Prije točno tri godine Rusija je napala Ukrajinu. Od 24. veljače 2022., kada su ruske snage upale u tu zemlju, razorene su stotine gradova i sela, poginule su stotine tisuća ljudi, a milijuni su raseljeni diljem Ukrajine i Europe. SAD i Europa podijeljeni su oko pristupa mirovnim pregovorima. Ukrajina se sve više doživljava kao objekt, a ne subjekt u procesu okončanja rata.
U povodu godišnjice, Opća skupština UN-a donijela je dvije rezolucije. Hrvatska je glasala za obje.
> UN usvojio rezoluciju o Ukrajini: EU i SAD na suprotnim stranama
Ukrajina od početka rata ima podršku cijele Europe, koja joj je pružena i danas na velikom summitu u Kijevu, piše HRT.
Stigla je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, najavivši da će Ukrajina u ožujku dobiti 3,5 milijarde eura.
Ukrajina je u završnoj fazi pregovora sa SAD-om o dogovoru da Washington dobije dio prirodnih mineralnih resursa zemlje, izjavila je u ponedjeljak potpredsjednica vlade Olha Stefanišina. Bloomberg je imao uvid u nacrt sporazuma o mineralima te je izvijestio kako uključuje sigurnosna jamstva.
Ukrajina do 2030. u EU
Ukrajina bi se mogla pridružiti Europskoj uniji prije 2030. ako zemlja nastavi s reformama sadašnjom brzinom i kvalitetom. Izjavila je to predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen novinarima u ponedjeljak u Kijevu.
– Stvarno cijenim političku volju koja postoji. Čak bih rekla da je ukrajinski proces temeljen na zaslugama. Ako nastave tom brzinom i tom kvalitetom, možda bi mogli biti u EU prije 2030., rekla je Von der Leyen.
Predsjednik Vijeća EU Antonio Costa dodao je da bi pristupanje EU bilo najvažnije sigurnosno jamstvo za budućnost Ukrajine.
> Procurio nacrt dogovora Ukrajine i SAD-a: Sigurnosna jamstva za minerale
Ukrajinski i europski ministri obrane pokušali uskladiti stavove oko uvjeta mira
Desetak europskih ministara obrane sastalo se videokonferencijom s ukrajinskim kolegom u ponedjeljak kako bi koordinirali stajališta pred američko-ruskom diplomatskom ofenzivom u cilju okončanja rata, iz koje su njihove zemlje isključene, prenosi AFP.
Ovaj sastanak, kojim su supredsjedali estonski ministar Hanno Pevkur i francuski Sébastien Lecornu prisutni u Tallinnu, na jedan je sat okupio i ministre Litve, Latvije, Norveške, Finske, Švedske, Danske, Islanda, Nizozemske, Njemačke, Italije i Poljske.
Sudjelovao je i ukrajinski ministar obrane Rustem Umarov te predstavnici NATO-a i Europske unije.
Cilj ove videokonferencije, održane na treću obljetnicu početka rata, bio je “međusobno približiti” viziju Europljana o uvjetima za trajni mir i povezanim sigurnosnim jamstvima, prema francuskom izvoru bliskom raspravama.
Europljani strahuju da će američki predsjednik Donald Trump okončati rat pod uvjetima povoljnim za Moskvu i bez davanja sigurnosnih jamstava Kijevu. Traže, zasad bez uspjeha, mjesto za pregovaračkim stolom.
> Von der Leyen i summit u Kijevu: Je li to znak nemoći i podjele u EU?
Američki vojnici u Europi
Unatoč konsenzusu o ruskoj prijetnji, u Europi su i dalje aktualne rasprave o potrebnim odgovorima, posebice između onih koji su za i protiv raspoređivanja vojske na ukrajinskom teritoriju radi provedbe mogućeg sporazuma o prekidu vatre.
Tim više što mnoge europske zemlje, posebice istočne, ne kriju zabrinutost za vlastitu sigurnost u slučaju povlačenja svih ili dijela od 100.000 američkih vojnika raspoređenih u Europi.
– Ne možete pretpostaviti da će američka prisutnost trajati zauvijek, rekao je sredinom veljače američki ministar obrane Pete Hegseth.
> Starešina: Ukrajinski mirovni proces za Europu je prilika da s pomoću njega izgradi svoju obranu
Trump i Macron u Bijeloj kući o Ukrajini
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je u ponedjeljak s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o očekivanoj temi – izgledima za okončanje rata u Ukrajini gdje dvojica čelnika imaju oštre razlike u stavovima.
Emmanuel Macron je prvi europski čelnik koji je posjetio Donalda Trumpa koji je prije mjesec dana ponovno došao na vlast. Tijekom jutra je u Bijeloj kući zajedno s Trumpom sudjelovao na videokonferenciji o Ukrajini s drugim čelnicima G7.
> Norveška je od početka rata zaradila 108 milijardi eura: Treba li tim novcem podupirati Ukrajinu?
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/HRT vijesti
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.