Nakon održane sjednice Odbora za Ustav u srijedu, potvrđena su imena 10 ustavnih sudaca koja su rezultat dogovora između vladajućih i oporbe. O imenima bi se u Saboru trebalo glasati ovoga petka.
Još tijekom srpnja, bio je poznat dio imena kandidata za ovu laskavu poziciju. Od početne brojke od 33 kandidata, pokazalo se da ustavnim sucima želi postati njih čak 62. Bio je to konačan broj kandidata za USUD. Dio ustavnih sudaca predložili su vladajući, a dio oporba.
S oporbene strane u razgovorima su sudjelovali Arsen Bauk, Sandra Benčić i Peđa Grbin. Stavove vladajućih zastupali su Ivan Malenica, Ante Sanader i Krunoslav Katičić.
Dogovor je u konačnici ‘pao’ na 10 ‘izabranih’.
>Koje su političke preferencije budućih ustavnih sudaca?
Tko je koga predložio?
Vladajuća većina za suce u Ustavni sud predložila je Dražena Bošnjakovića (bivši ministar pravosuđa), Antu Galića (sudac Visokog upravnog suda), Rajka Mlinarića (ustavni sudac), Franu Staničića (profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu) i Miroslava Šumanovića (ustavni sudac).
Oporba je, pak, za suce predložila Andreja Abramovića (ustavni sudac), Biljanu Kostadinov (profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu), Lovorku Kušan (ustavna sutkinja), Mašu Marochini Zrinski (profesorica na riječkom Pravnom fakultetu), Sanju Bezbradicu Jelavić (odvjetnica).
Neka od ovih imena, zapravo, većina njih, od ranije je poznata javnosti. No, tko se krije iza imena o kojima će se glasati u petak?
Ustavni suci – odabir vladajućih
Dražen Bošnjaković bivši je ministar pravosuđa u HDZ-ovim vladama. Prilikom javnog saslušanja na saborskom Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, Bošnjaković se osvrnuo na slučaj Čavajda. Kazao je da Mirela Čavajda “nije to mogla obaviti kod nas”, nadovezujući se na liječnički prigovor savjesti.
“Osjećao sam se jadno kao građanin da to nitko ovdje nije mogao obaviti”, rekao je tom prilikom Bošnjaković. Dodao je da “nije normalno da toliki broj liječnika ima priziv savjesti”.
Ante Galić donedavni je predsjednik Visokog upravnog suda. Protiv njega je u aktualnim pregovorima bila Sandra Benčić. Kao razlog je navela Galićevo navodno druženje s Josipom Rimac”. Galić je svojevremeno o pobačaju iskazao stav da je to kompleksno pitanje čiji odgovor iziskuje multidisciplinaran tim stručnjaka. No, smatra da ga treba “riješiti zakonom”.
Rajko Mlinarić sudac je Ustavnog suda koji ide po još jedan mandat. Mlinarić je u travnju 2022. godine imao izdvojeno mišljenje glede odluke USUD-a kojom je prihvatio ustavnu tužbu novinara Jutarnjeg lista Ante Tomića te ukinuo pravomoćnu presudu kojom je Tomić bio dužan dr. sc. Zlatku Hasanbegoviću zbog nanošenja duševnih boli isplatiti odštetu.
Frane Staničić s Pravnog fakulteta u Zagrebu (Katedra za Upravno pravo) široj je javnosti poznat po pojašnjenjima pravnih dubioza oko slučaja posvojenja iz Konga. Svojevremeno je i komentirao potez Tomaševićevog ukidanja mjere roditelj – odgojitelj ističući kako Grad Zagreb nije ponudio nikakve kompenzacijske mjere.
Miroslav Šumanović višegodišnji je ustavni sudac koji nerijetko ima posve drukčije mišljenje od većine sudaca USUD-a. U lipnju ove godine, Šumanović je priložio izdvojeno mišljenje oko prijedloga udruge U ime obitelji. Naime, Ustavni sud donio je političku odluku i odbio prijedlog udruge U ime obitelji te nije htio pokrenuti postupak ocjene suglasnosti sa zakonom i Ustavom Republike Hrvatske Pravilnika o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanja uvjeta i pretpostavki za ”promjenu spola” i/ili života u drugom rodnom identitetu te ocjenu ustavnosti Zakona o maticama. Isto je USUD presudio i 2021. Sudac Miroslav Šumanović i 2021. i ove godine nije se složio s većinom kolega.
Ustavni suci – odabir oporbe
Andrej Abramović i Lovorka Kušan iskazali su se na pitanju je li predsjednik RH Zoran Milanović kršio Ustav kada se s pozicije predsjednika Republike kandidirao za premijera. Andrej Abramović bio je protiv mišljenja da je Milanović kršio Ustav. Lovorka Kušan napustila je tada prostoriju i nije sudjelovala na glasovanju.
Ustavni sud donio je 2. ožujka 2017. godine odluku kojom je obvezao Hrvatski sabor da u roku dvije godine donese novi Zakon o pobačaju. No, on do danas nije donesen. Na pitanje treba li se Ustavni sud oko toga dodatno uključiti, na primjer upozorenjem, Biljana Kostadinov ironično je istaknula da je normalno da nisu išli s tim uoči parlamentarnih izbora. Kostadinov je inače predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Maša Marochini Zrinski s riječkog je Pravnog fakulteta (Katedra za teoriju prava i države, filozofiju prava, ljudska prava i javnu politiku). Ova je ustavna sutkinja sudjelovala na predstavljanju Vodiča za prijavitelje nepravilnosti u organizaciji pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter.
Sanja Bezbradica Jelavić pravnica je i odvjetnica koja je u travnju 2022. dobila titulu Zagrepčanke godine. Bezbradica Jelavić svojevremeno je bila odvjetnica gay para Šegota – Kožić. Oni su, zahvaljujući spornoj odluci Ustavnog suda, prvi homoseksualni par u Hrvatskoj koji je udomio dijete.
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.