2. srpnja 1853. Krimski rat – snimljene prve ratne fotografije

rat
Foto: William Simpson, artist (Wikipedia, Public Domain)

Ruska vojska 1853. ušla je u turske pokrajine Moldaviju i Vlašku (Rumunjska) čime je započeo Krimski rat. Vodio se između Rusije i alijanse koju su sačinjavali Velika Britanija, Francuska, Osmansko carstvo i kraljevina Pijemont. Usprkos deklarativnim razlozima za javnost, pravi razlog je bio sprečavanje Francuza i Engleza da Rusija proširi svoj utjecaj na račun raspadajućeg Turskog Carstva prema Europi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uzrok mnogih kasnijih političkih i vojnih sukoba

U mnogome, ovo je bio i uzrok mnogih kasnijih političkih i vojnih sukoba na tlu Europe – održati ravnotežu moći na račun imperijalne Rusije. To se odnosilo i na područje Bliskog istoka, današnjeg Afganistana i indijskog potkontinenta.

Zbog tog rata nekadašnje središte kršćanstva, Istanbul, nije vraćen u ruke kršćanskih zemalja i ostao je muslimansko središte na vratima Europe do današnjeg dana.

Na strani Turaka (300.000 vojnika) u ratu je sudjelovalo i 400.000 Francuza i 250.000 Britanaca, dok je Rusija imala pomoć jedino Bugarske legije sa 7.000 vojnika. Ovaj rat umnogome je najava silnica koje su odredile strateške borbe u I. svjetskom ratu, a osobito na bojišnici gdje su za tuđe interese stradavali i mnogobrojni hrvatski mladići (područje današnje zapadne Ukrajine i Moldavije).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pravi uzrok rata 

Pravi razlog za rat bio je sprječavanje Rusije da se okoristi sve očitijim rasulom Otomanskog Carstva.

Francuzi i Britanci željeli su smanjiti ruske teritorijalne pretenzije na Crnom moru i Balkanu, a to su pokušali napraviti tako što su zauzeli sjedište ruske Crnomorske flote Sevastopolj. Punih 11 mjeseci trajala je opsada, dok napokon u rujnu 1855. Rusi nisu zapalili i potopili svoje brodove te napustili grad.

Ipak, Rusija se nije osjećala pobijeđenom, pa je tek nakon austrijske prijetnje da će ući u rat na strani saveznika prihvatila primirje. Krimski rat je završen 1856. Pariškim sporazumom i poniženjem Rusije, kojoj je zabranjeno držanje ratne mornarice u Crnom moru, a zanimljivo je da su tijekom Krimskog rata snimljene prve ratne fotografije, željeznica je po prvi put korištena u strateške vojne svrhe, no najveći utjecaj imao je loš tretman ranjenika koji je Florence Nightingale naveo na drastična poboljšanja u zbrinjavanju ranjenih na terenu, što je konačno dovelo do osnivanja Crvenog križa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ratovi i sukobi 19. stoljeća, generirani nakon Francuske revolucije, uz imperijalne i političke težnje velikih europskih sila iznjedrile su I. svjetski rat koji je bio potpuno destruktivan za Europu i uvod u još gori II. svjetski rat. Tako je stari kontinent počeo umirati pod silnim sukobima i ratovima, kao i pogubnim ideologijama koje su nicale u to vrijeme, a svoju ekspanziju doživjele u mračnom 20. stoljeću ratova i smrti.

Odricanjem od kršćanskih korijena još u 19. stoljeću, koje zamjenjuju nove nacionalističke i ideološke silnice, Europa gubi tlo pod nogama od kojeg do današnjeg dana nije stala na svoje noge.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.