Sporni dijelovi izvješća pravobraniteljice za djecu: Vjerske aktivnosti u školama, surogatstvo, afera Zambija…

djecu
Foto: fah

Prošlog tjedna prihvaćeno je Izvješće pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević za 2022. godinu, u kojem se, već očekivano, nalazi više spornih dijelova. Oni koji odmah upadaju u oči su stajalište pravobraniteljice oko Dana kruha u školama i vjerskim aktivnostima, surogatstvo i afera Zambija. Donosimo pregled spornih dijelova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Tko je bio ZA Izvješće pravobraniteljice za djecu unatoč spornim dijelovima?

Helencu Pirnat Dragičević je 2017. godine za pravobraniteljicu za djecu imenovala HDZ-ova saborska većina na prijedlog Plenkovićeve vlade, s mandatom od 8 godina. 

> Ista pravobraniteljica, dvostruki kriteriji: Djeca na gay paradi – ok, na HDZ-ovom skupu ili protiv covid potvrda – nije ok

Jedna od spornih stvari iz njezinog dosadašnjeg mandata jest i da je sudjelovanje djece na skupu HDZ-a osudila kao ugrozu njihovih prava. Isto kao i sudjelovanje na skupu protiv covid potvrda. A izlaganje djece neprimjerenim sadržajima na “Paradi ponosa” na kojoj se promiču seksualne sklonosti “može biti poučno za djecu”.

Pravobraniteljici za djecu smetaju vjerske aktivnosti u školama

U dijelu koji opisuje vjerske aktivnosti tijekom obilježavanja Dana kruha jasno je da pravobraniteljici zapravo smetaju vjerski sadržaji u školskim priredbama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U području su odgoja i obrazovanja najzastupljenije bile prijave po osnovi vjere, odnosno, uvjerenja. Prijave su se odnosile na dovođenje u neravnopravan položaj djece koja ne pohađaju vjeronauk i za koju nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme slobodnog sata te djece koja nisu vjernici i kojoj nisu osigurani odgovarajući sadržaji i skrb za vrijeme vjerskih aktivnosti (molitve, blagoslovi hrane) tijekom obilježavanja Dana zahvalnosti za plodove zemlje (Dani kruha) čije bi obilježavanje trebalo biti vjerski neutralno i namijenjeno svim učenicima.

> Željka Markić: Što nam je Slavica Lukić ‘zaboravila’ navesti ili pogrešno navela o vjeroučiteljima na dan prosvjeda za slobodu govora

O ovim pitanjima već niz godina izražavamo svoje stajalište i preporuke školama, MZO-u i drugim dionicima u odgojno-obrazovnom sustavu. Zbog činjenice da se ove vrste prijava ponavljaju iz godine u godinu, ponovno naglašavamo kako nije prihvatljivo da vjeronauk i svi ostali izborni predmeti u školama po rasporedu budu u sredini nastave, a da se pritom djeci koja ih ne pohađaju ne osigura odgovarajući sadržaj, zaštita, skrb i kvalitetno provođenje vremena. Nastava izbornog predmeta treba biti na početku ili na kraju dnevnog rasporeda sati, a u slučaju kada to nije moguće, škola za to vrijeme treba primjereno zbrinuti djecu.

Proteklih smo godina naglašavali i potrebu uvođenja alternativnih izbornih nastavnih sadržaja za djecu koja ne pohađaju vjeronauk, o čemu redovito u našim izvješćima o radu obavještavamo Vladu i Hrvatski sabor. Očekujemo skoro uvođenje alternativnog izbornog predmeta vjeronauku u osnovnim školama, s obzirom da je još prošle godine imenovana radna skupina za izradu nacrta prijedloga kurikuluma novog nastavnog predmeta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
> Plenkovićeva pravobraniteljica objasnila da vjerski sadržaji u školskim priredbama nisu prihvatljivi i potvrdila njegov stav o udomljavanju djece 

Osim toga, ponovno naglašavamo da dovođenje učenika u položaj ili njihovo obvezivanje da sudjeluju u vjerskim sadržajima, uključujući učenike koji nisu vjernici ili su pripadnici drugih vjeroispovijedi, ukazuje na njihovu diskriminaciju po osnovi vjere i/ili uvjerenja. Očekivanje odgojno-obrazovnih ustanova da će djeca koja nisu vjernici i/ili ne žele prisustvovati vjerskim sadržajima, ipak pristati na te sadržaje u nedostatku drugačijeg sadržaja, znači ujedno nepoznavanje potreba, osjećaja i prava djece i nerazumijevanje obveze da se svakom djetetu zajamči ravnopravan položaj u sustavu odgoja i obrazovanja. Ne samo da škole na ovaj način ne uvažavaju, već ignoriraju i zanemaruju različitosti koje postoje među djecom.

Time se djeci u najmanju ruku šalje zbunjujuća poruka iz koje će ona teško iščitati da su u njihovoj školi, odnosno, društvu, svi ljudi jednakopravni i jednako vrijedni neovisno o svojoj vjeri i svjetonazoru“, navodi u Izvješću pravobraniteljica(str. 125.).

Inače, vjeronauk je u hrvatskim školama izborni predmet. U prosjeku oko 80 % roditelja u Hrvatskoj odabire ga za svoju djecu, jer s pravom drže da će na tom predmetu naučiti nešto korisno, nešto dobro. Ustav RH i međunarodne konvencije jamče demokratsko pravo roditelja na odgoj svoje djece u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjem.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podržava legalizaciju surogatstva

Kako je Narod.hr već pisao, Pirnat Dragičević na saborsku raspravu vezanu za izmjene Obiteljskog zakona ranije je odgovorila je komentarom u kojem zagovara surogatstvo. Na sličan način to čini i u Izvješću.

