Helenca Pirnat Dragičević, HDZ-ova pravobraniteljica za djecu dala je svoj komentar na izmjene Obiteljskog zakona kojima se želi u hrvatski pravni sustav vratiti institut priznanja majčinstva kao načina njegova utvrđivanja. Od svih potrebnih poboljšanja – Pirnat Dragičević svojim se prijedlogom u javnoj raspravi o izmjenama zakona zauzela za legalizaciju upisa djeteta koje bi par s hrvatskim državljanstvom u inozemstvu pribavio surogatstvom. Surogatstvo je zabranjeno u Hrvatskoj. Kao i većini država EU-a. No, LGBTQ aktivisti i radikalna ljevica nastoje to promijeniti. I kao prvi korak ka legalizaciji surogatstva često koriste upravo ovo što je predložila Pirnat Dragičević. Inače, nju je 2017. godine za pravobraniteljicu za djecu imenovala HDZ-ova saborska većina na prijedlog Plenkovićeve vlade, s mandatom od 8 godina. Zastupnica u Hrvatskom saboru, Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je da bi prihvaćanje onoga što predlaže pravobraniteljica moglo dovesti do legalizacije surogatstva, a samim time i kršenja prava djece. Za Narod.hr je rekla da surogatstvo smatra moralno neprihvatljivim i izrazito štetnim za žene.
Selak Raspudić upozorila na rupu u prijedlogu izmjena zakona
Prije mjesec dana u Saboru se raspravljalo o izmjenama Obiteljskog zakona. Izmjene bi u hrvatski pravni sustav vratile institut priznanja majčinstva kao načina njegova utvrđivanja. Zastupnica Marija Selak Raspudić (Most) upozorila je tada da bi tekst kakav je u Saboru bio u prvom čitanju otvorio put za zloporabe vezane uz surogatstvo. Nakon čega je resorno ministarstvo shvatilo da zaista postoji rupa u zakonu. Slijedom toga odlučeno je da će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način utvrđivanja prethodnog mišljenja za priznanje majčinstva.
Ono što je tada bilo posebno zabrinjavajuće jest komentar koji je na ovaj zakon u e-savjetovanju stavila HDZ-ova pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević. Pravobraniteljica se zauzela za legalizaciju upisa djece koja su hrvatskim parovima u inozemstvu rođena putem surogatstva. Upozorila je da je takvoj djeci, “suprotno međunarodnim konvencijama”, onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje hrvatskog državljanstva. Pri tom nije upozorila na prava djece koja se krše surogatstvom. Odnosno, oduzimanjem prava djetetu da poznaje svog oca i majku i zna svoje podrijetlo i korjene. Niti na činjenicu da dijete ne zna niti tko mu je otac niti tko mu je majka. Niti na činjenicu da se za surogatstvo koriste uglavno siromašne žene koje nose dijete za imućne parove. Velikim dijelom, homoseksulane parove.
U svezi podrške surogatstvu pravobraniteljici je Narod.hr poslao upit.
>Papa pozvao na zabranu surogatstva:Zapad nastavlja s kulturom smrti
>Brojne pozitivne reakcije: Borci protiv surogatstva zahvalni papi što je pozvao na zabranu te prakse
Kako je pravobraniteljica Dragičević komentirala prvo čitanje izmjene Obiteljskog zakona?
”Skrećemo pozornost na situacije u kojima se nalaze djeca roditelja istog spola ili djeca rođena putem surogat majčinstva u drugoj državi. U Republici Hrvatskoj onemogućen im je upis s naslova oba roditelja i ostvarenje prava po drugom roditelju. Odnosno u slučaju surogat majčinstva potpuno onemogućen upis u maticu rođenih i stjecanje državljanstva.
Konvencijom o pravima djeteta propisano je da dijete odmah nakon rođenja mora biti upisano u matične knjige. Te mu se mora jamčiti pravo na ime i pravo na državljanstvo. Onemogućavanjem upisa na temelju izvatka izdanih u drugim državama, u kojima je surogat majčinstvo legalno, ne štiti se djetetov najbolji interes. Te se ugrožavaju djetetova prava. Stoga predlažemo da se ova materija uredi Obiteljskim zakonom”, komentirala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević.
>Tko je Helenca Pirnat Dragičević nova pravobraniteljica za djecu
Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević u Hrvatskom saboru 2017. godine izabrana je s 83 saborska glasa, i to ona od strane HDZ-a. Ona će tu dužnost obnašati osam godina, a prema zakonu na to mjesto može biti ponovno izabrana. Pirnat Dragičević izabrana je za vrijeme mandata Andreja Plenkovića.
>HDZ-ova pravobraniteljica oglasila se o scenama s tzv. Povorke ponosa
Pravobraniteljica je poznata po svojim liberalnim stavovima. Ne vidi problem u ranoj seksualizaciji djece preko eksplicitnih sadržaja na gay paradama i crtićima za djecu na javnoj televiziji. Nije pretjerano sklona ni vjeronauku. Tako je jednom prilikom izjavila da bi vjeronauk trebao biti ili na početku ili na kraju nastave te da vjerskim sadržajima nije mjesto u školskim priredbama. Nedavno je javnosti dala do znanja da ima prilično liberalne stavove i kad je u pitanju surogatstvo, premda se njime teško krše prava djece i žena.
