Helenca Pirnat Dragičević nova je pravobraniteljica za djecu, odlučili su u petak zastupnici u Hrvatskom saboru tajnim glasovanjem.
Od 86 zastupnika koliko ih je pristupilo glasovanju, za Helenu Pirnat Dragičević glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća, dok njezina “protukandidatkinja” Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.
Pravnica Pirnat Dragičević zaposlena je u Državnom odvjetništvu kao viša državnoodvjetnička savjetnica. Do 2016. godine bila je članica Vijeća za djecu i sudjelovala u izradi Nacionalne strategije za prava djece do 2020. godine.
Članica Vijeća za djecu RH, suradnja s UNICEF-om
Pravnica Helenca Pirnat Dragičević rođena je 7. travnja 1965. i uz hrvatsko ima slovensko državljanstvo, piše T-portal. U njezinom životopisu navodi se, između ostalog, da je od 15. ožujka 2012. zaposlena u Državnom odvjetništvu RH kao viša državnoodvjetnička savjetnica, a do 2016. bila je članica Vijeća za djecu RH i sudjelovala je u izradi Nacionalne strategije za prava djece u RH od 2014. do 2020.
Također je sudjelovala u izradi Izvješća po fakultativnom protokolu UN-a o pravima djeteta- o prodaji, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji te Izvješća o praćenju provedbe Konvencije Vijeća Europe o zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualnog zlostavljanja. Kroz svoj rad u Državnom odvjetništvu, Helenca Pirnat Dragičević pratila je problematiku svih oblika nasilja u obitelji, među djecom i mladima i nad ženama te sudjelovala u radu Nacionalnog tima za prevenciju i suzbijanje nasilja u obitelji i kaznenopravnu zaštitu djece i žena.
Za usmene preporuke povodom prijave za dužnost pravobraniteljice za djecu Pirnat Dragičević upućuje na, između ostalih, UNICEF-ov ured za Hrvatsku.
U javnosti je poznata i kao tužiteljica u slučaju ginekologa Asima Kurjaka 2009., optuženog da je pacijenticama nedozvoljeno presađivao jajne stanice.
Kazne za pedofiliju, odnosno za seksualno zlostavljanje djece, definitivno su preniske i nisu adekvatne traumama koje doživljavaju zlostavljana djeca, istaknula je Pirnat Dragičević pred saborskim odborom za obitelj, mlade i sport, koja ima dugi radni staž u tužiteljstvu gdje je, kaže, radila na svim segmentima kriminaliteta, a sklonost pokazala kriminalitetu mladih do 21 godine.
Ne zna, kaže, zašto sudovi imaju blagu kaznenu politiku u slučajevima seksualnog zlostavljanja djece, kao tužiteljica se zauzimala da dobiju veće kazne i ulagala žalbe na presude. Smatra da je potreban “vid osvješćivanja sudaca”.
Jednim od najvećih problema djece u društvu označava vršnjačko, odnosno nasilje u školi. Svako četvrto dijete, preciznije njih 27 posto, svakodnevno doživljava neki oblik nasilja, a svega njih 11 posto obraća se za pomoć nastavnicima, upozorava kandidatkinja za pravobraniteljicu koja tu vidi prostor za edukaciju nastavničkog kadra, prije svih psihologa, pedagoga.
Medijaciju drži najboljim načinom rješavanja nasilja među djecom.
Upozorava i na cyberbullying, odnosno nasilje preko interneta, te poručuje “djeci smo dali alat, a nismo ih obučili”.
Na pitanje kakav joj je stav o ratifikaciji Istanbulske konvencije i oko pitanja roda, istaknula je kako će svaki dokument koji želi spriječiti nasilje podržati, a da se “rodni dio može ispustiti.”
Hrvoja Zekanovića (Hrast) zanimalo je kako gleda na rodno neutralne toalete, odnosno zajedničke muško-ženske zahode.
“Obzirom da preuzimamo sve američko, što vi mislite o tome da sad neki bradonja ide zajedno s djevojkama u toalet”, upitao je Zekanović.
Pirnat Dragičević odgovorila je kako ona nije za to.
“To je neminovno nešto što će doći i u Hrvatsku, ali nadam se da neće za mog mandata. Nisam osobno za to”, rekla je, navodi 24sata.
Konvencija ima “pretežito” dobre stvari, štiti i prava djece, kaže Pirnat Dragičević.
Željom da se bavi djecom, odnosno “nagnućem” za takav rad, objasnila je svoju želju da iz državnog odvjetništva ‘prijeđe’ u pravobraniteljstvo. Ako budem imala sreće to bi za mene bio izuzetno veliki profesionalni izazov, rekla je članovima Odbora.
Pravobraniteljicu, na prijedlog hrvatske Vlade, imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na osam godina.
Klub SDP-a nije sudjelovao u izboru
Nova pravobraniteljica izabrana je temeljem novog zakona koji je donijet ljetos, nakon što je prethodni zakon Ustavni sud ocijenio nesuglasnim s Ustavom jer je donesen običnom, a ne većinom svih saborskih zastupnika. Oporba je prozivala vlast da ga donosi samo da bi smijenila dosadašnju pravobraniteljicu Ivanu Milas Klarić, koja je na tu dužnost izabrana u mandatu lijeve vlade, prije nešto više od tri godine, a čiji je mandat obilježilo ideološko i neprofesionalno djelovanje pravobranitelja za djecu.
> SDP brani Milas Klarić: Sjećate li se zašto je UiO tražila njezinu smjenu?
Klub SDP-a nije sudjelovao u izboru nove pravobraniteljice.
“Time iskazujemo otpor prema načinu na koji je bivšoj pravobraniteljici posebnim zakonom, koji je donešen zbog nje, prekinut mandat u pola mandata”, rekla je SDP-ova Sabina Glasovac nakon stanke, koju je uoči glasovanja zatražio u Saboru njezin stranački klub.
SDP, kaže, nema ništa osobno protiv kandidata, ali tvrde da imaju “protiv atmosfere straha i političkog pritiska u kome će nova pravobraniteljica raditi”.
Glasovac je napomenula kako novoj pravobraniteljici ipak unaprijed čestitaju te joj poručuju da “ne pristane na pritiske, ne pristane raditi u atmosferi straha… “, nego da se vodi time da je njezina funkcija “neovisna i da joj je jedini zadatak skrbiti od pravima i unaprjeđivanju prava djece”.
Podsjetimo, iz udruge U ime obitelji svojevremeno su isticali kako je neprihvatljivo da Ivana Milas Klarić nastavlja obnašati dužnost pravobraniteljice, iako je prema čl. 25. st. 1. t. 5. tada važećeg Zakona o pravobranitelju za djecu morala biti smijenjena prije gotovo godinu dana.
Pravobraniteljica za djecu predlaže donošenje “lex Milas Klarić” kako bi zaštitila svoju poziciju?
Osim pristranosti, mandat Milas Klarić obilježio je niz ideoloških komentara prema neistomišljenicima, čime je također izlazila iz okvira svoje funkcije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
