Hrvatska je među zemljama s najgorim demografskim pokazateljima u Europi i jedna od onih koje relativno mirno gledaju vlastiti demografski potop. No, unatoč katastrofičnim predikcijama, postoje primjeri gdje krivulja negativnih demografskih trendova može i izmijeniti putanju. Koji je recept za to?
Državni zavod za statistiku prije nekoliko mjeseci potvrdio je da se u 2022. rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina. Rođeno je 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem u jednoj se godini stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.
Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – imala su veći broj rođene djece od broja preminulih.
Izrazita depopulacija
“Izrazita depopulacija zabilježena popisom stanovništva 2021. godine u visini 413.056 osoba ili 9,64 posto ukupne populacije, uvjetovana je iseljavanjem i prirodnim padom u okvirnom odnosu 56 prema 44 posto”, naglasio je demograf Stjepan Šterc.
>Demograf Šterc upozorava na katastrofalne demografske podatke, poziva politiku da posluša znanstvenike
“Prirodni nestanak hrvatske domicilne populacije s takvim relativnim udjelom u ukupnoj depopulaciji i s apsolutnim vrijednostima u desetgodišnjem među popisnom razdoblju na razini oko 170.000 osoba, nedvojbeno je demografski potop u slobodi s posljedicama u budućnosti kojih još uvijek nismo svjesni”, upozorio je Šterc.
Nadalje, najnovija istraživanja pokazuju da Hrvatska postaje jedna od zemalja Europske unije s najvećim udjelom stanovnika rođenih u inozemstvu.
Za sedam godina u Hrvatskoj će živjeti 400-500 tisuća stranih radnika i oni će činiti četvrtinu radne snage u zemlji. Upravo se toliko Hrvata od ulaska u EU iselilo iz naše zemlje. Hrvati odlaze, stranci dolaze. Kako to nazvati – pita se, piše Davor Dijanović, nudeći odgovor kako je riječ o klasičnoj zamjeni stanovništva.
Šterc: Pristup demografskim izazovima ograničen na tehničke mjere
Šterc pak upozorava da se pristup demografskim izazovima u Hrvatskoj ograničava na tehničke demografske mjere poput dječjih doplataka i porodiljnih naknada, a ne poduzimaju se strateške odluke koje se tiču demografske problematike, pogotovo usmjeravanja poreznog sustava u demografsku i migracijsku politiku.
Pred Božić je održana sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju Hrvatske. Njome je predsjedao predsjednik Vlade Andrej Plenković i, u donekle svečanom tonu koji sugerira brigu Vlade za demografsku problematiku, istaknuto je da je riječ o 8. po redu sjednici toga tijela.
>Održana 8. sjednica Vijeća za demografsku revitalizaciju RH; Pokos: Zadani su samo strateški ciljevi bez konkretnih mjera
Plenković je pritom naglasio kako je tema demografske revitalizacije glavni prioritet hrvatskog naroda, hrvatskog društva, ali i svih politika i institucija u godinama koje su pred nama.
Uz brojne ministre, na sjednici je sudjelovala i potpredsjednica Europske komisije i povjerenica za demografiju Dubravka Šuica.
Hrvatskoj Vladi, čini se, najvažnije je napomenuti da i drugi imaju slične probleme
No, jasnije od prioriteta koje je spomenuo Plenković, na sjednici je naglašena činjenica da i druge europske zemlje imaju slične probleme.
Dio zemalja Europske unije, među njima je i Hrvatska, te probleme pokušava djelomično riješiti useljavanjem. Prvenstveno je riječ o stranim radnicima, rečeno na sjednici.
Naglašeno je kako su u Hrvatskoj na snazi i brojne mjere usmjerene prema mladima i prema obiteljima.
Među njima je i ta da svi mladi do 30 godina dobivaju povrat poreza. Također, jedna od najnovijih mjera, najavljena nedavno u jeku priprema za izbore, jest i ona da će majke za svako rođeno dijete prije odlaska u mirovinu dobiti još godinu dana radnog staža.
