Političke se stranke u nacionalnim parlamentima u pravilu dijele po svojem svjetonazoru i na temelju njega odlučuju na koji se način postaviti prema nekoj točki dnevnog reda. U najvećem broju slučajeva ljevica i desnica, a napose po pitanju prijedloga nabijenih ideologijom, u raspravama imaju različite stavove koji se preslikavaju i na glasovanje. Međutim, u Hrvatskom se saboru češće nego je to za pretpostaviti po pitanju nekih ideoloških pitanja slažu ekstremno lijeva platforma Možemo i deklarativno desno-centristički HDZ. Što nam to govori?
Zaključak se nameće sam od sebe: Njihove proklamirane ideološke pozicije nisu baš tako udaljene kako se na prvu doima.
Ispod radara šire javnosti prošle su situacije u ovom sazivu Sabora (koji je počeo u svibnju 2024.) u kojima Možemo i HDZ dobro surađuju te imaju usuglašene stavove. Paradoksalno često se radi baš o svjetonazorskim pitanjima u kojima se HDZ svojim stavovima približava esktremno lijevom Možemo…
Istanbulska konvencija
Istanbulska konvencija jedna je od ideološki najnabijenijih tema u RH. Desnica u njoj vidi smokvin list za uvođenje rodne ideologije u sve pore društva, a ljevica takve optužbe odbacuje i tvrdi da je riječ o konvenciji kojoj je cilj smanjenje nasilja na ženama. Gdje su po pitanju stava o Istanbulskoj konvenciji vladajući (nominalno) desno-centristički HDZ i oporbeni ekstremno lijevi Možemo? Na istoj strani.
Pokazalo je tako glasovanje na Odboru za ravnopravnost spolova. Ondje se odlučivalo o prijedlogu zastupnika Marijana Pavličeka (Hrvatski suverenisti) da Istanbulska konvencija prestane važiti.
Predlagatelj je uvodno istaknuo da je pokrenuo proceduru za deratifikaciju Istanbulske konvencije jer smatra da Istanbulska konvencija nije spriječila niti nasilje nad ženama niti nasilje u obitelji. Jedino što je, po njegovom mišljenju, omogućila jest uvođenje rodne ideologije u hrvatsko društvo. Predlagatelj je pozvao sve zastupnike i zastupnice od centra prema desno da prihvate njegovo stajalište i ne prihvate Mišljenje Vlade Republike Hrvatske koje ne podržava deratifikaciju Istanbulske konvencije.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (sa 9 glasova „ZA“, 1 glas „PROTIV“ i 1 „SUZDRŽANI“ glas), odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći zaključak:
Ne prihvaća se Prijedlog zakona o prestanku važenja Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Za navedeni zaključak glasovali su združenim snagama zastupnici HDZ-a, Možemo i SDP-a, protiv je bio Nikola Grmoja (Most), a zastupnica iz redova DP-a bila je suzdržana.
>Ukidanje Istanbulske: Pavličeka podržao samo Grmoja; DP suzdržan, kreće prikupljanje potpisa
Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu
Sabor je 21. lipnja 2024. većinom glasova prihvatio Izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2022. godinu. U izvješću, osim tema nasilja nad ženama unutar obitelji, nejednakih prava kad je u pitanju roditeljski dopust i drugih tema u čijem fokusu je isključivo žena, nije izostavljena ni tema društvene ”ugroženosti” LGBTIQ osoba.
Pravobraniteljica Višnja Ljubičić osvrnula se i na, kako ona navodi, otežanu dostupnost prekida trudnoće u Hrvatskoj. Nadalje ustvrdila je da molitelji ispred bolnica uznemiruju pacijentice. U izvješću predlaže čak i zakonske mjere protiv molitelja i molitve ispred bolnica koju naziva ”aktivističkim obrascem djelovanja”.
Za izvješće je glasovalo 109 zastupnika, 19 je bilo protiv a dvoje ih je bilo suzdržano.
Protiv su bili zastupnici Domovinskog pokreta i Mosta te nezavisni zastupnici Josip Jurčević, Nino Raspudić i Marija Raspudić Selak. Suzdržane su bile Marijana Petir i Vesna Vučemilović.
Za Izvješće o radu pravobraniteljice koje je i više nego jasno ideološki obojeno “lijevim bojama” glasovali su između ostalih zastupnici HDZ-a, Možemo i SDP-a.
>Izglasano sporno izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost spolova; pogledajte kako je tko glasao
Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2022. godinu
Izvješća pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za 2022. godinu o kojem se odlučivalo 24. svibnja 2024. također je u stavovima ujedinilo HDZ i Možemo.
Izvješće pravobraniteljice svojim je glasom u Saboru podržalo 128 zastupnika među kojima i oni iz HDZ-a i Možemo, nitko nije bio protiv, a suzdržanih je bilo troje: Stjepo Bartulica, Jurčević Josip, i Ante Kujundžić.
Izvješće o radu Pravobraniteljice za djecu za 2022. sadrži mnoge sporne dijelove o kojima smo detaljno pisali. Upozorila je na neravnopravan položaj djece koja ne pohađaju vjeronauk te djece kojoj nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme vjerskih aktivnosti (Dani kruha…).
Pirnat Dragičević u Izvješću se također zauzela za legalizaciju upisa djeteta koje bi par s hrvatskim državljanstvom u inozemstvu pribavio surogatstvom. Surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj. Kao i većini država EU-a. No, LGBTQ aktivisti i radikalna ljevica nastoje to promijeniti. I kao prvi korak ka legalizaciji surogatstva često koriste upravo ovo što je predložila Pirnat Dragičević.
>Pravobraniteljica za djecu poručila Zagreb Prideu da ne smije objavljivati fotografije maloljetne djece
Zakon o obnovi od potresa, izbor Jandrokovića…
Stav oko Istanbulske konvencije i izvješća pravobraniteljica nisu bile jedine točke posljednjih godina o kojima su usuglašen stav imali HDZ i Možemo. Dogodilo se to i prilikom izglasavanja Zakona o obnovi od potresa, izbora Gordana Jandrokovića za predsjednika Hrvatskog sabora…
Tekst se nastavlja ispod oglasa
