U Hrvatskom saboru ovog će se tjedna pred zastupnicima naći Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. Radi se o prvom tako sveobuhvatnom dokumentu nakon usvajanja Nacionalne populacijske politike iz sada već davne 2006. godine. Glavni ciljevi nove demografske strategije su: izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade te uravnotežena mobilnost stanovništva. Za njenu provedbu u idućih deset godina predviđeno je više od 9,6 milijardi eura.
>Šterc: Hrvatska umjesto neuspjelih koncepata treba identitetsku imigraciju
Demografska katastrofa Hrvatske
Hrvatska se već više desetljeća bori s negativnim demografskim trenovima, koji su ulaskom u EU i odljevom stotina tisuća mahom mladih prema razvijenijim državama dodatno ubrzani. U razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio se za oko 400 000. Ako kao referentno razdoblje uzmemo godine 2021. i 1991. pad stanovništva doseže brojku od gotovo milijun ljudi.
Prema veličini demografskog pada u posljednjem desetljeću, Hrvatska je među pet najnepovoljnije pozicioniranih EU zemalja – uz Latviju, Litvu, Bugarsku i Rumunjsku.
Pad stanovništva nije jednako pogodio cijelu RH, najpogođenije su Slavonija i Lika: Vukovarsko-srijemska županija je u razdoblju od 2011.-2021. doživjela pad broja stanovnika od 20,3%.
>Cvrtila za Narod.hr: Hrvatska slijedi europsku politiku i potiče ilegalne migracije
Osim iseljavanja, uzrok smanjivanja broja stanovnika je sve veći jaz između broja umrlih i rođenih. Pri tome je broj umrlih na godišnjoj razini konstantan, a broj rođenih se iz godine u godinu smanjuje. Prošle je godine broj živorođene djece bio najmanji otkad postoje mjerenja, a rođeno je samo 32. 047 djece. Za usporedbu to je gotovo 2000 manje nego 2022. i 11. 000 manje nego 2000. godine.
Izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade
Prvi strateški cilj Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. jest izgraditi poticajno okruženje za obitelji i mlade. Ovaj se cilj nastoji postići osiguravanjem dostupnih i priuštivih usluga za skrb i obrazovanje djece kao i postojanjem modernih i fleksibilnih radnih aranžmana. Također, planira se povećanje financijskih naknada za obitelji s malodobnom djecom kao i osmišljavanje plana za priuštivo stanovanje.
Ova strategija navodi i jasne pokazatelje učinaka planiranih mjera. Primjerice kad bi se strategija pokazala uspješnom udio djece u ukupnom bi stanovništvu porastao s 14,3% (2021.) na 15% (2033.). Također, planira se snižavanje prosječne dobi napuštanja roditeljskog doma s 33,4 godine (2022.) na 29 godina starosti (2033.).
>Porazne brojke: U Hrvatskoj 2023. rođeno najmanje djece otkad postoje statistička mjerenja
Kako bi se cilj koji predviđa izgrađeno poticajno okruženje za obitelji i mlade postigao u strategiji se navode i konkretne mjere. Primjerice, povećat će se iznos i obuhvat financijskih potpora za obitelji koje uzdržavaju novorođenčad i malodobnu djecu i smanjit će se godišnji porez na dohodak za mlade, a planira se i bolja regulacija tržišta najamnih stanova u urbanim i turističkim područjima.
Uravnotežena mobilnost stanovništva
Postizanje uravnotežene mobilnosti stanovništva drugi je proklamirani strateški cilj Strategije demografske revitalizacije Hrvatske do 2033. To će se, tvrdi se u strategiji, postići fokusiranjem na povratne migracije hrvatskih državljana koji su odselili nakon ulaska u EU te suradnjom s pripadnicima hrvatske dijaspore i njihovim organizacijama. Također, planira se migracijska politika koja će doprinositi uravnoteženim migracijskim kretanjima u skladu s potrebama tržišta rada i poželjnog razvoja društva.
Pokazatelj uspješnosti ovog strateškog cilja, navodi se u strategiji, bit će povećanje udjela ruralnog stanovništva s 42% (2021.) na 45% (2033.).
>Baby boom u Zaboku: Što se krije iza ovog pozitivnog trenda?
Kako bi se ovaj strateški cilj ispunio strategija predviđa konkretne smjernice. Poticat će se uključivanje pripadnika dijaspore u gospodarske aktivnosti u RH, unaprijedit će se programi za reintegraciju povratnika, provest će se uspješna integracija i uključivanje u društvo svih kategorija migranata te će se senzibilizirati javnost o migrantima u svrhu prevencije diskriminacije rasizma i ksenofobije…
Zašto tek sad?
Termin donošenja ove strategije govori mnogo. Najobuhvatniji dokument o demografiji još od 2006. donosi se na samom kraju mandata kad su misli javnosti i političara već odavno u predizbornoj kampanji. To samo pokazuje da je ovaj gorući problem opstojnosti RH i Hrvata sadašnjoj Vladi zapravo drugorazredan i, očito je, služi za dobivanje političkih poena.
Nažalost, koliko god sveobuhvatna bila “Strategija demografske revitalizacije Hrvatske do 2033.” neće imati šanse za uspjeh bez koordiniranog djelovanja svih ministarstava i postavljanja ovog pitanja kao apsolutnog prioriteta buduće Vlade, ma kakve ona boje i kojeg predznaka bila.
