U centru javnosti ovih su se dana našli i suci Ustavnog suda koji su predsjednika Zorana Milanovića upozorili da ne smije biti u kampanji za parlamentarne izbore dok je na dužnosti. On im nije ostao dužan pa ih je okarakterizirao kao nepoznate ljude “koji prijete političkim strankama za koje su milijuni glasali”. No, činjenica je da su suci USUD-a ljudi izabrani političkom trgovinom HDZ-a i SDP-a, a mnogi od njih imaju veću plaću od premijera i predsjednika.
Ustavni sud 18. ožujka objavio je da Zoran Milanović ne može biti kandidat na parlamentarnim izborima na listi bilo koje stranke dok je predsjednik države. Ako to želi, mora dati ostavku na mjestu predsjednika RH. Od 11 sudaca, 9 je glasalo za ovu odluku. Suci Andrej Abramović i sutkinja Ingrid Antičević Marinović bili su protiv. Lovorka Kušan i Goran Selanec napustili su prostoriju i nisu sudjelovali na glasovanju. Zanimljivo je da je svih četvero sudaca koji nisu podržali odluku za upozorenje Milanoviću izabrani “iz kvote SDP-a”.
Možda će vas zanimati
'Razumni' vremenski rok?! Koja je svrha Ustavnog suda kojem treba desetljeće ili čak četvrt stoljeća za odluke?
Rješenje se čekalo gotovo čitavo desetljeće
>Ustavni sud: Milanović kao predsjednik ne može na parlamentarne izbore!
Tko ima veću plaću od premijera i predsjednika?
Iako odluke često donose po “političkom ključu”, ustavni suci za to su dobro plaćeni. Mnogi od njih imaju i veću neto plaću od premijera Andreja Plenkovića, čija su primanja 3262,83 eura, i od predsjednika Zorana Milanovića koji ima 3587,79 eura.
>Milanović izvrijeđao ustavne suce: Spominjao glodavce, crne slavonske svinje…
Plaća predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića iznosi 4111,88 eura na mjesec. Prema imovinskoj kartici vidljivo je da Šeparović ima i bogatu imovinu: četiri stana u Zagrebu, vikendice u Svetoj Ani i Blatu, apartman u Turnju. Nasljedstvom je dobio i nekoliko livada i šuma u Vignju i Blatu, a ima i po dva vinograda i voćnjaka. No, možda se najviše ističe kolekcija pištolja: Crvena zastava 9 mm, FM 90 i HS.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Možda će vas zanimati
Ustavni sud 2024. dobiva 10 novih sudaca: Oni će opet biti rezultat političke trgovine najvećih stranaka
Ustavni sud je zasebna grana vlasti u RH. On odlučuje o mnogim bitnim stvarima za državu: sukobu nadležnosti, ustavnosti zakona…
Veću neto plaću od Milanovića imaju Snježana Bagić, 3795,00 eura, i njegova bivša stranačka kolegica Ingrid Antičević Marinović, 3728,16 eura. Od premijera veću neto plaću ima većina sudaca. Osim Bagić i Antičević Marinović to su: Mato Arlović – 3498,49 eura; Andrej Abramović – 3306,38 eura; Miroslav Šumanović – 3506,77 eura; Branko Brkić – 3458,85; Josip Leko – 3458,85; Rajko Mlinarić – 3449,56 eura; Mario Jelušić – 3361,82 eura. Manju plaću od Plenkovića imaju: Goran Selanec – 3255,54 eura, Davorin Mlakar – 3044,53 eura i Lovorka Kušan – 3013,60 eura.
Ustavni suci i politički ključ
Treba podsjetiti da Ustavni sud nije baš nepristrano tijelo, što se pokazalo više puta. Ustavni suci biraju se zapravo političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a. Bira ih Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, što zahtijeva dogovor uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP-a i HDZ-a. To znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Možda će vas zanimati
Ustavni sud kao političko tijelo: Ovo su suci koji nisu glasali protiv Milanovića
Ustavni suci biraju se zapravo političkom trgovinom i dogovorom ponajprije HDZ-a i SDP-a
Pa su tako “kvote” HDZ-a izabrani Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić. Iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Goran Selanec. Još tri ustavna suca izabrana su u listopadu 2017. dogovorom HDZ-a i SDP-a: Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović.
>Ustavni sud objavio izdvojena mišljenja sudaca sa sjednice o Milanoviću
Kako god izabrani, ustavni suci imaju veliku moć u donošenju odluka o najosjetljivijim pitanjima u zemlji. Između ostalog, odlučuje o ustavnosti zakona, odlučuje povodom ustavnih tužbi, odlučuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad. Primarno, Ustavni sud arbitrira u sukobima nadležnosti između triju konvencionalnih grana vlasti: zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