Nacionalna razvojna strategija općenita i nejasna
Dio je to Nacionalne razvojne strategije, za koju stručnjaci naglašavaju da i nije neka strategija jer ne samo da ne pokazuje rezultate, nego ne uzima u obzir ni ni neke temeljne pokazatelje.
Vlada i Vijeće za demografsku revitalizaciju mudro zaključuju da demografska obnova neće biti lak posao, drugim riječima, da se od njihove politike ne treba puno očekivati.
Pritom ne bi bilo točno tvrditi da Vlada ne poduzima određene mjere u cilju demografske obnove, ali niti su učinkovite niti su dovoljne.
>Demograf Strmota na okruglom stolu: Situacija je katastrofalna. Neprovođenje nikakve politike, isto je politika
“Ne možemo reći da obiteljskih mjera u Hrvatskoj nema, ali one su jako spore, nedovoljne i nisu u skladu s trenutkom i s razinom problematike i krize koju imamo”, izjavio je nedavno profesor na Katedri za socijalnu politiku Pravnog fakulteta u Zagrebu Zdenko Babić.
“Prošle godine rođeno je manje od 34.000 djece, nama rapidno pada broj djece. Nikome nije jasno zašto je dječji doplatak još uvijek na razini 2007. godine, nismo vidjeli evaluaciju APN-a, trebaju nam puno sustavnije mjere stambene politike”, pojasnio je Babić.
Jedino Bugarska u EU ima niži dječji doplatak
Babić napominje kako u EU jedino Bugarska ima niži iznos dječjeg doplatka od Hrvatske.
Demograf Stjepan Šterc poziva na prihvaćanje dvaju revitalizacijskih modela: klasični model populacijske politike vezan za, između ostaloga, poticanje rađanja i plansku selektivnu i racionalnu imigraciju.
>Prof. dr. Zdenko Babić za Narod.hr analizira Vladine mjere: One su dobrodošle, ali neće imati značajan učinak na inflaciju
”Mi imamo bogatstvo u iseljeništvu i stoga treba postaviti poticajne modele povratka iseljeništva. Taj model se mora temeljiti između ostaloga na investicijama hrvatskog iseljeništva u Hrvatsku. To je model kojega moramo slijediti s obzirom da smo jedna od tri zemlje koja ima više stanovnika izvan Hrvatske nego u Hrvatskom državnom prostoru”, smatra Šterc.
“Vi morate naprosto slijediti irski model koja ima najviše iseljenog stanovništva u kojoj je povratak u Irsku kretao kroz investicije Iraca u Irsku. To je samo jedna odluka. Nama treba samo politička volja i razum”, naglašava Šterc.
Podsjetio je da po procjenama u svijetu ima četiri milijuna osoba s nekim oblikom hrvatskog identiteta i da je to jako veliko hrvatsko bogatstvo.
>Dr. Šterc: Vlada treba ograničiti useljavanje ilegalnih migranata
“Ne samo demografsko, već i akademsko, financijski, investicijski posebno”, kaže Šterc i naglašava da 5,5 milijardi financijskih doznaka, skoro 20 posto državnog proračuna uplaćuje dijaspora svojim obiteljima što je 7,5 posto više BDP-a od onog što nam donese turizam.
‘Nevjerojatni potencijal’ hrvatskog iseljeništva
“To je nevjerojatni potencijal. I ako nekom nije jasno kako usmjeriti gospodarski razvoj Hrvatske, ne znam što bi između ostalog onda rekao”, zaključuje Šterc.
Do 2050. četvrtina građana Hrvatske bit će stranci, a prema predviđanjima, čak polovina njih bit će samci.
Nadalje, Hrvatsku je zahvatila prava demografska zima, jer je gotovo tri četvrtine njezinih kućanstava bez djece.
