Subota, 26 travnja, 2025
12 C
Zagreb
Pratite nas:
'NADA NE RAZOČARAVA'

Jubilej 2025.: Što je i zašto je važan za katolike?

Podijeli

Podijeli

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Godina 2025. za Katoličku crkvu je i jubilejska godina. Jubilej ili Sveta godina trajat će od kraja prosinca 2024. do početka siječnja 2026. Za vrijeme jubileja hodočasnici iz svih krajeva svijeta dolaze u Rim, a papa im podjeljuje potpuni, tzv. jubilarni oprost.

Crkveni jubilej ili jubilejska (jubilarna) godina naziv je koji dolazi od hebrejske riječi jobel: truba, rog. To je posebno razdoblje koje proglašava papa. Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života navodi da je jubilej u biti “godina pomirenja, obraćenja i sakramentalne pokore i, samim time, solidarnosti, nade, pravde, predanog zalaganja u služenju Bogu u radosti i miru s braćom”. Jubilej se još naziva i “Svetom godinom”.

Katolička crkva s proslavom jubileja započela je još davne 1300. godine odredbom pape Bonifacija VIII. Prema njegovoj zamisli jubilej se trebao slaviti svakih stotinu godina. Papa Klement VI. 1349. odredio je se jubilej slavi svakih 50 godina, a od 1475., odlukom pape Pavla II. slavi se svakih 25 kako bi svaki naraštaj mogao doživjeti barem jednu svetu godinu. No, papa jubilejsku godinu može proglasiti i izvanredno. Tako je na primjer, papa Franjo 2015. proglasio Jubilej godine milosrđa.

Do danas je slavljeno ukupno 26 redovnih svetih godina, od kojih je posljednji bio proglašen 2000. godine.

Jubilej 2025.

Papa Franjo proglasio je bulom Jubilej 2025. „Spes non confundit“ („Nada ne razočarava“). Odredio je da Jubilej 2025. traje od kraja prosinca 2024. do početka siječnja 2026. Bulu je objavio na svetkovinu Uzašašća 9. svibnja.

Početak redovnog Jubileja 2025. označen je otvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 24. prosinca 2024. U nedjelju, 29. prosinca 2024., dijecezanski biskupi slavili su svetu euharistiju u svim katedralama i konkatedralama kao svečano otvorenje Jubilarne godine.

“Dana 1. siječnja 2025., na svetkovinu Svete Marije Bogorodice, bit će otvorena Sveta vrata papinske bazilike Svete Marije Velike. Konačno, u nedjelju 5. siječnja otvorit će se Sveta vrata papinske bazilike svetog Pavla izvan zidina. Sveta vrata potonjih triju bazilika bit će ponovno zatvorena najkasnije do nedjelje 28. prosinca iste godine”, piše Papa u Buli proglašenja redovnog Jubileja, Svete godine 2025.

Sveta godina u mjesnim Crkvama završava u nedjelju 28. prosinca 2025., a Sveta godina 2025. završit će zatvaranjem Svetih vrata Bazilike svetog Petra u Vatikanu 6. siječnja 2026., na svetkovinu Bogojavljenja.

Logo i geslo

Geslo za Svetu godinu 2025. je „Hodočasnici nade“, a izabrano je jer se nakon pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja.

“Znak preporoda koji nam je svima prijeko potreban, nakon više od dvije godine pandemije, dvojbi, neizvjesnosti, straha od smrti, te zatvorenih župā, školā i uredā. Papa Franjo upravlja pogled i poziva nas da očima nade gledamo na Jubilej koji će opća Crkva proslaviti 2025. godine. ‘Hodočasnici nade’ geslo je izabrano za Svetu godinu koja nakon strašne pandemije želi potaknuti klimu nade i povjerenja”, istaknuo je papa Franjo u pismu.

Logo Jubileja slika s četiri stilizirane figure koje označavaju čovječanstvo koje dolazi s četiri strane svijeta. Jedna figura je u zagrljaju druge označavajući solidarnost i bratstvo koji moraju ujediniti narode, a predvodnik prianja i grli križ, znak vjere i nade, koja ne smije nikada biti napuštena. Valovi ispod prikazuju da se hodočašće života ne odvija uvijek u mirnim vodama. Kao poziv na nadu u osobnim događajima i kada se događaji svijeta nameću s najvećom intenzivnošću, donji dio križa produljuje se i pretvara u sidro – metaforu nade – koje se nameće gibanju valova, objasnio je predsjednik Papinskog vijeća za novu evangelizaciju nadbiskup Rino Fisichella, prenosi IKA.

