Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) ponovno se našla u središnju pažnje kada je na svoju ruku “okitila” bor na glavnom zagrebačkom trgu. U svojim porukama, jednostavno rečeno, blate čast i ugled djelovanja Hrvatske u Domovinskom ratu. Posljednjih dana na tapeti im je posebno Herceg-Bosna zbog čega su napali i profesor Antu Nazora. Inicijativa i inače u svom djelovanju blati čast i ugled Domovinskog rata i hrvatske vojske, traže opravdanje za velikosrpsku agresiju. Prisjećaju se žrtava srpske i bošnjačke strane, dok se hrvatskih žrtva ni ne sjete. Sve to rade, dakako, uz izdašne novčane priloge države, ali i raznih inozemnih vlada i udruga.
Iz Inicijative su priznali da su oni na bor na Trgu bana Josipa Jelačića stavili kartonske kuglice s natpisima poput: “U sljedećoj godini želim da kao društvo češće pomislimo ‘A što smo mi njima radili’ i počnemo kolektivno čistiti u svom dvorištu jer i to je domoljublje”, “Za Božić želim znati što je stvarni bilo ’91.”, “Za Božić i u 2025. želim da hrvatska vlast prestane relativizirati zločine HVO-a i HV-a u BiH i prizna da je hrvatski državni i vojni vrh sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu”…
>Inicijativa mladih za ljudska prava preuzela odgovornost za ‘božićne’ kuglice na Trgu
Iza te “akcije” stoji, kaku kažu, “želja za poticanjem dijaloga, promišljanja i suočavanja s prošlošću”.
„S obzirom na to da su predsjednički izbori 29. prosinca 2024. godine, namjera kampanje, pa tako i aktivističke akcije postavljanja kuglica, iskoristiti aktualni i specifični društveno-politički kontekst predizborne kampanje kako bismo otvorili pitanje prestanka dodjeljivanja i oduzimanja odlikovanja ratnim zločincima te informirali javnost u Republici Hrvatskoj o važnosti ove teme“, poručili su u svom priopćenju.
Možda će vas zanimati
Otkriveni krivci za kuglice: Među njima i čovjek koji je tražio zabranu Thompsonove pjesme na EURU 2016.
Društvenim mrežama proširile su se fotografije kuglica okačenih na bor na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića.
Što je YIHR?
Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska nevladina je organizacija za ljudska prava osnova 2008. u Zagrebu. Cilj im je, navode, doprinijeti “ostvarenju pravde u slučajevima ratnih zločina, pomirenju unutar Hrvatske i s regijom te ojačavanju demokracije”. Zalažu se, kako kažu, se “za pristup suočavanju s prošlošću koji u prvi plan stavlja obavezu da se ‘počisti vlastito dvorište’ te pritom dosljedno prozivamo hrvatsku državu i društvo da preuzmu svoj dio odgovornosti za događaje iz devedesetih”.
>Inicijativa mladih napala dr. Nazora i iznijela niz lažnih narativa o RH u ratu u BiH
Djeluju zajedno sa sestrinskim organizacijama u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i na Kosovu.
Možda će vas zanimati
Donosimo odgovor dr. sc. Ante Nazora na prozivke Inicijative mladih za ljudska prava
Donosimo odgovor na prozivke i optužbe dr. sc. Ante Nazora u kojemu je detaljno i činjenično objasnio svoj stav.
Što radi YIHR?
O YIHR-u Hrvatska i djelovanju njegovih vođa Narod.hr je već izvještavao. No, njihovo djelovanje mogli bismo najjednostavnije objasniti ovako:
Ne znaju ili se ne sjećaju Buhinih Kuća, Uzdola, Križančeva sela. Nije im bitno osmero nevine djece ubijene u Vitezu.
Možda će vas zanimati
RH financira YIHR koji VRO Oluju promatra kao 'udruženi zločinački pothvat'
Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) VRO Oluju promatra kao ”udruženi zločinački pothvat” i relativizira Domovinski rat.
Nije im pretjerano bitan ni Vukovar ni svi oni čije kosti leže negdje pod zemljom, ni njihove obitelji koje više od 30 godina čekaju, ne pravdu, nego da svoju djecu/očeve/muževe dostojno pokopaju.
Za njih postoje samo određene žrtve, one s jedne strane. Odnosno, s dviju strana. One hrvatske im nisu bitne. Njima je glavni krivac za agresiju na Hrvatsku – Hrvatska. Njima su za sve strahote u BiH krivi Hrvati.
>Povučeni udžbenik: Inicijativa mladih za ljudska prava želi ‘hrabro suočavanje s tamnim stranama naše prošlosti’
Smeta im, čini se, sve hrvatsko, osim hrvatskog novca. A njega im ne nedostaje.
Koliko novca dobiva Inicijativa na godišnjoj razini?
