Halloween se danas ubraja među najpopularnije i najkomercijaliziranije poganske praznike globalnih razmjera, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, nego i na starom kontinentu, pače i po cijelom svijetu. Nameće se kao ozbiljan rival katoličkoj svetkovini Sviju svetih i Dušnom danu. Zbog uloge koju u njemu igraju vještice, pa ma što tko pod tim imenom podrazumijevao, prozvan je i „Noć vještica“.
U marketinškom smislu Haloween je postao unosan posao globalno razgranate industrije zabave. Kako je svojedobno zgodno zapazio američki magazin Advertising Age, Haloween je posao „dovoljno uspješan da ga se i Djed Božićnjak prestraši“. Među odraslima Haloween je postao treći najpopularniji zabavni događaj, nakon Super Bowla i dočeka Nove godine. Ne iznenađuje stoga da je Haloween, iliti „Noć vještica“, istovremeno i Međunarodni dan magije i, kao takav, slavljen od brojnih magičara i njihovih simpatizera diljem svijeta, piše fra Josip Blažević na izvanredno poučnoj web stranici Areopag.hr
Nijedno od lokalnih poganskih slavlja, ne može se nositi s Halloweenom, globalnim praznikom koji se nameće kao rival katoličkim slavljima Svih Svetih i Dušnoga dana. Danas se Halloween ubraja među najpopularnije i najkomercijaliziranije poganske praznike globalnih razmjera, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama, nego i na Starom kontinentu, pače i u cijelom svijetu, uz neizostavnu impregniranost vješticama kao njegovim integralnim dijelom, zbog čega je također i prozvan “Noć vještica”. Neupućenome će, možda, zvučati natražno govoriti o vješticama danas, u trećem tisućljeću, ali činjenice govore suprotno.
Što znači riječ Halloween?
Halloween je kovanica anglosaksonskog svijeta izvedena iz katoličke svetkovine Sviju svetih, latinski: Dies festum in omnium sanctorum, engleski All Hallow’s Day (All = svi; Hallow = svetac; Day = dan). Večer uoči Sviju Svetih, dakle 31. listopada, bila je poznata kao „Večer Sviju svetih“, engleski All Hallow’s Evening iz čega se, skraćivanjem, iznjedrio pojam Halloween.
Halloween, kao noć uoči Sviju svetih, nema ništa zajedničkog s Noći vještica, osim što pada na isti datum kada i poganski keltski praznik Samhain kojeg obilježavaju i suvremeni pogani, iliti neopogani, čijemu rodu pripadaju i vještice.
Halloween je praznik preuzet iz keltskog poganstva
(…)
Poganski prazmik: pijančevanja, orgije, ljudske i životinjske žrtve…
Halloween se razvio iz spomenutog keltskog praznika Samhaina (etimol. „kraj ljeta“; od: sam=“kraj“ + fuin=“ljeto“) a predstavljao je slavlje kraja ljeta i početka zime, svršetak stare i početak Nove godine. Kelti su ga započinjali slaviti uvečer, 31. listopada, a završavali sa zalaskom sunca 2. studenoga, obuhvativši tako tri susljedne noći. Druidi (keltski svećenici) su odredili da su kroz te tri noći u godini red i društvena pravila dokinuti pa je tri noći zaredom pod maskama mogao vladati kaos (druidski karneval) a narod je mogao unedogled kolektivno ludovati, pijančevati, mađijati, orgijati.
Na Samhain su se, među ostalim poganskim običajima, prinosile životinjske i ljudske žrtve i štovalo duhove predaka (festival mrtvih), jer su smatrali da je ta noć bila u stanju rastanjiti, ako ne i skroz ukloniti, veo između svijeta živih i svijeta pokojnika, omogućivši tako međusobnu komunikaciju ovih dvaju svjetova. Što je bio veći broj prinesenih žrtava, vjerovali su, biti će i plodnija godina. Sjeme su, prije polaganja u zemlju, natapali u krvi ljudskih žrtava, kako bi stimulirali duhove vegetacije (animizam) da bolje urode. Eho ovih jezivih prizora Samhaina dopro je i do Halloweena kojega prati image “folklora straha”, osobito zahvaljujući Hollywoodskoj produkciji.
(…)
Izrezbarena bundeva i svijeća u sredini
U središtu američke tradicije Halloweena nalazi se The Jack o’lantern („Jack od lanterni“), izrezbarena bundeva osvijetljena sa svijećom u sredini. Prema nekim povjesničarima običaj potječe od samih Kelta, koji bi izdubljivali jabuke i povrće (obično repu) da bi u njih smjestili svijeću, dok su drugi mišljenja da potječe iz vještičje lubanje sa svijećom u sredini, koja je osvjetljavala put do vještičjih kovena (sjela). Kakogod da bilo, bundeva se u Haloween uselila znatno kasnije, otkrićem Amerike.
(…)
(Neo)poganstvo je danas priznata religija, pred građanskim zakonom pojedinih zemalja jednakopravna svim ostalima, u Americi najbrže (?) rastuća religija s preko milijun članova. Njegove ideje agresivno prodiru kroz različite romane, stripove, filmove i folklorne praznike, među koje spada i Halloween.
Poganstvo kategorički odbacuje kršćanski nauk o istočnom i osobnom grijehu, nauk o spasenju po Isusu Kristu i kršćanski nauk o zagrobnom životu, a promovira reinkarnaciju i magijske prakse. Poganstvo je opasno osobito stoga što teži simbiozi s kršćanstvom predstavljajući magijske prakse u kršćanskom ruhu (kršćanopoganizam) potiho uklanjajući granicu između kršćanstva i poganstva čemu pridonosi i Haloween.
(….)
Poželjeti nam je da se Noć vještica (Halloween) preobrazi u noć svetaca. Ili barem u prigodu da te dane više mislimo o smislu i prolaznosti života, molimo za duše u Čistilištu, i otkrivamo živote svetaca čiji je „uzor napose potreban mladima izloženima tolikim zavodljivostima Zloga, koji na njihove mladenačke duše posebno vreba“ (HBK, Na svetost pozvani. Pastoralne smjernice na početku trećega tisućljeća, GK, Zagreb, 2002., br. 11).
Cijeli tekst možete pročitati ovdje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
