Socijalna politika kao prioritet: Kako Poljska nastoji svojim građanima omogućiti život u dostojanstvu?

Najava poljske vladajuće stranke da će dodatno povećati dječji doplatak pokazatelj je koliko je socijalna politika važna u strategiji poljske vlade.

Uoči parlamentarnih izbora u Poljskoj koji će se održati ove jeseni, vladajuća stranka Pravo i pravda (Prawo i Sprawiedliwość – PiS) nedavno je objavila svoj izborni program koji sadrži i najavu o povećanju subvencija za svako dijete do 18 godina s 500 na 800 zlota.

>Poljski ministar obrazovanja: Poljska će ili biti kršćanska ili će prestati postojati – Moramo biti spremni djelovati kao kontrarevolucionari

Najava podsjeća na program “500+“ iz predizbornog programa stranke uoči izbora 2019., koji je nakon izbora postao simbol nove socijalne politike u Poljskoj. Sukladno tome, roditelji za svako dijete do 18 godina mjesečno dobivaju 500 zlota, preračunato oko 110 eura. Takav dječji doplatak u Poljskoj u prosjeku odgovara povećanju plaće za deset posto. Prema nekim analizama, od njegova uvođenja krajnje siromaštvo u Poljskoj smanjilo se za gotovo petinu.

Jačanje mjera socijalne zaštite

PiS je nakon dolaska na vlast donio pojačao mjere socijalne zaštite, uz povećani dječji doplatak povećane su i državne mirovine i najniže plaće, a snižena je dobna granica za odlazak u mirovinu.

Nastojeći ispraviti zapostavljenu socijalnu politiku, PiS je nakon dolaska na vlast dosljedno provodio mjere socijalne podrške najslabijima. Unatoč nepovoljnim okolnostima socijalne politike, kao što je primjerice slabost sustava pomoći nezaposlenima, stalna socijalna pomoć usmjerena najslabijima pokazuje se kao važna poluga u popravljanju socijalne slike poljskog društva. Dječji doplatak pritom pruža dodatnu sigurnost.

Stalna pomoć dodatak je prihodima osoba koje su zbog starosti ili invalidnosti trajno radno nesposobne. Socijalna pomoć u Poljskoj dijeli se na novčanu pomoć i pomoć u određenim nenovčanim uslugama na koju imaju pravo osobe u teškim životnim prilikama. Njezina temeljna svrha predstavlja podršku pojedincima i obiteljima u prevladavanju teških situacija, s ciljem ponovnog omogućavanja samostalnog života u dostojanstvu. Cilj je također motivacija pojedinca za rad i ponovnu integraciju u društvo.

>Pronatalitetne mjere poljske vlade uzrokovale baby boom!

Kritičari napominju da je upravo život u dostojanstvu, kad je riječ o socijalnim prilikama, povezan s velikim izazovima. Primjerice, prema nekim izvorima troškovi života u gradovima poput Varšave višestruko su veći od naknade za nezaposlene, koja se ionako isplaćuje samo nekoliko mjeseci i tijekom toga roka se smanjuje.

No složenost socijalne politike izazov je za svaku državu, pa tako i za Poljsku. Ona je kao i druge postkomunističke zemlje dugo patila od posljedica tranzicije, divljeg kapitalizma, slabih gospodarskih aktivnosti i nezaposlenosti. Mimo najnovijih trendova i strategija u gospodarskoj politici, PiS je odlučio socijalnu politiku staviti u središte svoga programa, nastojeći tako zaštititi najslabije i smanjiti socijalne razlike. U tome, čini se, uspijeva.

Struktura socijalne pomoći

Mjere socijalne pomoći u Poljskoj nisu vezane uz obvezu davanja, odnosno korisniku socijalne pomoći nije potrebno dokazivati da je plaćao socijalno osiguranje. Socijalna pomoć na raspolaganju je osobama i obiteljima čiji prihodi ne prelaze određeni prag.
Socijalna pomoć obuhvaća stalnu novčanu pomoć pojedincima i obiteljima u teškim prilikama, primjerice u slučaju siromaštva, beskućništva, nasilja u obitelji i smrti roditelja, kao i pomoć onima koje je sudbina dovela u teško stanje ili kod prirodnih nepogoda.

Pravo na socijalnu pomoć imaju osobe i obitelji čiji neto prihodi kod samaca ne prelaze 701 zlotu mjesečno, a kod obitelji prihodi svakog člana 528 zlota na temelju zbroja neto prihoda svih članova. Vijeće lokalne zajednice može povisiti tu granicu, vremenski ograničeno i s određenom svrhom.

Osim stalne pomoći, novčana pomoć obuhvaća i privremenu pomoć za osobe i obitelji bez prihoda ili s niskim prihodima ili nedovoljnim novčanim zalihama, uključujući i pomoć za nezaposlene. Zatim jednokratnu pomoć u posebnim prilikama, primjerice za lijekove ili ogrjev, pomoć u svrhu gospodarskog osamostaljenja i izobrazbe, troškove učenja poljskog jezika za strance i dodatnu pomoć za roditelje s četvero ili više djece.

Najveći i najmanji iznosi

Najviši iznos lstalne socijalne pomoći je 701 zlotu mjesečno, što odgovara granici prava na pomoć. Najniži iznos je 30 zlota mjesečno, a najniži iznos privremene pomoći je 20 zlota. Ako su roditelji u mirovini, a ona je niža od zakonski donje granice od 1.250 zlota, država dodaje iznos kako bi se dosegla ta granica.

Primatelji socijalne pomoći imaju pravo i na besplatni prijevoz u gradskom i prigradskom prometu, doprinos za zdravstveno i socijalno osiguranje, pogrebne troškove, stručne savjete i socijalno savjetovanje. Beskućnici imaju pravo na prenoćište, prehranu i nužnu odjeću, asistenciju kod posebnih potreba, prema potrebi boravak u socijalnim skloništima. Mjere uključuju i podmirenje troškova obrazovanja uključujući i školske udžbenike i na obiteljsko savjetovanje i terapiju.

Dodatnu roditeljsku naknadu primaju majke i samohrani očevi s četvero ili više djece. Također, dodatna roditeljska naknada može se na zahtjev odobriti u slučaju nedovoljnih primanja i majkama i očevima starijima od 60 odnosno 65 godina s najmanje četvero djece. Dodjela socijalne pomoći u nadležnosti je države i mjesne uprave, u suradnji sa socijalnim službama, Crkvom, zakladama društvenim skupinama.

Izazovi gospodarske i socijalne politike

Poljska sa svojih četrdeset milijuna žitelja ima BDP po glavi stanovnika u visini od 17.310 eura, među najnižima u Europi, nešto više od Hrvatske i znatno niži od prosjeka EU, koji iznosi 35.220 eura. U takvim okolnostima, gospodarska i socijalna politika predstavljaju središnje izazove za državu.

Poljsko gospodarstvo posljednjih godina raste, nezaposlenost se smanjuje, čak se govori i o trendu povratka iseljenika. Mjere socijalne politike pritom su uvijek dvosjekli mač, kod jačanja mjera socijalne zaštite najprije se govori o mogućim negativnim posljedicama po gospodarstvo.

Takav je slučaj bio i 2015. u Poljskoj, kad su ekonomski analitičari upozoravali da bi socijalne mjere što ih je najavljivao PiS, posebice program “500+“ dječjeg doplatka mogao izazvati gospodarsku nestabilnost. To se nije dogodilo, poljsko gospodarstvo raste. Pritom valja napomenuti da program dječjeg doplatka iznosi samo jedan posto poljskog BDP-a.

Ispunjena predizborna obećanja

PiS je u središte svoga programa stavio upravo socijalnu politiku igrajući pritom, zasad uspješno, na kartu napretka gospodarstva. Valja napomenuti da je u dosadašnjim godinama dosljedno provodio svoja izborna obećanja, a među njima popravljanje zapostavljene socijalne politike predstavlja prioritet.

Na ranijim izborima PiS je uz dječji doplatak “500+“ najavljivao i uvođenje satnica kod usluga, brži rast minimalnih plaća u odnosu na prosječnu plaću, obustavu podizanja dobne granice za odlazak u mirovinu, trinaestu mirovinu i smanjenje mirovina pripadnicima represivnog komunističkog aparata. Ta je obećanja i ispunio, a sada s podizanjem visine dječjeg doplatka na 800 zlota najavljuje nove zahvate u cilju poboljšanja socijalne slike društva.

>Dijanović: Kad se vratimo pravim vrijednostima i demografija će doći u kategoriju rješivih problema

Poljska je velika zemlja, ali njezino je gospodarstvo još uvijek nejako. Vladajuća stranka odlučila je dugoročno ne vezati mjere socijalne zaštite uz gospodarske uspjehe. Zasad se to nije pokazalo kao pogrješan potez, naprotiv, a skromna socijalna sigurnost u prvom redu predstavlja ono što joj govori ime, sigurnost, za razliku od ranijeg nezavidnog stanja velikog dijela društva. U središtu svega stoji zaštita pojedinca i temeljnog okvira za njegovu svekoliku dobrobit, obitelji.