“Pratili smo slučaj djeteta rođenog u drugoj državi u postupku umjetne oplodnje korištenjem donirane jajne stanice i surogat majke. Ocu upisanom kao jedini roditelj u rodni list djeteta izdan u drugoj državi, pri povratku u RH odbijen je zahtjev za upis djeteta u maticu rođenih i knjigu državljana, što je potvrđeno i rješenjem MPU-a. Poništavajući ovo rješenje, Upravni sud je ustvrdio da su ispunjene sve pretpostavke za upis djeteta u maticu rođenih u RH te naložio nadležnom tijelu da u roku od 60 dana donese novo rješenje uvažavajući pravna shvaćanja i primjedbe Suda.

Obaviješteni smo da nova odluka nije donesena protekom navedenog roka te dijete, iako je od njegovog rođenja prošlo više od deset mjeseci, još uvijek nije upisano u državne matice, što za posljedicu ima onemogućavanje stjecanja statusnih prava i s njima povezanih prava (zdravstveno osiguranje, upis u jaslice i dr.)”, piše u Izvješću pravobraniteljice na temu surogatstva (str.17.)

>Papa pozvao na zabranu surogatstva: Zapad nastavlja s kulturom smrti
>Svjedočanstvo žene rođene putem surogatstva: To je okrutna i nemoralna praksa koju treba zabraniti!

Surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj. Kao i većini država EU-a. No, LGBTQ aktivisti i radikalna ljevica nastoje to promijeniti. I kao prvi korak ka legalizaciji surogatstva često koriste upravo ovo što je predložila Pirnat Dragičević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U svom ranijem prijedlogu pravobraniteljica je upozorila da je takvoj djeci, “suprotno međunarodnim konvencijama”, onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje hrvatskog državljanstva. Pri tom nije upozorila na prava djece koja se krše surogatstvom. Odnosno, oduzimanjem prava djetetu da poznaje svog oca i majku i zna svoje podrijetlo i korijene. Niti na činjenicu da dijete ne zna niti tko mu je otac niti tko mu je majka. Niti na činjenicu da se za surogatstvo koriste uglavnom siromašne žene koje nose dijete za imućne parove. Velikim dijelom, homoseksualne parove.

Afera Zambija bez navođenja spornih dijelova

“Krajem ovog izvještajnog razdoblja bavili smo se pitanjem međudržavnog posvojenja koje je potaknuto uhićenjem hrvatskih državljana u Zambiji, a povezano je s međudržavnim posvojenjem djece iz Demokratske Republike Kongo koja nije članica Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (tzv. Haška konvencija), što situaciju čini značajno složenom.

Na temelju više održanih sastanaka s problematikom međudržavnog posvojenja, uputili smo preporuke MRMSOSP-u, MPU-u, MVEP-u i Vrhovnom sudu RH da se žurno – izmjenama postojećih propisa, donošenjem smjernica i procedura ili na drugi odgovarajući način, stvore uvjeti za zaštitu djece posvojene u državama koje nisu potpisnice Haške konvencije”, navodi se u Izvješću bez spominjanja slučaja Noah i Ivone Kraljević, biološke žene i njegove partnerice koji su izigrali i hrvatske i zakone DR Kongo, prilikom posvajanja djeteta.

> Afera Zambija: Ako dokumenti o posvajanju nisu lažni, što je s ovim činjenicama?

“Na temelju više održanih sastanaka s problematikom međudržavnog posvojenja, uputili smo preporuke MRMSOSP-u, MPU-u, MVEP-u i Vrhovnom sudu RH da se žurno – izmjenama postojećih propisa, donošenjem smjernica i procedura ili na drugi odgovarajući način, stvore uvjeti za zaštitu djece posvojene u državama koje nisu potpisnice Haške konvencije.

Naglasili smo da je važno osigurati provjeru uvjeta na strani posvojitelja te osigurati priznavanje stranih sudskih odluka o posvojenju uz diplomatsku provjeru vjerodostojnosti isprava o posvojenju koje su izdala tijela drugih država. Predložili smo da takve postupke provode obiteljski sudovi koji bi svojom specijalizacijom bili garancija zaštiti najboljeg interesa djeteta, te da sudovi o zasnivanju međudržavnog posvojenja obvezno obavještavaju MRMSOSP i Hrvatski zavod za socijalni rad radi vođenja evidencije, pružanja pomoći i potpore nakon zasnivanja posvojenja te praćenja prilagodbe djeteta. Naše su preporuke u većem dijelu uvažene te se nadamo da će se ovaj postupak što prije pravno regulirati i pretočiti u praksu.

> Je li Plenkovićevo nametanje Istanbulske konvencije pomoglo transrodno/homoseksualnom paru Kraljević u izigravanju zakona?

Podsjećamo na potrebu da nadležna tijela u postupcima koje provode posvete posebnu pažnju već posvojenoj djeci. Aktualna situacija kod njih i njihovih roditelja izaziva osjećaj nemira, nesigurnosti i neizvjesnosti, a medijskim izvještavanjem, objavama na društvenim mrežama i komentarima u javnom prostoru, posvojena djeca izlažu se negativnim reakcijama okoline i mogućoj traumatizaciji.

Stoga je važno da nadležna tijela prilikom poduzimanja radnji radi utvrđivanja okolnosti u kojima su provedena ova međudržavna posvojenja, a u cilju otklanjanja sumnje na trgovanje ljudima, postupaju s puno osjetljivosti prema djeci i njihovim obiteljima i sve radnje provode vodeći računa o zaštiti dobrobiti i najboljeg interesa posvojene djece”, ističe pravobraniteljica. (str.36.)

Izvještaj u cijelosti možete pročitati ovdje:

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.