Danska je odlučila proširiti vojnu obvezu na mlade žene već u nadolazećim mjesecima, dvije godine ranije nego što je prvotno planirano. Dankinje koje napune 18 godina nakon srpnja 2025. morat će se prijaviti na liječnički pregled i mogući regrutni postupak. Istovremeno, standardno razdoblje služenja vojske povećat će se s 4 na 11 mjeseci.
Novi sustav novačenja
U Danskoj su liječnički pregledi uvijek bili obvezni za muškarce, ali samo oni koji su ocijenjeni sposobnima da sudjeluju u lutriji za novačenje. Broj regrutiranih određuje se prema broju mjesta koje ne popune dragovoljci. Ove godine očekuje se novačenje 5.000 osoba.
Od ovog ljeta isti će sustav vrijediti i za žene. Prvotno planirano za 2027., danska liberalna vlada najavila je ovu promjenu prije nekoliko tjedana, ali ju je ovoga tjedna dodatno ubrzala.
„S obzirom na trenutnu obrambenu i sigurnosnu situaciju, oružane snage moraju regrutirati više ljudi“, objasnio je ministar obrane Troels Lund Poulsen. Dodao je kako vlada ovu odluku donosi i pod izlikom rodne ravnopravnosti.
„Ovo je važan korak prema punoj jednakosti muškaraca i žena od 1. srpnja 2025.“, kazao je ministar.
Unatoč „woke“ retorici, odluka će vjerojatno naići na snažan otpor među mladima. Iako nema nedavnih anketa o ovoj temi, istraživanje iz 2011. pokazalo je da je dvije trećine Danaca željelo ukidanje vojne obveze. Danas bi taj postotak mogao biti još viši, osobito među mlađim generacijama.
>Danska predlaže obvezni vojni rok i za žene: Zašto u Hrvatskoj to pitanje nije na tapeti?
Širenje obvezne vojne službe u Europi
Danska je treća skandinavska zemlja koja uvodi novačenje žena. Norveška je 2015. postala prva NATO država koja je uvela obveznu vojnu službu za žene. Švedska ju je ponovno uvela 2017. s jednakim uvjetima za oba spola.
Latvija, koja je 2023. počela novačiti muškarce, planira proširiti obvezu i na žene do 2028. No, mogla bi slijediti danski primjer i ubrzati taj proces.
Osim ovih zemalja, neka verzija obveznog vojnog roka za muškarce postoji u Austriji, Cipru, Finskoj, Grčkoj i Litvi, u trajanju od šest do dvanaest mjeseci. Hrvatska i Poljska ove će godine ponovno uvesti vojnu obvezu, dok nova njemačka vlada ozbiljno razmatra isti potez.
>Norveška princeza na jednogodišnjoj vojnoj obuci, a kod nas tečaj od mjesec dana?!
Pad broja dobrovoljaca i sve veći pritisak na novačenje
Razlog ovog trenda u EU nije samo promjena geopolitičkih okolnosti, kako tvrde dužnosnici. Ključni problem je sve manji broj dobrovoljaca u europskim vojskama. Rat u Ukrajini dodatno je ubrzao taj proces.
Prema Gallupovoj anketi iz 2024., samo 32% građana EU izjavilo je da bi bilo spremno boriti se za svoju zemlju u slučaju rata. U europskim zemljama izvan EU taj postotak raste na oko 60%, što otvara pitanje leži li problem u Bruxellesu.
Nije ni čudo što mladi Europljani ne žele braniti svoje nacije nakon desetljeća globalističke propagande koja nacionalizam prikazuje kao neprijatelja. Stoga ostaje samo prisilna mobilizacija – i muškaraca i žena – pod izlikom rodne ravnopravnosti. Svaka sumnja u prikladnost žena za borbenu frontu također će biti ignorirana, piše The European Conservative.
>Hoće li se u Europu vratiti obvezan vojni rok? Neke države su ga već vratile, a neke još razmišljaju
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/The European Conservative
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.