Tko je bio ZA Izvješće pravobraniteljice za djecu unatoč spornim dijelovima?

Foto: fah, montaža narod.hr

U sjeni reakcije Domovinskog pokreta na pokušaj da Milorad Pupovac bude na čelu Kluba zastupnika nacionalnih manjina ostale su rasprave o Saboru. Posebno oko prihvaćanja Izvješća pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za 2022. godinu, u kojem se, već očekivano, nalazi više spornih dijelova. No, tjedan kasnije u fokusu je stajalište pravobraniteljice oko Dana kruha u školama i vjerskim aktivnostima. Iako samo izvješće ima još spornih dijelova, poput onoga o surogatstvu i aferi Zambija. Upravo zato donosimo informaciju tko je sve od zastupnika glasovao za ovo izvješće, koje ćemo detaljnije analizirati u narednim danima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> HDZ-ova pravobraniteljica za djecu zagovara surogatstvo, Selak Raspudić joj odgovorila

Rasprava je održana 23.5.2024., a Izvješće izglasano dan kasnije, 24.5.2024. Izvješće pravobraniteljice svojim je glasom u Saboru podržalo 128 zastupnika, nitko nije bio protiv, a suzdržanih je bilo troje: Stjepo Bartulica (DP), Jurčević Josip (DP) i Ante Kujundžić(Most).

Od zastupnika izabranih na listi Mosta i Hrvatskih suverenista nisu bili prisutni ili nisu glasovali Miro Bulj, Nikola Grmoja, Ivan Matić, Marin Miletić, Marijan Pavliček, Božo Petrov i Zvonimir Troskot. Bračni par Marija Selak Raspudić i Nino Raspudić kao sada neovisni zastupnici također nisu bili ili nisu glasovali, dok je sada neovisna Vesna Vučemilović glasovala ZA.

> Vučemilović zasad ostaje neovisna ali poručuje: Boravak u oporbi ne bi više imao smisla

Od zastupnika izabranih na listi Domovinskog pokreta ZA su bili Stipo Mlinarić Ćipe, Tomislav Josić, Željko Lacković, Dubravka Lipovac Pehar, Igor Peternel, Ive Ćaleta-Car i Ivica Kukavica. Nisu glasovali ili nisu bili prisutni Ivan Penava, Mario Radić, Damir Biloglav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Većina pripadnika ostalih parlamentarnih stranaka, od onih koji su bili prisutni ili glasovali, bila je ZA.

Tablicu s glasovima možete pogledati ovdje:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Pravobraniteljica o vjerskim aktivnostima u školama

Uvidom u Izvješće pravobraniteljice koje ima skoro 300 stranica već na prvu vidljivo je nekoliko spornih dijelova, počevši od onog o vjerskim aktivnostima u školama, a u kojem se osvrće na obilježavanje Dana kruha.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U području su odgoja i obrazovanja najzastupljenije bile prijave po osnovi vjere, odnosno, uvjerenja. Prijave su se odnosile na dovođenje u neravnopravan položaj djece koja ne pohađaju vjeronauk i za koju nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme slobodnog sata te djece koja nisu vjernici i kojoj nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme vjerskih aktivnosti (molitve, blagoslovi hrane) tijekom obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha) čije bi obilježavanje trebalo biti vjerski neutralno i namijenjeno svim učenicima.

(…)

Osim toga, ponovno naglašavamo da dovođenje učenika u položaj ili njihovo obvezivanje da sudjeluju u vjerskim sadržajima, uključujući učenike koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere i/ili uvjerenja. Očekivanje odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i/ili ne žele prisustvovati vjerskim sadržajima, ipak pristati na te sadržaje u nedostatku drugačijeg sadržaja, znači ujedno nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj u sustavu odgoja i obrazovanja. Ne samo da škole na ovaj način ne uvažavaju, već ignoriraju i zanemaruju različitosti koje postoje među djecom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Time se djeci u najmanju ruku šalje zbunjujuća poruka iz koje će ona teško iščitati da su u njihovoj školi, odnosno, društvu, svi ljudi jednakopravni i jednako vrijedni neovisno o svojoj vjeri i svjetonazoru“, navodi u Izvješću pravobraniteljica(str. 125.).

Zalaganje pravobraniteljice za legalizaciju surogatstva

Pirnat Dragičević u Izvješću se također zauzela za legalizaciju upisa djeteta koje bi par s hrvatskim državljanstvom u inozemstvu pribavio surogatstvom. Surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj. Kao i većini država EU-a. No, LGBTQ aktivisti i radikalna ljevica nastoje to promijeniti. I kao prvi korak ka legalizaciji surogatstva često koriste upravo ovo što je predložila Pirnat Dragičević.

“Pratili smo slučaj djeteta rođenog u drugoj državi u postupku umjetne oplodnje korištenjem donirane jajne stanice i surogat majke. Ocu upisanom kao jedini roditelj u rodni list djeteta izdan u drugoj državi, pri povratku u RH odbijen je zahtjev za upis djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana
(…)
dijete, iako je od njegovog rođenja prošlo više od deset mjeseci, još uvijek nije upisano u državne matice, što za posljedicu ima onemogućavanje stjecanja statusnih prava i s njima povezanih prava (zdravstveno osiguranje, upis u jaslice i dr.)”, piše u Izvješću na str. 17.

Afera Zambija bez spominjanja slučaja Kraljević

Osvrnula se pravobraniteljica i na aferu Zambija, koja je obilježila kraj 2022. godine i veći dio 2023.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Krajem ovog izvještajnog razdoblja bavili smo se pitanjem međudržavnog posvojenja koje je potaknuto uhićenjem hrvatskih državljana u Zambiji, a povezano je s međudržavnim posvojenjem djece iz Demokratske Republike Kongo koja nije članica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (tzv. Haška konvencija), što situaciju čini značajno složenom.

Na temelju više održanih sastanaka s problematikom međudržavnog posvojenja, uputili smo preporuke MRMSOSP-u, MPU-u, MVEP-u i Vrhovnom sudu RH da se žurno – izmjenama postojećih propisa, donošenjem smjernica i procedura ili na drugi odgovarajući način, stvore uvjeti za zaštitu djece posvojene u državama koje nisu potpisnice Haške konvencije”, navodi se u Izvješću bez spominjanja slučaja Noah i Ivone Kraljević, biološke žene i njegove partnerice koji su izigrali i hrvatske i zakone DR Kongo, prilikom posvajanja djeteta.

Izvješće u cijelosti možete pogledati ovdje:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Podsjetimo, Helencu Pirnat Dragičević je 2017. godine za pravobraniteljicu za djecu imenovala HDZ-ova saborska većina na prijedlog Plenkovićeve vlade, s mandatom od 8 godina. 

> Ista pravobraniteljica, dvostruki kriteriji: Djeca na gay paradi – ok, na HDZ-ovom skupu ili protiv covid potvrda – nije ok

Jedna od stvari iz njezinog dosadašnjeg mandata je i da je sudjelovanje djece na skupu HDZ-a osudila kao ugrozu njihovih prava. Isto kao i sudjelovanje na skupu protiv covid potvrda. A izlaganje djece neprimjerenim sadržajima na “Paradi ponosa” na kojoj se promiču seksualne sklonosti “može biti poučno za djecu”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.