Demograf Anđelko Akrap naglašava kako Hrvatska spada u skupinu nekoliko zemalja, “mislim da smo među 7 njih u svijetu koji su demografski najugroženije. To su projekcije od Ujedinjenih naroda. Takvim trendovima i uz smanjeno iseljavanje do 2050. će 30% odnosno svaka treća osoba biti starija od 65 godina”.
>Borba s depopulacijom: Hoće li biti povećanja rodiljske naknade i dječjeg doplatka?
Povrh toga, još jedan demograf, Tado Jurić, nedavno je predočio podatak da se od 2000. godine do danas udvostručio broj razvoda. “Od zadnjeg popisa 5 posto je manje sklopljenih brakova”, rekao je Jurić.
Ideologija liberalizma u pozadini demografskog pada
On smatra da se u pozadini demografskog pada krije ideologija liberalizma, koja uništava tradicionalne vrijednosti i u prvi plan stavlja prioritete protivne razvitku zdrave strukture društva.
Hrvatska, čini se, slijedi europske trendove u pogledu nepoduzimanja sustavnih mjera revitalizacije društva. Točnije, te se mjere uglavnom svode na popunjavanje tržišta rada, a najjednostavnije ga je popuniti jeftinom radnom snagom iz inozemstva.
>Okrugli stol o demografiji: Što treba napraviti da preokrenemo rekordno niske trendove?
Primjer za to su Njemačka, Švedska, Nizozemska i još neke europske zemlje koje su svoju demografsku politiku svele uglavnom na dovođenje migranata.
S druge strane, neke zemlje, poput Poljske i Mađarske, već godinama sustavno rade na strukturnim pretpostavkama za revitalizaciju društva. Točnije, u Poljskoj je to bio slučaj do nedavnih izbora.
Poljska iskorijenila dječje siromaštvo
Poljska je slijedila politiku zaštite obitelji na svim razinama i ravnomjerni razvoj društva, što bi se gubitkom većine stranke Pravda i pravo (PiS) moglo radikalno promijeniti.
PiS je uoči izbora, na kojima je izgubio, bio najavio da će povećati subvencije za svako dijete do 18 godina s 500 na 800 zlota. Stranka nije došla u priliku ispuniti to obećanje, ali ispunila je ona ranija. Prije nekoliko godina uvela je subvenciju od 500 zlota. Hrvatski novinar s poljskom adresom Goran Andrijanić tvrdi da je ta odluka vjerojatno “jedno od najvažnijih postignuća dvaju mandata PiS-a”.
Poljska je time praktički iskorijenila dječje siromaštvo, naglašuje Andrijanić.
>Socijalna politika kao prioritet: Kako Poljska nastoji svojim građanima omogućiti život u dostojanstvu?
Poljska se u mandatu PiS-a dosljedno držala politike očuvanja tradicionalnih vrijednosti i zaštite struktura poljskog društva. Zabranjen je i pobačaj, a poljski je parlament u studenome 2017. donio i zakon o postupnom ograničavanju rada nedjeljom.
Mađarski akcijski plan za zaštitu obitelji
Mađarska se također odlučila za akcijski plan za zaštitu obitelji. Prema riječima predsjednika mađarske vlade Viktora Orbána, plan ima za cilj stvoriti mogućnosti u zemlji u kojoj su mladi parovi izrazili želju za više djece i izgraditi sustav podrške odvajajući 4,8 posto BDP-a za potporu obiteljima i poticanje rađanja.
Tim se planom Mađarska može pohvaliti jednim od najizdašnijih sustava potpore obitelji u Europi, trošeći gotovo dva puta više na potporu obitelji od prosjeka OECD-a.
Nova obiteljska politika mađarske vlade, koja je stupila na snagu 1. srpnja 2019. uključuje povlaštene zajmove za mlade bračne parove, subvenciju za kupnju automobila i dodatne zajmove za velike obitelji, oslobađanje od poreza za majke s više djece, veliko povećanje prostora u vrtićima kao i subvencionirani roditeljski dopust za bake i djedove.
