Povjesničar Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nedavno je za
jedan medij dao procjenu od 120 tisuća jasenovačkih žrtava, međutim pritom nije naveo odakle mu ta procjena ili kako se do nje došlo, a istovremeno je za broj žrtava rekao „nebitno je, brojke nakon 50 ili 100 godina postanu nebitne“. S obzirom na Klasićevu vrlo rastezljivu „granicu nebitnosti“, možemo zaključiti da brojevi postanu nebitni onog trena kad se dokaže da su lažni. Budući da se može reći da je ozbiljnoj temi pristupio na neozbiljan način, redakcija portala Narod.hr mu je poslala pitanja dana u nastavku uz molbu da odgovori na njih.
>Banić i Koić za Narod.hr: Ravnatelj JUSP Jasenovac je došao s politikom i s njom i odlazi
1. U nedavnom razgovoru za jedan medij spominjete procjenu od 120.000 jasenovačkih žrtava, ali bez navođenja izvora. Koji je izvor tih podataka i na čemu se temelji ta procjena?
2. U medijima i knjigama su objavljena imena tisuća lažnih jasenovačkih žrtava s popisa JUSP- a Jasenovac. Nisu stradali u Jasenovcu ili Staroj Gradiški, već negdje drugdje ili su čak preživjeli rat. Kao povjesničar koji često spominje Jasenovac smatrate li da te lažne žrtve treba ukloniti s popisa? Nadalje, zbog upitne kvalitete popisa, koliko pouzdanim smatrate ostatak popisa i treba li s njim početi ispočetka?
3. Podržavate li istraživanja masovnih grobnica na mjestu logora Jasenovac i Stara Gradiška pomoću georadara ili nekih drugih geofizičkih metoda istraživanja i posljedično iskapanja?
Do trenutka objave ovog članka nisu primljeni odgovori na postavljena pitanja. Nakon tri jednostavna pitanja nestalo je lamentirajuće elokventnosti. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen-Koržinek nedavno je izjavila da raspravu oko Jasenovca treba prepustiti povjesničarima, no što učiniti kao u ovdje opisanoj situaciji kad povjesničari utihnu?
Kako povjesničar Hrvoje Klasić prema vlastitim riječima studentima uvijek ističe da kao budući povjesničari moraju imati argumente, a on sam ih ovdje ili nema ili skriva, čini se da je prepuštanje ove teme (nekim) povjesničarima pogrešno ili da ih treba nekako dodatno motivirati da iznesu svoje argumente. Inače puko nagađati o broju jasenovačkih žrtava može svatko, no to onda nije znanost, već političko-propagandni aktivizam.
>U Beogradu u subotu okupljanje srpskog svijeta, među temama bit će i Jasenovac
U tom smislu je možda potrebno preispitati tko su povjesničari i „povjesničari“ odnosno „historičari“ koji bi trebali raspravljati o Jasenovcu, a za raspravu su nespremni i tad uvijek utihnu. Trebalo bi ministricu Obuljen-Koržinek pitati za dodatno pojašnjenje o
neargumentiranom licitiranju brojem jasenovačkih žrtava. Što god bio sljedeći korak, njezin
prijedlog o prepuštanju rasprave o Jasenovcu (nekim) povjesničarima ne funkcionira i za
konačno rješavanje jasenovačkog mita potrebno je nešto drugo. Primjerice, povjesničari u
arhive, političari lopate u ruke. U svakom slučaju manje priče, više rada.