Preuzeto s IKA

Crvena boja prikazuje ljubav, djelovanje i dijeljenje. Žuta je boja ljudske topline. Zelena predstavlja mir i ravnotežu, a plava sigurnost i zaštitu. Crna boja križa i sidra predstavlja autoritet i unutarnji aspekt. Cijeli prikaz prikazuje koliko put hodočasnika nije individualna stvarnost, nego zajednička i dinamička koja teži križu, koji je također dinamičan u svojoj pognutosti prema čovječanstvu kao da mu ide u susret i ne ostavlja ga samog, nego nudi sigurnost prisutnosti i nade.

Prikaz upotpunjuje moto Jubileja 2025. Peregrinantes in Spem – hodočasnici u nadi, koji je zelene boje.

Podjela oprosta

U Svetoj godini vjernici mogu zadobiti potpuni oprost.

Svi vjernici, koji su istinski raskajani i slobodni od svake naklonosti prema grijehu (usp. Enchiridion Indulgentiarum, IV. izd., norma 20, §1), koji su potaknuti duhom milosrđa i koji su tijekom Svete godine pročišćeni po sakramentu pokore i okrijepljeni svetom pričešću, molili na nakane Vrhovnog svećenika, moći će iz crkvene riznice dobiti potpuni oprost, s odrješenjem i oproštenjem od svih svojih grijeha, a koji se po izboru može primijeniti i za duše u čistilištu.

Za zadobivanje potpunog oprosta potrebno je obaviti:

1. Sveta hodočašća – Vjernici, hodočasnici nade, moći će dobiti jubilarni oprost od Svetog Oca ako pobožno hodočaste:

prema bilo kojem svetom jubilarnom mjestu i tamo pobožno sudjeluju na svetoj misi (kad god liturgijske norme to dopuštaju, može se ponajprije slaviti i vlastita misa za jubilej ili zavjetna misa: za pomirenje, za oproštenje grijeha, moliti za krepost milosrđa i za slogu naroda); na obrednim misama prigodom podjela sakramenata kršćanske inicijacije ili bolesničkog pomazanja; na slavljima službe riječi; na liturgiji časova (Služba čitanja, Jutarnja, Večernja); na pobožnosti Križnog puta; mole krunicu na čast Blažene Djevice Marije; mole himan Akatistos; na pokorničkom slavlju, koje završava pojedinačnom ispovijedi pokornika, kako je utvrđeno u Redu pokore (obrazac II);

2. Pobožni posjeti svetim mjestima – Vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pojedinačno ili u skupini pobožno posjete bilo koje jubilejsko mjesto i tamo se u prikladnom vremenu uključe u euharistijsko klanjanje i meditaciju, a koje će se zaključiti s molitvom Oče naš, ispovijest vjere u bilo kojem legitimnom obliku i zazivom Mariji, Majci Božjoj, kako bi u ovoj Svetoj godini svatko “mogao doživjeti blizinu najljubaznije Majke, koja nikada ne napušta svoju djecu” (Spes non confundit, 24).

3. Djela milosrđa i pokore – vjernici će moći dobiti jubilejski oprost ako pobožno sudjeluju u pučkim misijama, duhovnim vježbama ili tečajevima o tekstovima Drugoga vatikanskog sabora i Katekizmu Katoličke Crkve, koji bi se, po volji Svetoga Oca, trebali održavati u crkvama ili drugim prikladnim mjestima.

Detaljno o dobivanju potpunog oprosta pročitajte ovdje.

Molitva

Povodom Jubileja papa Franjo sastavio je i Molitvu:

Oče, koji si na nebesima,
daj da vjera koju si nam darovao
u svome Sinu Isusu Kristu, našemu bratu,
i plamen ljubavi,
izlivene u naša srca po Duhu Svetom,
obnove u nama blaženu nadu
u dolazak tvoga Kraljevstva.

Učini da nas tvoja milost preobrazi
da budemo brižni njegovatelji evanđeoskoga sjemena
koje će čovječanstvu i svemu stvorenomu podariti rast,
dok puni pouzdanja
iščekujemo novo nebo i novu zemlju
i da se, nakon pobjede nad silama zla,
zauvijek očituje tvoja slava.

Udijeli, molimo, da milost Jubileja
živi u nama, hodočasnicima nade,
čežnju za nebeskim dobrima,
te na cijeli svijet izlije
radost i mir našega Otkupitelja.
Tebi, vječno blagoslovljeni Bože,
slava i hvala u sve vijeke vjekova.
Amen

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci