Član Stručne radne skupine kritizirao kurikul, prosvjed, Jokićevu tvrdoglavost…

Foto: snimka zaslona

Gosti emisije ‘Bujica’ bili su akademik Vladimir Paar i dr. Matko Glunčić, profesor s Odsjeka Fizike zagrebačkog PMF-a. Prof. Glunčić je još uvijek član Stručne radne skupine za gimnazijski kurikul i član Stručne radne skupine za predmetni kurikul fizike, s Jokićem se razišao radi njegovog jednoumlja, neuvažavanja drukčijeg mišljenja i isključivosti.

“Najveći broj ljudi je došao na prosvjed, a da niti ne znaju zašto se točno prosvjeduje i koji su glavni problemi. Ispada da su jedni prosvjedovali protiv crkve, a drugi protiv poreza na nekretnine – kakve to veze ima sa školstvom”, rekao je Glunčić.

Akademik Paar je istaknuo da tijekom izrade reforme ne bi trebalo biti ideoloških podjela, no ocijenio je da “oni nisu željeli da u užem timu koji sve određuje, suprotno tvrdnjama Jokića, bude itko nezavisan jer bi vidio niz ideoloških intervencija. Ovako imaju potpuno otvorene ruke da interveniraju po pitanju svjetonazora ili hrvatske baštine”.

Točan naziv je kurikul, a ne „kurikulum“

“U duhu hrvatskog jezika je da kada se riječ uzima iz stranog jezika, obično izvornog – latinskog i kada se uzima riječ koja završava na “um” – onda se taj nastavak odbacuje pa nije simpozium nego simpozij, nije solsticium već solsticij, nije kalcium nego kalcij… Tako nije ni “kurikulum” već kurikul. Još na prvom sastanku gimnazijske skupine sam upitao zašto se ide s tim nazivom, ako je pogrešan? Rekli su neka ostane takav pogrešan naziv, kada se s njim već krenulo! To je apsurdno, mogli su naziv promijeniti u bilo kom trenutku. Kao što su se ponijeli tada u svezi naziva, tako je uglavnom bilo i s drugim stvarima…”, istaknuo je prof. Glunčić.

Ključni problemi

Matko Glunčić upozorio je na niz problema koji su se javljali tijekom pisanja kurikularne reforme. “Prihvatio sam taj posao jer sam smatrao da Hrvatskoj treba reforma i da se može napraviti škola koja će biti usmjerena prema praktičnim znanjima, no jako rano sam primijetio da se taj posao ne radi i da neće biti dobro napravljen. Prvi problem je što su kurikul pisali jako kratko – tek 5 mjeseci, dok su primjerice u Finskoj nakon 30 godina odlučili što će promijeniti, a Nijemci čak 50 godina to rade. Drugi problem je taj što ekspertna radna skupina nije pokušala analizirati trenutno stanje u Hrvatskoj, resurse u školama, koja su znanja potrebna za tržište rada… Sam okvir kurikula pisan je usporedno s ostalim dokumentima kurikula, a kuća bi se trebala graditi od temelja…”, istaknuo je.

Akademik Paar tome je dodao “da je ključna greška bila ta što unaprijed nije bila dogovorena metodologija kojom će se raditi. Metodologiju je vjerojatno radio Jokić i u to se više nije moglo intervenirati pa su dobri ljudi u predmetnim povjerenstvima bili blokirani i nisu mogli više izreći svoje mišljenje”.

“Diskusiju bi trebalo spustiti s te ideološke razine na stručnu razinu, jer kad se realno pogleda, taj dokument je jedan poluproizvod, loš dokument, nešto što nije dobro napisano. Ja to ne bih poslao ni u časopis jer bi mi bilo neugodno što će ljudi reći”, kaže Glunčić te dodao kako je u 20-ak dana javne rasprave došlo 35 tisuća kometara na dokument i svi su uglavnom bili negativni.

Diskriminacija učenika iz manjih mjesta

Učenici iz malih gradova su diskriminirani u Jokićevom kurikulu – mogu birati između dva modula, dok djeca u velikim gradovima na izbor imaju čak sedam modula”, pojasnio je Glunčič.

