Uvoz poganstva: Zašto se Noć vještica nameće kroz vrtiće i škole?

vještica
Foto: Fah

Pred nama je svetkovina Svih svetih kao i blagdan Dana svih vjernih mrtvih kada se kršćani na poseban način u svojim molitvama prisjećaju svetaca te svojih pokojnih. No, neposredno prije svetkovine Svih svetih, koja je i državni praznik, diljem svijeta obilježava se poganski blagdan Halloween ili Noć vještica. Ovaj poganski blagdan nema nikakve veze s hrvatskim narodnim i kršćanskim običajima, no ipak zauzima zavidno mjesto u našem mainstreamu. Njegova obilježja moguće je vidjeti u shopping centrima, na ulicama gradova i što je najporaznije, obrazovnim institucijama poput škola i vrtića.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjesto tradicionalnog obilježavanja svetkovine Svih svetih kada se spominjemo života i djela svetaca koji nam mogu biti uzor i vodilja u našem kršćanskom životu, u vrtićima i školama obilježava se Halloween (Noć vještica).

Pojam halloween, inače je anglosaksonskog podrijetla. Dolazi od All Hallow’s Evening, što u prijevodu znači Sveta večer ili noć uoči Svih svetih. Njegovo je podrijetlo u keltskom poganskom blagdanu Samhainu. Samhain se slavi 1. studenog, što se poklapa s kršćanskom tradicijom svetkovine Svih svetih. Da bi iskorijenila poganske običaje i blagdane, na dan njihovih obilježavanja Crkva je uvodila svoja slavlja. 

>Halloween globalno neopoganstvo nameće se kao rival katoličkim slavljima Svih Svetih i Dušnog dana

Umjesto Svih svetih u vrtićima izrezbarene bundeve

Do prije petnaest do dvadeset godina malo koji hrvatski roditelj je bio zaokupiran činjenicom da će njegovo dijete u vrtiću umjesto svetkovine Svih svetih ”slaviti” Halloween. Kao i da će umjesto učenja o značaju ovih kršćanskih blagdana izrezivati bundeve i navlačiti strašne maske. Danas u sve više gradskih vrtića, osim obilježja jeseni, djeca panoe i izloge ukrašavaju izrezbarenim bundevama i likovima vještica. Najavljujući na taj način poganski blagdan Halloweena, koji svoje porijeklo ima u keltskom poganskom blagdanu Samhainu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na Samhain keltska plemena su palila vatre, ukrašavala domove bundevama i nosila maske kako bi se zaštitili od zlih duhova. Postoji i vjerovanje da su se na poganski sabat Samhain, u noći između 31. listopada i 1. studenoga, okupljale vještice na crni sabat. Što dodatno pojašnjava hrvatski prijevod Halloweena – Noć vještica.

>‘Proslava’ Noći vještica ili Halloween – kako katolici trebaju postupiti?

Kako je Halloween ušao u naše obrazovne institucije?

Preko popularnih američkih filmova i serija, uključujući i one animirane za djecu, Halloween je zauzimao sve veći prostor u našem mainstreamu. Najprije je preko ukrasa postao ”sveprisutan” u trgovačkim centrima, a potom se proširio i na druge izloge, od medija do obrazovnih institucija. Proširio se kao nešto zabavno, interesantno, ponajprije za djecu, ne uzimajući u kontekst njegov stvarni značaj i povijest.

I premda se kod nas proširio pod utjecajem Hollywooda, njegovo stvarno porijeklo je iz Irske. Naime, irski migranti su ovaj poganski običaj donijeli u Ameriku sredinom 19. stoljeća, odatle se proširio po Zapadu. Običaj ”trick-or-treating” nastao je u irskih farmera koji su obilazili kuće, proseći za hranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njegova prisutnost u vrtićima i školama nije naišla na otpor od pravobraniteljice za djecu, Helence Pirnat Dragičević. Pravobraniteljica nije prepoznala da bi se u našim obrazovnim institucijama trebali čuvati kršćanski i hrvatski običaji.

>Sanja Nikčević: Vjerske slobode katolika i slavlje Halloweena u školama i vrtićima

Pravobraniteljica za djecu bi radije izbacila vjerske sadržaje

U mnogim zapadnim zemljama zamjena nacionalnih i kršćanskih običaja u obrazovnim institucijama naišla je na otpor, bilo od strane roditelja bilo od strane politike. No, mi imamo potpuno inverznu situaciju. Naša pravobraniteljica za djecu, Helena Pirnat Dragičević, zalaže se naprotiv za izbacivanje vjerskih sadržaja iz obrazovnih institucija kada one nadilaze granice vjeronauka.

Pa je tako bila za izbacivanje obilježavanja Dana kruha u školi te protiv školskih priredbi vjerskog sadržaja. Jer, kako tvrdi, kršćanski običaji bi mogli uvrijediti učenike koji ne pripadaju kršćanskoj vjeri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

”Ured uočava kao problem da se nerijetko vjerski sadržaji u nekim školama prakticiraju i izvan nastave vjeronauka, npr. prilikom održavanja školskih priredbi, što smatramo neprihvatljivim”, kazala je pravobraniteljica.

>Plenkovićeva pravobraniteljica objasnila da vjerski sadržaji u školskim priredbama nisu prihvatljivi i potvrdila njegov stav o udomljavanju djece

Pirnat Dragičević očito nije zaokupljena činjenicom da bi Halloween u vrtićima i školama mogao uvrijediti vjerske osjećaje 90% malih kršćana i njihovih roditelja.

Pirnat Dragičević postala je inače pravobraniteljica u mandatu Plenkovićeve Vlade, 2017. godine.

>Nitko od zastupnika nije bio protiv: Pravobraniteljicu za djecu smjenjuje se glasovanjem protiv izvješća

Korijeni proslave američkog Halloweena su u queer zajednici

Otkad je iz Irske došao u Ameriku, Halloween je pomalo poprimao elemente zabavnog karaktera, a LGBTIQ+ zajednica tvrdi da je to zahvaljujući njima. Noć vještica kakvu danas poznajemo započela je upravo s LGBTQ+ zajednicom. Korijeni proslave američkog Halloweena leže u queer zajednici, tvrde. Onda kad u Americi transvestiti i homoseksualne zajednice nisu imali toliko slobode i njihova prava nisu bila zaštićena ustavom kao danas, Halloween je bio dan kada su “mogli izaći iz svojih kuća odjeveni kako žele, a da pri tom ne osjećaju nikakvu diskriminaciju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Što je ‘gay Božić’, gdje su korijeni proslave Halloweena i kakve veze queer ima s tim?

Mogli su se kreativno izraziti i bez srama to pred svima pokazati. Kako tvrde, taj dan mogli su biti netko drugi na ”najluđi i najkreativniji mogući način” ili pak ono kako se osjećaju bez da izazovu kontroverze i osude okoline. Oni za Halloween imaju i specifičan naziv ”Gay Božić”. Tvrde da je ”Gay Christmas” kroz povijest bio praznik koji ljudima daje prostor za izražavanje rodnih razlika i prkošenje normama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.