Krše se prava djece
S obzirom na komentar i prijedlog pravobraniteljice za djecu koja se založila za legalizaciju upisa djece koje su hrvatskim parovima u inozemstvu rodile surogat majke, Selak Raspudić je otvorila pitanje kršenja prava djece. Naime postavlja se pitanje – na koji način bi se djeca koje je rodila surogat majka upisivala u maticu rođenih, te što bi se napisalo na mjestu oca i majke?
Selak Raspudić je podsjetila da je majka prema hrvatskom zakonu žena koja je rodila dijete (uz iznimku kod posvojenja). Međutim nije jasno kako bi se kod surogatstva koje je ionako u Hrvatskoj zabranjeno upisivalo ime majke u maticu rođenih, ako prava majka nije ona koja je dijete na ovaj način dobila odnosno kupila, nego ona koja ga je rodila. Nije li djetetu sukladno tome uskraćeno pravo na saznavanje istinitosti o svome porijeklu i zar se na ovaj način ne krše prava djeteta, pita se Selak Raspudić.
>Raspudić traži opoziv pravobraniteljice za djecu: Podržavanje ovakvog sadržaja je javno zlostavljanje i seksualiziranje djece
Selak Raspudić: ”Priznanje majčinstva može na mala vrata uvesti surogatstvo”
Selak Raspudić je već prilikom saborske rasprave o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona intervenirala. Rekla je kako ”priznanje majčinstva” može na mala vrata uvesti surogatsvo. A ono je zakonom zabranjeno u Hrvatskoj. Nakon njene intervencije je doista i došlo do izmjena Obiteljskog zakona u drugom čitanju. Gdje su navedeni novi osigurači da se takvo nešto ne bi dogodilo.
”Međutim, svi dodatni osigurači koji su u drugom čitanju navedeni kao novina i kao potrebni da se institut priznanja majčinstva ne bi zlouporabio u svrhu surogatstva, će tek biti propisani pravilnikom. Odnosno načinom kako će se to točno odvijati. To znači da mi, s obzirom da je zakon stupio na snagu, a pravilnika još uvijek nemamo, i dalje nismo u potpunosti zaštićeni od toga”, rekla je Selak Raspudić.
>Europski parlament na mala vrata legalizira surogatstvo
”Što se tiče samog surogatstva, smatram takvu praksu potpuno neprihvatljivom i izrazito štetnom za žene”
”Što se tiče samog surogatstva, smatram takvu praksu potpuno neprihvatljivom i izrazito štetnom za žene”, rekla je Selak Raspudić.
Istakla je i da na tom tragu i Obiteljski zakon, njegove nedavne izmjene i sve ono što će se u budućnosti odvijati mora imati u vidu da je surogatstvo zabranjeno u Hrvatskoj. I da se te prakse, pogotovo znajući suvremene trendove, gdje se sve češće djeca shvaćaju kao proizvod koji se negdje može kupiti, ne smije omogućiti u našoj zemlji.
Ona tvrdi da je legislativa u Hrvatskoj jasna, da surogatstvo nije dozvoljeno. A prakse zaobilaženja Hrvatske legislative gdje bi se u inozemstvu ostvarivala prava koja u Hrvatskoj ne postoje, a onda ta djeca ”švercala”, de facto, nazad u Hrvatsku u najmanju ruku su moralno neprihvatljiva, ističe Selak Raspudić.
>Surogatstvo: Što se dogodilo sa ženama koje su Ronaldu rađale djecu?
Sabor je raspravljao o izmjenama Obiteljskog zakona koje je moglo na mala vrata uvesti surogatstvo
Podsjetimo da je Selak Raspudić nakon što je Ministarstvo pozitivno reagiralo na njene kritike i odlučilo da će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način utvrđivanja prethodnog mišljenja za priznanje majčinstva, najavila da će amandmanom pokušati dodatno utjecati na zakonski tekst. Kako bi se preciziralo da odredbe koje se odnose na priznanje majčinstva na snagu stupaju tek kad ministar donese pravilnik. Po njemu će se utvrđivati uvjeti pod kojima Zavod za socijalni rad odobrava upis djeteta, na koje se priznanje majčinstva odnosi, u maticu rođenih.
”Kad je riječ o ‘surogatstvu’, Republika Hrvatska je načelno već zauzela nedvojben stav da ono nije dopušteno. Međutim, prethodno su već ozbiljno zabrljali u očitovanju Ustavnom sudu. A to je otvorilo mogućnost da se u ovakvom prijedlogu zakona ipak u budućnosti prošverca surogat majčinstvo. S obzirom na to smatram da naknadna intervencija Vlade nije dovoljna i da ostavlja prostor za manipulaciju. Zbog čega ću uložiti amandman – rekla je Selak-Raspudić za Večernji list. Nezadovoljna i činjenicom da se rasprava o tako važnom zakonu kakav je Obiteljski u Saboru ”skriva u sitne noćne sate”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