“Problem je i u tome što će biti manje studenata inženjerstva i medicine, što je direktno ugrožavanje budućnosti Hrvatske” dodao je akademik Paar.

Pitanje djece na prosvjedu

“Najveći broj ljudi je došao na prosvjed jer je mislilo da će doći do rasterećenja nastave, no u fizici i matematici se sadržaj i povećao. Rasterećenja sigurno nema”. napomenuo je Glunčić.

“Pitanje je i je li moralno koristiti djecu za prosvjed” istaknuo je akademik Paar i dodao: “Vidio sam učiteljice kako hodaju s cijelim razredima, djeca su se morala držati za ruke kako netko ne bi pobjegao! Išli su na Trg jer je im je to zabavnije nego biti na nastavi!”

Vokić: Jokić je imao dobre namjere, ali nije bio svoj

Telefonom se u Bujicu javila Ljilja Vokić, bivša HDZ-ova ministrica obrazovanja.

“Htjela bih se osvrnuti na sudionike prosvjeda. Ne znam jel’ da plačem ili da se smijem! S obzirom na to da je tamo najviše transparenata bilo protiv vjeronauka i za tzv. sekularnu državu, borimo se za ovo ili ono… Moram tim ljudima reći da je gospodin Jokić vrlo dobro surađivao s katehetskim uredom Zagrebačke nadbiskupije oko vjeronauka. Smatram da je nevjerojatno izbaciti Marka Marulića, Ilijadu kao klasično djelo svjetske književnosti, a Judita Marka Marulića je pisana 1501. i objavljena 1521. kada se Shakespeare nije ni rodio! Dakle, mi želimo uništiti svoju kulturu i baštinu, želimo raščistiti s nećim što je bilo, što je naša baština, a želimo nametnuti neke poluvrijednosti, poluumjetnička djela, poluknjiževna djela… Neobično sam iznenađena na kakav način tobože umjetnici, komentiraju na forumima, kako olako vrijeđaju ljude, ja te portale zovem po onoj Andrićevoj – tamni vilajet. Da ljudi iz mraka mogu pisati što hoće… Osobno, držim da je gospodin Jokić imao vrlo dobre namjere, ali on nije bio svoj! To ja sad shvaćam. Mislim da je svakomome sada jasno čiji je on zapravo! Vlada je trebala reći: Evo, idite gospodine Jokiću! Hvala vam za sve što ste do sada napravili, no mi imamo novog čovjeka. Evo, ja bih stavila profesora Matka Glunčića, da on bude nositelj te reforme!”, rekla je Vokić.

‘Jokić ima dozu tvrdoglavosti sličnu Zoranu Milanoviću’

Jokić je doktorirao u Engleskoj na temi utjecaja nastave vjeronauka i prirode u hrvatskoj osnovnoj školi na stavove učenika. Bolje bi bilo da je doktorirao u Hrvatskoj, jer kod nas ima puno boljih eksperata za tu temu nego u Engleskoj”, rekao je Paar.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

“Boris Jokić ima izvanredne motivatorske sposobnosti, no greška mu je ta što je prihvatio nešto tako važno raditi u jako kratkom vremenu, te nije pristao ni na kakvu kritiku metodologije. Ima jednu dozu tvrdoglavosti sličnu Zoranu Milanoviću i to nije primjereno jednom dobrom znanstveniku! Loš znanstvenik je onaj koji ne mijenja svoje mišljenje, a dobar onaj koji prihvaća tuđe dobronamjerne sugestije. Na doktoratu u Dresdenu su me učili da je moj najbolji prijatelj onaj koji mi daje najviše kritika, jer me on čini boljim. U znanosti je to jako bitno, jer se kroz kritike profilirate, što se kod Jokića pokazalo da ne funkcionira…”, poručio je Glunčić.

“U HAZU smo pažljivo pročitali kritiku Žarka Puhovskog na račun kurikularne reforme i Borisa Jokića, u kojoj je bio potpuno objektivan. I to dokazuje da nije riječ o problemu političke konfrontacije, već stručne. Treba sasvim izaći iz sfere politike i usmjeriti se na stručnu raspravu“, zaključio je akademik Paar.

Izvor: narod.hr
Photo: snimka zaslona