HDZ-ova pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević, na saborsku raspravu vezanu za izmjene Obiteljskog zakona prošloga mjeseca odgovorila je komentarom u kojem zagovara surogatstvo. Portal Narod.hr joj je poslao upit, no, ona u svom komentaru ne vidi ništa sporno.
Od svih potrebnih poboljšanja – Pirnat Dragičević svojim se prijedlogom u javnoj raspravi o izmjenama zakona zauzela za legalizaciju upisa djeteta koje bi par s hrvatskim državljanstvom u inozemstvu pribavio surogatstvom. Surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj. Kao i većini država EU-a. No, LGBTQ aktivisti i radikalna ljevica nastoje to promijeniti. I kao prvi korak ka legalizaciji surogatstva često koriste upravo ovo što je predložila Pirnat Dragičević. Inače, nju je 2017. godine za pravobraniteljicu za djecu imenovala HDZ-ova saborska većina na prijedlog Plenkovićeve vlade, s mandatom od 8 godina.
Možda će vas zanimati
HDZ-ova pravobraniteljica za djecu zagovara surogatstvo, Selak Raspudić joj odgovorila
Marija Selak Raspudić upozorila je tada da bi tekst kakav je u Saboru bio u prvom čitanju otvorio put za zloporabe vezane uz surogatstvo.
Poslali smo joj tri pitanja, a odgovore Ureda pravobraniteljice prenosimo u cijelosti:
Odgovori pravobraniteljice za djecu na pitanja portala Narod.hr?
Narod.hr: ”Zauzeli ste se za legalizaciju upisa djece koja su hrvatskim parovima u inozemstvu rođena putem surogatstva. Upozorili ste i da je takvoj djeci, suprotno međunarodnim konvencijama, onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje hrvatskog državljanstva. Rekli ste i da se na taj način krše prava djece.
Kako je moguće da ste to predložili, pozivajući se na prava djeteta, kad je u Hrvatskoj surogatstvo protuzakonito?”
Ured pravobraniteljice za djecu: ”Temeljem Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji zamjensko majčinstvo je u Republici Hrvatskoj zabranjeno. Ova činjenica nije sporna niti je bila predmet intervencija pravobraniteljice za djecu. Međutim, želja nam je bila u postupku e-savjetovanja prilikom izmjena Obiteljskog zakona, javno ukazati na poteškoće s kojima se neka djeca i njihovi roditelji susreću u Republici Hrvatskoj, a sve kako bismo potaknuli rješavanje tih poteškoća na dobrobit djece. Naime, činjenica jest da u Republici Hrvatskoj žive i ona djeca koju su rodile zamjenske majke u državama u kojoj je takav oblik majčinstva dopušten, kao i djeca kojoj su kao roditelji u stranim dokumentima upisani roditelji istoga spola.
Njima je u Republici Hrvatskoj onemogućen upis s naslova oba roditelja i ostvarenje prava po drugom roditelju, odnosno u slučaju
zamjenskog (surogat) majčinstva potpuno onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje državljanstva. Bez upisa u maticu rođenih, djeci se ne može regulirati prebivalište, zdravstvena zaštita, obrazovna i sva druga prava. Ne smijemo se praviti da ova djeca i njihovi problemi ne postoje.”
> Svjedočanstvo žene rođene putem surogatstva: To je okrutna i nemoralna praksa koju treba zabraniti!
Narod.hr: ”Na koji način bi se djeca rođena surogatstvom upisivala u maticu rođenih? Što bi se upisalo u rubriku majka i otac?”
Ured pravobraniteljice za djecu: ”Odgovor na Vaša pitanja ovisi o okolnostima svakog pojedinog slučaja.”
Narod.hr: ”Prema hrvatskom zakonu majka je žena koja je rodila dijete (uz iznimku kod posvojenja). S obzirom na tu činjenicu ako upisujemo u maticu rođenih da je majka djeteta žena koja ga nije rodila nego ”dobila” putem surogatstva, bi li, prema Vašem prijedlogu, takva djeca imala pravo na saznanje istinitosti o svome porijeklu? Bi li se u tom smislu kršila prava djece?”
Ured pravobraniteljice za djecu: ”UN-ova Konvencija o pravima djeteta jamči djetetu pravo upisa u matične knjige odmah nakon rođenja, te od tada i pravo na ime, pravo na stjecanje državljanstva i, koliko god je moguće, pravo da zna svoje roditelje i uživa njihovu skrb. S tim u vezi Obiteljski zakon preporuča informaciju o njegovom posvojenju dati djetetu najkasnije do sedme godine, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja, dok Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji propisuje obvezu roditelja da osobu začetu i rođenu uz pomoć medicinski pomognute oplodnje darovanom sjemenom stanicom ili darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom, najkasnije do 18. godine života upoznaju da je začeta uz pomoć medicinski pomognute oplodnje. Držimo da pravo na saznanje svog porijekla imaju i djeca koju su zamjenske majke rodile u državama u kojima je takav oblik majčinstva dozvoljen.”
>Papa pozvao na zabranu surogatstva: Zapad nastavlja s kulturom smrti
>Svjedočanstvo žene rođene putem surogatstva: To je okrutna i nemoralna praksa koju treba zabraniti!
Kako je pravobraniteljica Dragičević komentirala prvo čitanje izmjene Obiteljskog zakona?
Podsjetimo, ovako je pravobraniteljica pokazala da zagovara surogatstvo:
”Skrećemo pozornost na situacije u kojima se nalaze djeca roditelja istog spola ili djeca rođena putem surogat majčinstva u drugoj državi. U Republici Hrvatskoj onemogućen im je upis s naslova oba roditelja i ostvarenje prava po drugom roditelju. Odnosno u slučaju surogat majčinstva potpuno onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje državljanstva.
Konvencijom o pravima djeteta propisano je da dijete odmah nakon rođenja mora biti upisano u matične knjige. Te mu se mora jamčiti pravo na ime i pravo na državljanstvo. Onemogućavanjem upisa na temelju izvatka izdanih u drugim državama, u kojima je surogat majčinstvo legalno, ne štiti se djetetov najbolji interes. Te se ugrožavaju djetetova prava. Stoga predlažemo da se ova materija uredi Obiteljskim zakonom”, komentirala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