Ni Mađarska nije pošteđena trendova u Europi, ali je preuzela inicijativu kako bi im se suprotstavila u svojoj zemlji, naglasila je mađarska predsjednica Katalin Novák.
>Mađarska predsjednica Novák: Ni jedna europska zemlja nema samoodrživu stopu nataliteta
“Manjak djece nije samo mađarski fenomen, svugdje je isto u takozvanom razvijenom zapadnom svijetu. Ako se samo osvrnemo na činjenicu da danas u Europi ne postoji ni jedna zemlja koja ima dovoljno djece da uopće održi svoje stanovništvo – to znači da ne možemo govoriti o demografskom rastu – onda možemo vidjeti koliki je to problem”, izjavila je nedavno Novák.
Demografski izazov ozbiljniji od klimatske krize
Složila se s tvrdnjom Elona Muska da je demografski izazov ozbiljniji od klimatske krize. “Sklona sam to prihvatiti kao istinu. To je problem za Europu u cjelini i doista za zapadni svijet u cjelini”, rekla je.
Novák, bivša mađarska ministrica obitelji, smatra da, unatoč činjenici da su konzervativne vlade na čelu s Viktorom Orbánom od 2010. ostvarile veliki napredak u promicanju rađanja, to još uvijek nije dovoljno da se preokrene negativan trend.
Mađarski model primijenile su i druge zemlje članice EU, kao što su Poljska, Italija, Latvija i Rumunjska.
U SAD-u je primjerice jako cijenjen mađarski model odricanja od studentskog kredita koji se u Mađarskoj veže uz rođenje djeteta. Čak su i zemlje Dalekog istoka pokazale interes za usvajanjem nekih od njih.
U mađarskoj obiteljskoj politici posebno mjesto pripada ženi. Mađarska obiteljska politika ne bavi se marginalnim feminističkim problemima, ona naprotiv stavlja naglasak na konkretne potrebe.
Mađarska vlast dostojanstveno pristupa ulozi žene kao djevojke, majke, ali i kao bake, cijeneći tako njezinu životnu ulogu u svim periodima života.
Zaokret u demografskoj politici u Mađarskoj
2010. godina za Mađarsku je bila prijelomna godina jer se tada dogodio zaokret u demografskoj politici, odnosno u politici usmjerenoj prema obitelji. Upravo te 2010. godine Mađarska je za bilježila najniži broj brakova i želje za rađanjem djece, stoga je zaokret u demografskoj politici bio neophodan.
“Ta godina je bila početak desetljeća u kojem su obitelji postale najvažnije bogatstvo nacije”, rekla je Tünde Fűrész, predsjednica Instituta za demografiju i obitelj Maria Kopp.
Do 2017. godine stopa plodnosti porasla je za 20 posto, a broj vjenčanja za 40 posto. Taj trend se nastavio tako da je 2021. godine stopa plodnosti bila čak 30 posto viša, a broj sklopljenih brakova udvostručen je u odnosu na 2010. godinu.
>Mađarska plaća bakama i djedovima čuvanje unuka – zašto to nema Hrvatska?
Tako je Mađarska skočila na treće mjesto zemalja članica EU s pozitivnim demografskim rastom.
Mađarskim obiteljima omogućena je stabilnost. Velika važnost pridaje se poticaju rađanja i kvalitetnog odgoja djece, dok rezanje obiteljskih subvencija u Mađarskoj nije na dnevnom redu.
Zahvaljujući demografskim mjerama, Mađarska ima 200.000 više djece
Mađarska vlada svake godine uvodi nove mjere potpore obitelji, čak i u teškim razdobljima. Zahvaljujući ovom kontinuiranom širenju obiteljske politike, u prošlom desetljeću u Mađarskoj je rođeno 200.000 djece više nego što bi bilo da je politika ostala ista kao 2010.
Najnoviji podaci popisa jasno pokazuju da se smanjio broj Mađara u dvadesetim i tridesetim godinama, odnosno u fertilnoj dobi, ali se nije promijenio broj djece do 14 godina.
