Još je jedanaest dana preostalo do zaključenja javnog poziva za deset sudaca Ustavnog suda, a u Sabor su već stigle prijave šestero kandidata koji žele na taj sud. Mandati su 7. lipnja, podsjetimo, istekli desetorici od ukupno 13 sudaca Ustavnog suda, a kako Sabor do tog roka nije izabrao nove suce, mandati su im privremeno produljeni za još šest mjeseci. Mandat nije istekao još samo trojici ustavnih sudaca: Goranu Selanecu, Mati Arloviću i predsjedniku tog suda Miroslavu Šeparoviću.
>Desetorici sudaca Ustavnog suda istekao je mandat: Izbor novih odvit će se političkom trgovinom
Među kandidatima Brkić i Ivanjek
Za aktualnu veliku smjenu ustavnih sudaca kandidature su do utorka 2. srpnja predali sljedeći kandidati: Branko Brkić, sadašnji sudac Ustavnog suda koji želi i drugi uzastopni mandat. Na Ustavni sud došao je u lipnju 2016. s mjesta suca Vrhovnog suda, a ne bude li reizabran, čeka ga njegovo ranije mjesto na Vrhovnom sudu.
Prijavu za Ustavni sud predao je i Davorin Ivanjek, bivši član Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. U Povjerenstvu je proveo dva uzastopna mandata, od 2013. do 2018., u vrijeme prve predsjednice Dalije Orešković, te od 2018. do početka 2023., u mandatu Nataše Novaković, kada je bio i njezin zamjenik predsjednice. Danas je odvjetnik.
Uz njih prijave za suce Ustavnog suda do danas je predalo još četvero široj javnosti manje poznatih pravnika: umirovljeni pravnik Marko Bonifačić, zatim Domagoj Sivrić koji je većinu radnog vijeka proveo u MORH-u i Ministarstvu branitelja, odvjetnik Marko Čičković i Marina Zagorec, bivša sudska savjetnica na Visokom upravnom sudu, danas službenica zagrebačkog Gradskog ureda za imovinsko-pravne odnose s doktoratom iz kaznenog prava.
>Ustavni sud RH: Većini sudaca danas završava mandat
Veliki interes na zagrebačkom Pravnom fakultetu
Za predstojeću veliku smjenu ustavnih sudaca velik je interes na zagrebačkom Pravnom fakultetu. U srijedu 3. srpnja fakultetsko vijeće odlučuje o potvrđivanju kandidatura čak šestero profesora tog fakulteta koji žele biti ustavni suci, a koji su dobili podršku svojih katedri. Prema neslužbenom izvoru Jutarnjeg lista, katedra za ustavno pravo podržala je kandidaturu profesorice Biljane Kostadinov, katedra za kazneno pravo izvanrednu profesoricu Martu Dragičević Prtenjača, katedra za upravno pravo Franu Staničića, a katedra za građansko procesno pravo profesora Alana Uzelca i profesoricu Aleksandru Maganić, dok je katedra za međunarodno pravo podržala profesora Davorina Lapaša.
Moguće je, međutim, da će kandidata s tog fakulteta do isteka roka za prijave biti još: voditeljica katedre za kazneno pravo Sunčana Roksandić rekla nam je da još nije donijela konačnu odluku hoće li se kandidirati. No ima i profesora koji smatraju da je kandidatura za Ustavni sud prvenstveno njihova odluka pa nisu niti tražili podršku svojih katedri, nego će se kandidirati sami.
>Koliko koštaju ustavni suci? Neki imaju veću plaću od Plenkovića i Milanovića
S osječkog, riječkog i splitskog pravnog fakulteta zasad nema naznaka o zainteresiranima za Ustavni sud
S ostala tri pravna fakulteta – osječkog, riječkog i splitskog – zasad nema naznaka o zainteresiranima za Ustavni sud. Sveučilišna profesorica ustavnog prava iz Rijeke Sanja Barić je rekla Jutarnjem listu da se nema namjeru kandidirati, i to iz osobnih razloga.
U pravničkim se krugovima neslužbeno može čuti kako o kandidaturi za Ustavni sud razmišlja i sudac i bivši predsjednik Vrhovnog suda Đuro Sessa. No za to nema službene potvrde.
Uz suca Branka Brkića, među 10 ustavnih sudaca bit će, prema svemu sudeći, još onih koji će se boriti za novi mandat. Neslužbeno se može čuti da bi se do 14. srpnja, kada istječe rok za prijave, za novi mandat mogli prijaviti i suci Lovorka Kušan i Andrej Abramović, koji su se u proteklih osam godina istaknuli pisanjem izdvojenih mišljenja.
>Raspudić: Ustavni sud treba ukinuti i ostvariti uštedu u proračunu
Sabor u svojoj dosadašnjoj praksi još nikad nije izabrao kandidata tri puta uzastopno
Mandati su istekli i bivšim SDP-ovcima na Ustavnom sudu, Josipu Leki i Ingrid Antičević Marinović, bivšem HDZ-ovu ministru Davorinu Mlakaru i odvjetniku Rajku Mlinariću. Kao i odvjetniku Miroslavu Šumanoviću te Snježani Bagić i Mariju Jelušiću. Zasad nema naznaka tko se među njima namjerava ponovno kandidirati za novi mandat, a Bagić i Jelušić već su odradili dva uzastopna mandata na Ustavnom sudu.
Iako nema zakonske prepreke da se ustavni suci natječu i za treći uzastopni mandat, Sabor u svojoj dosadašnjoj praksi još nikad nije na taj sud izabrao kandidata tri puta uzastopno. Pokušala je to 2016. bivša predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, ali je saborski Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav nakon intervjua eliminirao iz daljnje utrke.
>U svjetlu curenja informacija: Tko su suci Ustavnog suda, izabrani dogovorom HDZ-a i SDP-a?
Iz izbora sudaca isključeni zastupnici Mosta
Oporba od centra prema lijevo, dakle SDP, Možemo, IDS i male oporbene liberalne stranke, postigli su s HDZ-om načelni dogovor da u ovogodišnjoj velikoj smjeni ustavnih sudaca, nakon isteka roka za prijave, pet kandidata predloži lijevo-liberalna oporba, a pet vladajući.
>Raspudić: Ustavni sud je parapolitičko tijelo, treba ga ukinuti
Iz međustranačkih usuglašavanja, koja su pri izboru ustavnih sudaca neizbježna jer je za njihov izbor nužna dvotrećinska većina, bit će, prema svemu sudeći, isključeni zastupnici Mosta. Zastupnici platforme Možemo jasno poručuju da su između njih i Mosta zbog desne pozicije te stanke nepremostive svjetonazorske razlike. Iz Mosta pak tvrde da je aktualni javni poziv za Ustavni sud farsa jer vladajući i lijevo-liberalna oporba u njega biraju sebi odane suce. O izboru ustavnih sudaca Sabor će odlučivati na jesen, nakon ljetne stanke, prenosi Jutarnji list.