YIHR ima više izvora financiranja. Glavni su dakako državni proračun, ali i donacije inozemnih vlada. Ukupno, u 2019. prihodi su im bili 1 387 362 kn; 2020. – 1 370 132 kn; 2021. – 2 066 980 kn. U 2022. – 2 308 595 kn (306 403 eura), a u prošloj godini 205 016 eura.
>Bulj o kuglicama: Ta Inicijativa konstantno relativizira agresiju na Hrvatsku i blati Domovinski rat
Od toga iz proračuna su dobili: 2019. – 60 847 kn; 2020. – 398 526 kn; 2021. – 698 338 kn; 2022. – 468 618 kn (62 196 eura) te 2023. – 94 330 eura.
U prošloj godini prihodi YIHR-a malo su se smanjili (205 016 eura) u odnosu na 2022. (306 403 eura). No zanimljivo je da su im se povećali prihodi iz državnog proračuna (sa 62 196 eura na 94 330 eura), dok su se prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija smanjili (s 243 171 na 110 626).
>Policija pozvala na obavijesni razgovor Inicijativu mladih koja je prelijepila ploču s natpisom “Za dom spremni”
Detaljnije gledano u 2022. YIHR je od donacija iz državnog proračuna dobio 6 823 eura, od donacija iz proračuna lokalne i područne samouprave 1 350 e, a od donacija iz državnog proračuna za EU projekte 54 022 e.
U prošlog godini od donacija iz državnog proračuna 35 115 e, od donacija iz proračuna lokalne i područne samouprave nisu dobili ništa, a od donacija iz državnog proračuna za EU projekte 59 215 e.
Što se tiče inozemnih donacija YIHR je u 2022. od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija dobio 207 585 e, a u 2023. 104 765 e. Od institucija i tijela EU-a u 2022. dobili su 35 586 e, a u 2023. samo 5 861 eura.
Tko su donatori?
Inicijativa ima više donatora. Što se tiče “domaćih donatora” to su Središnji državni ured za demografiju i mlade, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva. Tu je i Fond za aktivno građanstvo, europski projekt, koje u Hrvatskoj konzorcij u sastavu Slagalica – Zaklada za razvoj lokalne zajednice iz Osijeka, Zaklada za ljudska prava i solidarnost – SOLIDARNA iz Zagreba, Udruga za razvoj civilnog društva SMART iz Rijeke i CNVOS – Centrom za informiranje, suradnju i razvoj nevladinih organizacija iz Ljubljane.
Možda će vas zanimati
Zatražili povlačenje pjesme 'Lijepa li si' kao pjesme hrvatske reprezentacije na Euru 2016: Evo što je HNS odgovorio!
‘SIMBOL PATRIOTIZMA, PONOSA I LJUBAVI PREMA DOMOVINI’
No, prevladavaju međutim europske i druge strane vlade, organizacije, udruge. Među njima i Francusko veleposlanstvo u Zagrebu, Norveške zaklade (EEA & Norway Grants Active Citizens Fund; EEA & Norway Grants Fund for Youth Employment), Erasmus+, Europe for Citizens, EU CERV Impact4Values.
Tko kroji agendu?
Nadalje među inozemnim donatorima su i američka Nacionalna zaklada za demokraciju (National Endowment for Democracy – NED), švicarska privatna zaklada PeaceNexus, njemačka Zaklada Robert Bosch. Tu je i Fond braće Rockefeller (The Rockefeller Brothers Fund – RBF), “privatna obiteljska zaklada ukorijenjena u Rockefellerovoj tradiciji filantropije” predana tome “da postane antirasistička i antiseksistička institucija”. Još jedan od inozemnih donatora je i Zaklada Charles Stewart Mott, privatna zaklada koju je godine osnovao američki biznismen Charles Stewart Mott.
>Tko je Mario Mažić iz Inicijative mladih za ljudska prava koja je pisala HOS-u zbog ploče u Jasenovcu?
Nameće se tako i pitanje, budući da mnoge strane udruge, zaklade, ali i vlade financiraju Inicijativu, kao i to da Inicijativa povezana s istoimenim organizacijama u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu, čiju političku agendu nameće?
Treba svakako podsjetiti da je Domovinski rat u Ustavu RH zapečaćen kao pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački kojim je “hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.” S druge strane, Inicijativa konstantno dovodi u pitanje ulogu Hrvatske u Domovinskom ratu, nameće tezu da je srpska agresija opravdana i da ju hrvatska sama izazvala, blati ugled i čast Republike Hrvatske, Hrvatske vojske, Hrvatskog vijeća obrane, hrvatskih branitelj i hrvatskog državnog vrha. Sve to financiraju država, ali i inozemci. Čiji onda narativ, politička agenda prevladava. Tko zapravo kroji javno mnijenje?
Tekst se nastavlja ispod oglasa