Prema novom nacrtu Strategije demografske revitalizacije – maksimalna naknada majci ili ocu tijekom drugih šest mjeseci rodiljnog, odnosno roditeljskog dopusta povećat će se sa sadašnjih 7 i pol tisuća kuna na iznos od najmanje dvije prosječne plaće. Trebao bi se udvostručiti i dječji doplatak, a pronatalitetni dodatak ostat će nepromijenjen i iznosit će 500 kuna.
Aida i Mateja na svojem su rodiljnom dopustu dobivale punu plaću prvih 6 mjeseci, a ostalih 6 samo polovinu.
– Bila sam na porodiljnom dva puta. Prvi put sam dobivala prvu turu onih 4000, to jest prvu plaću samo prvih 6 mjeseci, onda 4000 i nešto, a drugi put su digli na 5500, ali nije dosta, kaže Mateja iz Zagreba, piše HRT.
– Teško je, ako povećaju – to će biti super poticaj za mlade mame, ali s ovim cijenama i ovim plaćama i porodiljnim naknadama od prije teško, dodaje Aida.
Slažu se da bi im bilo lakše da su primale punu plaću i ostalih 6 mjeseci. A upravo to trebalo bi se naći u novom strateškom dokumentu.
– Podržavam jer mislim da je to benefit za cijelo društvo, kaže Ivan iz Zagreba.
> Selak Raspudić: ‘Treba zaštititi žene od otkaza najmanje godinu dana nakon porodiljnog’
Okvir iz kojeg će se mjera razvijati
Rodiljne i roditeljske potpore s 2600 kuna, koliko su iznosile 2016,, prošle godine podignute su na 7500 kuna, a rodiljna naknada već je delimitirana i u iznosu je plaće. O novom delimitiranju naknade i njezinu povećanju na oko 15 tisuća kuna, koliko sada otprilike iznose dvije prosječne plaće – u uredu za demografiju još ne razgovaraju.
– Stretagija neće definirati konkretnu mjeru već će stvoriti okvir iz kojeg će se mjera razvijati. Nama je cilj, kao i Vladi, da se sve naše potpore unapređuju, u ovom trenutku mi ne razgovaramo o iznosima bilo koje potpore, rekla je Željka Josić, državna tajnica u Središnjem uredu za demografiju i mlade.
Ipak, ono što se zna izmjene su i dopune Zakona o doplatku za djecu koje dolaze u posljednjem tromjesečju ove godine.
– To nije tako jednostavan posao, nama je cilj da naša djeca doista dobiju taj doplatak, da to bude viša cijena to jest viši iznos koji je sad, ali isto tako i da ga pravednije podijelimo među korisnicima, rekla je Josić.
Demografija nije trenutačni problem
Demograf Akrap kaže da je strategija dobra ako se ostvari, ali upozorava kako demografija nije trenutačni problem i tako mu ne možemo pristupati, moramo gledati dugoročna rješenja.
– Znate koje su to hitne mjere da se donese dugoročna populacijska politika. Dakle, ove palijativne pojedinačne mjere ne daju rezultate, to su pokazala iskustva razvijenijih zemalja koje su postigle neke učinke. To je bolest industrijske civilizacije, s njom se treba ozbiljno suočiti i liječiti to, poručio je Anđelko Akrap, demograf i akademik.
Za novi dokument u proračunu bi trebalo pronaći namjanje 270 milijuna eura, a njegova konačna verzija u javnu raspravu trebala bi biti upućena do 15. srpnja.
