Mađarska predsjednica Novák: Ni jedna europska zemlja nema samoodrživu stopu nataliteta

Novak
Foto: Montaža Narod.hr / Wikimedia commons / Pixabay

Demografska kriza predstavlja možda i najveću prijetnja s kojom se Europa trenutačno suočava, upozorila je mađarska predsjednica Katalin Novák u razgovoru za mađarsku radijsku postaju InfoRádió, uoči 5. demografskog foruma u Budimpešti, prenosi Remix.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Manjak djece nije samo mađarski fenomen, svugdje je isto u takozvanom razvijenom zapadnom svijetu. Ako se samo osvrnemo na činjenicu da danas u Europi ne postoji ni jedna zemlja koja ima dovoljno djece da uopće održi svoje stanovništvo – to znači da ne možemo govoriti o demografskom rastu – onda možemo vidjeti koliki je to problem”, rekla je Novák.

Demografska kriza ozbiljnija od klimatske

“Mogla bih također citirati Elona Muska, koji je rekao da je demografski izazov sada ozbiljniji od klimatske krize, to je veći problem za budućnost razvijenog svijeta. Sklona sam to prihvatiti kao istinu. To je problem za Europu u cjelini i doista za zapadni svijet u cjelini.”

>Okrugli stol ‘Quo vadis, demografija?’ 11. srpnja: Sudjeluju Strmota, Šterc...

Novák, bivša mađarska ministrica obitelji, smatra da, unatoč činjenici da su konzervativne vlade na čelu s Viktorom Orbánom od 2010. ostvarile veliki napredak u promicanju rađanja, to još uvijek nije dovoljno da se preokrene negativan trend.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Remix News podsjeća da je već ranije upozoravao na katastrofalno demografsko stanje u Europi, s nizom zemalja koje su dosegle rekordno niske razine nataliteta. Primjerice, u Finskoj je prema službenoj statistici 2022. rođeno manje djece nego ikad prije.

Demografska katastrofa na primjeru Finske, Italije i Poljske

Italija se također godinama suočava s onim što je papa Franjo nazvao “demografskom zimom”, a za razliku od Finske, koja je zabilježila blagi porast broja rođenih tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, Italija se pridružila popisu zemalja u kojima je stopa nataliteta pala tijekom pandemije.

Zapravo, Italija ima najnižu stopu nataliteta od bilo koje zemlje u Europi, a 2022. dosegla je novu rekordno nisku razinu i 14. uzastopni pad nataliteta u zemlji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Demograf Šterc za Narod.hr: Demografski potop s posljedicama kojih još nismo svjesni

Političke vođe poput predsjednice talijanske vlade Giorgie Meloni nude predizborna obećanja o povećanju nataliteta, no umjesto toga okreću se masovnoj imigraciji kako bi popunile demografsku prazninu.

Poljska je prošlog tjedna objavila statističke podatke koji otkrivaju da ta zemlja ima najnižu stopu nataliteta od kraja Drugog svjetskog rata, što je dovelo do brzog starenja stanovništva.

Mađarska uspjela ublažiti demografsku krizu, ali ne može protiv trendova

Mađarska je svojom proobiteljskom politikom uspjela ublažiti vlastito loše demografsko stanje, uključujući smanjenje broja razvoda, povećanje nataliteta i značajno smanjenje pobačaja, ali i ona se borila protiv trendova na europskoj razini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“U Mađarskoj je u posljednjem desetljeću došlo do rasta koji nismo vidjeli nigdje drugdje u Europi, međutim, još uvijek se rađa vrlo malo djece. Samo zato što se sastajemo ovdje, razgovaramo o tim važnim pitanjima, slušamo jedni druge, učimo jedni od drugih, to ne znači da će se slijedećeg dana roditi dvostruko više djece”, rekla je Novák.

>Petir na 4. demografskom samitu u Budimpešti pohvalila Orbanove pronatalitetne mjere

“Međutim, uvjerena sam kako ovo pitanje možemo uvrstiti među ona o kojima treba razgovarati na najvišoj razini i istodobno na najnižoj”, zaključila je mađarska predsjednica.
Peti demografski summit u Budimpešti započeo je 14. rujna.

Među sudionicima su predsjednica talijanske vlade Giorgia Meloni, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, bugarski predsjednik Rumen Radev, kanadski psiholog Jordan Peterson i američki ekonomist, nobelovac James Heckman.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.