Okrugli stol o demografiji: Što treba napraviti da preokrenemo rekordno niske trendove?

Svjetski savez mladih Hrvatska

U dvorani Josipa Šokčevića (Maloj vijećnici) u Hrvatskom saboru održan u četvrtak je održan okrugli stol „Demografska revitalizacija Hrvatske” koji su u suradnji organizirali Svjetski savez mladih Hrvatska (SSMH), Odbor za obitelj, mlade i sport i Odbor za Hrvatske izvan Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim saborskih zastupnika i predstavnika SSMH, na okruglom stolu sudjelovali su stručnjaci iz područja demografije, predstavnici znanstvenih institucija, sindikata, udruga, političkih stranaka i Savjeta za mlade Vlade Republike Hrvatske.

Loader Loading...
EAD Logo Taking too long?

Reload Reload document
| Open Open in new tab

Smjernice za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske

Na okruglom stolu predstavljene su smjernice za demografsku revitalizaciju Republike Hrvatske koje su nastale na temelju znanstvenih istraživanja i međusektorske suradnje u sklopu projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, sufinanciranog iz Europskog socijalnog fonda, priopćili su organizatori.

Smjernice za demografsku revitalizaciju predstavio je Ivan Majstorić, voditelj projekta „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, koji je istaknuo da je, pored nužnog donošenja Strategije demografske revitalizacije, u svrhu boljeg pozicioniranja politike demografskog razvoja unutar institucionalnog ustroja potrebno aktivirati rad Vijeća za demografsku revitalizaciju, imenovati potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske koji bi koordinirao rad svih državnih tijela relevantnih za demografsku i useljeničku politiku te osnovati saborski odbor koji se izričito bavi demografskim razvojem Republike Hrvatske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, predloženo je i delimitiranje naknade plaće tijekom roditeljskog dopusta, uvođenje izdašnog univerzalnog doplataka za djecu, model financiranja dječjih vrtića u kojem s trećinom sudjeluju država, gradovi/općine i roditelji te dodatno porezno rasterećenje roditelja s 3 i više djece u svrhu razvoja boljih obiteljskih politika.

>Stanić o demografskom slomu Slavonije: Hrvatska nije tako bogata da može rabiti jeftina rješenja

Zagovaraju i donošenje strategije stambenog zbrinjavanja budući da je rješavanje stambenog pitanja mladih jedan od glavnih problema mladih u Hrvatskoj koji nerijetko utječe na osamostaljivanje i odgodu roditeljstva. Kada je riječ o povratnicima i iseljenicima, predlažu bolje institucionalno i organizacijsko uređenje odnosa države prema njima, porezna rasterećenja i osnivanje poslovnog foruma.

>Dijanović: Kad se vratimo pravim vrijednostima i demografija će doći u kategoriju rješivih problema

Potiču Vladu Republike Hrvatske da izradi i migracijsku politiku, uvede registar stanovništva i uredi službenu migracijsku statistiku. Zaključuju sa stavom da je potrebno graditi konsenzus političkih aktera oko ublažavanje depopulacije kako bi se osigurao kontinuitet dobrih javnih politika. Popis svih smjernica dostupan je poveznici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Šterc: Odnos izvršne vlasti prema demografiji je zabrinjavajuć

Doc. dr. sc. Stjepan Šterc, docent na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, naglašava kako je odnos izvršne vlasti prema demografskoj problematici zabrinjavajuć jer je stanovništvo temelj ukupnog razvoja. Podupire predložene smjernice, ali ističe i da je potrebno osnovati strateški ured pri Vladi na čijem će čelu biti potpredsjednik Vlade RH kako bi koordinirao rad svih ministarstava po pitanju demografske politike.

>Dr. sc. Šterc: ‘Proces zamjene stanovništva u Hrvatskoj počeo je prije otprilike tri godine’

Jurić: Treba uvesti obrazovanje od kuće

Izv. prof. dr. sc. Tado Jurić, izvanredni profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, osvrnuo se na učeničku i studentsku depopulaciju budući da je Hrvatska od pristupanja EU 2013. do 2020. izgubila 10 % svih učenika (pad sa 509.207 na 460.832) i 12,7 % studenata (pad sa 178.676 na 155.627). Kao prijedloge izdvaja rad na daljinu, odnosno preseljenje 2 % zaposlenih iz državnog sektora iz Zagreba u periferna područja kako bi se ta područja demografski revitaliziralo. Također, predlaže i uvođenje obrazovanja od kuće jer je Hrvatska među 6 zemalja EU koja nema reguliranu takvu vrstu obrazovanja.

Strmota: Prošle godine Hrvatska je imala najmanje živorođenih u povijesti

Izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, istaknuo je kako je ovo vrlo važna tema. Osvrnuo se na usporedbe demografskih procesa u Hrvatskoj i drugim zemljama EU te naglasio kako Hrvatska istovremeno ima oboje, i ukupni prirodni pad broja stanovnika i iseljavanje, što druge zemlje nemaju. Štoviše, prošle godine Hrvatska je imala najmanje živorođenih u povijesti (33.994). Na kraju pohvaljuje inicijativu SSMH iako zaključuje da su mladi koji su zainteresirani za javne politike ipak iznimka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mario Žiliček predstavio je uime Udruge gradova u Republici Hrvatskoj certifikat Grad za mlade.

U raspravi su sudjelovali i drugi dionici. Svi su se usuglasili kako je ovo jedna od najvažnijih problematika te da je potrebno konkretno djelovanje izvršne vlasti kako bi se ublažili negativni trendovi.

U SSMH ističu kako će smjernice uputiti nadležnim tijelima državne uprave te da će ih iskoristiti za potrebe javnog savjetovanja u postupku donošenja Strategije demografske revitalizacije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.