Prikupljanje 10 000 potpisa za predsjedničku kandidaturu odrednica je propisana zakonom. Ta je brojka zamišljena kao brana od mogućnosti da se kandidiraju deseci, a možda i stotine kandidata bez ikakve podrške i prepoznatljivosti u biračkom tijelu. Neslužbeni kandidati, najčešće oni iz najvećih stranaka, često prikupe brojke potpisa koje su nekoliko puta veće od zakonskog minimuma. Na taj način u jednoj mjeri dokazuju javnosti i protukandidatima svoju snagu no, s druge strane, nekoliko desetaka ili stotina tisuća potpisa ne moraju se automatizmom pretvoriti u željeni rezultat. Primjera ima napretek, a dovoljno se prisjetiti predsjedničkih izbora 2019. kada najveći broj potpisa nije značio i najveći broj glasova, a bilo je i situacija u kojoj su kandidati dobivali značajno manje glasova od prikupljenog broja potpisa.
>Poplavapredsjedničkih kandidata na desnici: Evo tko je sve najavio kandidaturu
Čemu služe potpisi?
Skupljanje 10.000 potpisa za predsjedničku kandidaturu u Hrvatskoj, kao i u mnogim drugim zemljama, služi kao demokratski mehanizam za filtriranje ozbiljnih kandidata i osiguravanje da samo oni s barem minimalnom razinom javne podrške mogu sudjelovati u izborima.
Prikupljanjem potpisa, kandidat pokazuje da ima podršku značajnog broja građana. To pomaže razlikovati ozbiljne kandidate od onih koji možda nemaju stvarnu političku ili javnu težinu. Ovaj prag sprječava prekomjerni broj kandidata na izborima, što bi moglo otežati proces glasanja i razvodniti političku raspravu.
Potpisi kao prediktor uspjeha
Točan broj potpisa (ukoliko je veći od 10 000) zakonski je u potpunosti nebitan.
Na percepcijskoj razini on može poslužiti kao sredstvo pokazivanja snage konkurenciji i biračima.
Najveći broj prikupljenih potpisa ipak, uči nas politička povijest, ne znači automatizmom i pobjedu na izborima. Na predsjedničkim izborima 2019. troje kandidata s prikupljenim najvećim brojem potpisa bili su na vrhu i po glasovima birača. Međutim, njihov je poredak bio drugačiji.
Broj potpisa:
1. Kolinda Grabar Kitarović – 231 000
2. Miroslav Škoro – 79 000
3. Zoran Milanović – 78 000
>Bitka za Pantovčak: S ovim sloganima kandidati kreću u utrku za vaše glasove
Broj glasova u prvom krugu:
1. Zoran Milanović – 562 783
2. Kolinda Grabar Kitarović – 507 628
3. Miroslav Škoro – 465 704
Više potpisa nego glasova
Koliko je brojka prikupljenih potpisa varljiva dokazuje primjer Ante Đapića i Nedjeljka Babića koji su na prošlim predsjedničkim izborima dobili manje glasova nego potpisa birača.
Broj potpisa:
Anto Đapić – 13 000
Nedjeljko Babić – 14 000
Broj glasova u prvom krugu:
Anto Đapić: 4001
Nedjeljko Babić: 3014
