Prema izračunu Eurostata, Hrvatska je prema cijenama hrane i pića u 2015. blizu prosjeka Europske unije, dok je cijenama duhana među najjeftinijima. U Hrvatskoj je košarica prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića u 2015. bila 9 posto jeftinija od prosjeka u EU-u.
U Portugalu, Španjolskoj, Latviji, Estoniji i Slovačkoj cijene hrane i bezalkoholnih pića blizu su onih u Hrvatskoj. U Njemačkoj, Grčkoj, Nizozemskoj i Sloveniji bliže su europskom prosjeku, piše Glas Slavonije.
Niska cijena rada
Danska je daleko najskuplja u EU-u – njene cijene hrane i pića 45 posto su više od prosjeka EU-a. Slijede Švedska i Austrija s cijenama 24, odnosno 20 posto iznad prosjeka, te Irska i Finska gdje su ti proizvodi oko 20 posto skuplji u odnosu na europski prosjek. Najniže cijene te košarice proizvoda zabilježene su u Poljskoj i Rumunjskoj, gdje su za 37, odnosno 36 posto niže od prosjeka EU-a. U Bugarskoj su niže za 30, a u Litvi, Mađarskoj i Češkoj za nešto više od 20 posto u odnosu na prosjek.
Zlatna sredina kada je o toj košarici proizvoda riječ u Hrvatskoj i Uniji bila bi sasvim zadovoljavajuća da je ona prisutna i kada se govori o prosječnim primanjima. Jer, prosječna netoplaća u Hrvatskoj je oko 5722 kuna, a zadnja potrošačka košarica, prema izračunu Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS), bila je oko 6800 kuna pa se građani, u nesrazmjeru nje i primanja, odriču mnogo toga.
Prema primanjima za svoje je istočne susjede Hrvatska poput Švicarske, a za zapadne je na razini pojedinih afričkih zemalja. Jer, Norvežani, što žive najbolje u Europi, privređuju 66.000 dolara godišnje po stanovniku, a Hrvati oko 21.000 dolara, što im jamči sličan standard kao Rumunjima – gdje su cijene i plaće osjetno niže – i otprilike pola standarda Nijemaca, koji privrede, opet prilagođeno prema cijenama, 45.000 dolara po glavi stanovnika godišnje.
– Cijena sata rada u Hrvatskoj je među najnižima u EU-u, a cijene su nam u prosjeku s Unijom, što znači da nam je život skup, ali ga nemamo čime financirati – komentira izvješće Eurostata predsjednik NHS-a Krešimir Sever i kaže da nacija živi izuzetno teško.
– Zbog nesrazmjera primanja i troškova košarice, troškova života, ali i od kada je olakšano blokiranje građana, ljudi su počeli mijenjati potrošačke navike, a na što su naši anketari upozoravali. Jer, prosječnom hrvatskom kućanstvu mjesečno nedostaje oko četvrtina potrebnih prihoda da bi pokrilo svoje redovite rashode pa se onda štedi na svemu – počelo se na odjeći i obući, na kućanskim aparatima, na obnovi kućanstva, na kozmetici, sredstvima za čišćenje i održavanju osobne higijene. Promijenilo se i stanje na razini zaduživanja, ljudi se sve teže zadužuju, banke su opreznije, građanima se osvetilo peglanje kartica, odlazak u crveno i minus. No, bez hrane ne mogu na čijoj stavci se prvi veliki udar dogodio 2012. kod povećanja PDV-a i za 20-postotnog poskupljenja struje i plina koji je u međvremenu, istina, nešto pojeftinio, ali je i dalje skuplji u odnosu na 2012. Zbog takvog stanja mi u Hrvatskoj sve nezdravije živimo i sve se lošije hranimo – kaže Sever.
Po cijenama mesa najjeftinija je Rumunjska, s gotovo upola jeftinijim mesom u odnosu na prosjek, a najskuplja Danska, s gotovo 40 posto većim cijenama od prosjeka. U Hrvatskoj je meso 23 posto jeftinije od prosjeka u EU-u.
Đakovački svinjogojac Goran Jančo s farmom u Punitovcima, a koji je lani proglašen najboljim OPG-ovcem, upozorava na nelogičnosti u tim cijenama kada je o mesu, svinjetini riječ.
Čudne cijene mesa
– Jedna Danska, koja je perjanica svinjogojstva u Europi, koja nam je uzor po proizvodnim rezultatima, kako to da oni imaju tako visoke cijene?! Znači, mi koji uvozimo od 60 do 70 posto mesa iz EU-a – iz Nizozemske, Danske, Njemačke…, imamo jeftinije meso od tih zemalja. Što se tu događa – ni nama nije jasno. Kako je moguće da jedna te ista svinjetina u Danskoj bude skuplja nego u Hrvatskoj. Čini mi se da je istina sljedeća – kod nas, u Rumunjskoj i drugim istočnim zemljama završava manje kvalitetno meso gdje je istek roka trajanja vrlo blizu i naravno da je to meso jeftinije. Znamo što je, ali nitko ne reagira, a mi, proizvođači, ne možemo zabraniti, ograničiti takav uvoz. No, zato Vlada i Ministarstvo poljoprivrede moraju skrbiti o proizvođačima mesa, da zaštite domaću proizvodnju – kaže Jančo.
Mlijeko, sir i jaja su najpovoljniji u Poljskoj gdje im je cijena 35 posto ispod prosjeka, a najskuplji na Cipru (40 % iznad prosjeka). U Hrvatskoj su te cijene osam posto niže od prosjeka Europske unije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