Mađarska obiteljska politika pomaže onima koji rade i odgajaju djecu da budu financijski u boljoj situaciji od drugih. Stoga je velik broj mjera usmjeren na usklađivanje posla i obitelji, s posebnim naglaskom na potporu i davanje prednosti majkama.
Među najpopularnijim mjerama je subvencija za bebu koju je od uvođenja 2019. godine iskoristilo više od 210.000 obitelji.
Zahvaljujući programu subvencioniranja obiteljskog stanovanja, svaka peta obitelj s djecom mogla bi useliti u novi dom, a jedna od četiri bi mogla obnoviti svoj dom.
Irska kao primjer uspješne demografske politike
Mnogi stručnjaci ističu irski model kao primjer uspješne demografske politike. Međutim, Irska je doživjela demografski rast u specifičnim okolnostima i ranije nego što su se pojavili aktualni izazovi u Europi.
No, impresivno je da je Irska u šezdesetak godina, od 1960. do 2022, gotovo udvostručila broj stanovnika, s 2,83 milijuna na 5,13 milijuna. Točnije riječ je o porastu od 81,3 posto.
>Dr. sc. Tado Jurić: ‘Kojim strankama odgovara iseljavanje?’
Najveći rast populacije u Irskoj dogodio se 2007. godine, za 2,93 posto. Rast se dogodio zahvaljujući ponajprije useljavanju. Useljenici u Irsku dolazili su ponajviše iz Poljske i baltičkih država, zatim iz Kine, Filipina i Nigerije.
Početkom stoljeća krenuo je veliki val useljavanja u Irsku iz drugih dijelova Europe, posebice zahvaljujući velikim poreznim olakšicama za inozemna poduzeća i radnike. To je rezultiralo selidbom mnogih poduzeća iz kontinentalnog dijela Europe u Irsku i odgovarajućim priljevom radne snage.
Valja također napomenuti da Irska bilježi i visoku stopu nataliteta i odgovarajući pozitivni prirodni prirast.
Hrvatska drži ključ europskog demografskog razvitka, ali nema rješenja
Kad je riječ o Hrvatskoj, ovdje se još ne naziru sustavne i učinkovite demografske mjere. Pritom Hrvatska ima važan mehanizam za njihovo oblikovanje. Hrvatska u Europskoj uniji na neki način drži “ključeve” demografskog razvitka. Povjerenica Europske komisije za demokraciju i demografiju dolazi upravo iz Hrvatske, zove se Dubravka Šuica. Ali nije potpuno jasno što ona zapravo radi.
Šuica je nedavno dala vlastiti doprinos rješenju demografskih problema u svojoj domovini, samo što njegovi rezultati još nisu vidljivi. Šuica je u prosincu, nekoliko dana prije spomenute sjednice Vijeća za demografsku revitalizaciju, organizirala u Zagrebu konferenciju o demografiji.
Konferencija je održana pod nazivom “Demografske promjene u Europi: Europska komisija ima praktična rješenja!”
>Davor Dijanović: Hrvatska stari, politika upozorava ali ne nudi rješenja
Na konferenciji su zaista spomenuta praktična rješenja, ali teško ih se dovesti u vezu s demografskim izazovima. Primjerice, Šuica je među mjerama za demografski razvoj spomenula i “zelenu tranziciju” koja je jedan od prioriteta Europske komisije.
“Zelena tranzicija” teško da će dovesti do rađanja više djece. Kako ne bi ispalo da nema nikakvog rješenja, glavna europska demografska dužnosnica u Zagrebu je imenovala primarne demografske teme. To su obitelj, roditelji, mladi, stariji i međugeneracijska solidarnost. Što to konkretno znači, Šuica nije rekla. Ali je spomenula i dodatnu mjeru: legalne migracije.
Europska unija, uzgred, ne uspijeva izići na kraj ni s ilegalnim imigracijama. A kad s najviše razine kao izlaz iz demografskih nevolja nudi legalne migracije, jasno je kamo vodi njezina politika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
