrdio da treba.
”Da, apsolutno, vlada treba krenuti s tim modelom. To je već bilo najavljivano 2015. godine, a sad je došlo do toga da se tome mora posvetiti ozbiljna pažnja i da će migracijska i demografska problematika općenito biti ključna problematika sutrašnje Europe”, rekao je Šterc.
Dva revitalizacijska modela
Do sada se pokazalo da su ilegalni migranti veći trošak za zemlje Europske unije nego što ona ima koristi od njih. Neki kažu da migranti pozitivno utječu na demografsku sliku Europe koja izumire no u praksi se stvari očituju drugačije. Najnoviji podaci pokazuju da EU možda kreće prema ozbiljnijem ograničenju useljavanja migranata. Hrvatska ima poražavajuću demografsku sliku, a odgovornost je najvećim dijelom na Hrvatskoj vladi, odnosno na njihovoj demografskoj politici.
Što vlada može i treba učiniti po pitanju poboljšanja demografske slike u Hrvatskoj Šterc je rekao da sasvim sigurno treba prihvatiti oba revitalizacijska modela: klasični model populacijske politike vezan za, između ostaloga, poticanje rađanja i plansku selektivnu i racionalnu imigraciju.
>Demograf Šterc upozorava na katastrofalne demografske podatke, poziva politiku da posluša znanstvenike
Treba postaviti poticajne modele povratka iseljeništva
Hrvatsku je pogodio i veliki iseljenički val, mahom mladih koji su nakon mukotrpnog školovanja i završenih studija ostali bez mogućnosti rada i napredovanja u struci, osuđeni na sezonske poslove i najniže pozicije u daleko nižoj stručnoj spremi od one koju su stekli svojim radom i obrazovanjem. Zbog činjenice da se njihov rad i kvalitete nisu cijenile u Hrvatskoj zbog korupcije, nepotizma i neposjedovanja članske iskaznice, bili su primorani promijeniti adresu svog boravišta (prebivališta) u nekoj od zemalja EU koje su onda prepoznale i cijenile njihov intelektualni potencijal.
Kako vratiti te mlade ljude u Hrvatsku ili što bolje iskoristiti činjenicu njihovog daljnjeg stručnog usavršavanja u inozemstvu Šterc je zaključio da je važno postaviti poticajne modele povratka iseljeništva.
”Mi imamo bogatstvo u iseljeništvu i stoga treba postaviti poticajne modele povratka iseljeništva. Taj model se mora temeljiti između ostaloga na investicijama hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku. To je model kojega moramo slijediti s obzirom da smo jedna od tri zemlje koja ima više stanovnika izvan Hrvatske nego u Hrvatskom državnom prostoru”, zaključio je Šterc.
>Stjepan Šterc: Plenkovićeva briga za demografsku obnovu je retorička
*Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tekst se nastavlja ispod oglasa
